Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 24. decembar

Dogodilo se na današnji datum, 24. decembar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 24. decembar
N.N.

Danas je nedjelja, 24. decembar, 358. dan 2017. Do kraja godine ima sedam dana.

1167. - Rođen engleski kralj Džon, mlađi sin Henrija Drugog, poznat kao Džon Bez Zemlje. Tokom vladavine od 1199, kad je na prijestolu naslijedio brata Ričarda Prvog, obnovio je rat sa francuskim kraljem Filipom Drugim Avgustom, koji mu je preoteo nekoliko velikih posjeda, uključjući Normandiju 1205. Takođe se 1208. sukobio s papom Inoćentijem Trećim, osporavajući mu izbor kenterberijskog nadbiskupa, zbog čega ga je Vatikan 1212. ekskomunicirao iz Crkve. U sukobu s plemstvom 1215. morao je da popusti i potpiše "Veliku povelju sloboda" u Engleskoj, kojom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.

1491. - Rođen španski sveštenik Injasio de Lojola, osnivač rimokatoličkog jezuitskog reda 1534. Kao oficir je ranjen u borbi protiv Francuza, potom je studirao teologiju u Barseloni i na Sorboni, gdje je postao magistar teologije. Za "generala" jezuitskog reda izabran je 1541. i taj položaj je zauzimao do smrti 1556. Izradio je ustav jezuita i priručnik "Duhovne vježbe za vladavinu nad samim sobom".

1524. - Umro portugalski moreplovac Vasko de Gama, koji je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike, zahvaljujući čemu su detaljnije upoznati obrisi afričkog kopna, a Indijski okean uvršten u svjetska mora. To je doprinijelo razvoju trgovine zapadne Evrope s Azijom i jačanju moći Portugalije. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. je uspostavio portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg je umro u Indiji.

1798. - Rođen poljski pisac jevrejskog porijekla Adam Mickijevič, najveći poljski romantičar, čija djela odlukuje izuzetno bogat i slikovit jezik. U mladosti je zbog učešća u ilegalnom omladinskom udruženju "Filomati", bliskom masonima, 1823. prognan u Rusiju, gdje se družio s istaknutim ruskim intelektualcima i piscima. Odatle je emigrirao u NJemačku, potom u Švajcarsku i Italiju, a zatim je u Parizu predavao slovensku književnost. Umro je u Otomanskom carstvu 1855, što ga je spriječilo da u vrijeme Krimskog rata formira poljske legione za borbu protiv Rusije. U idiličnom epu posvećenom rodnom kraju - "Pan Tadeuš" - opisao je staru Poljsku koja nestaje. Ostala djela: zbirke pjesama "Balade i romanse", "Krimski soneti", epovi "Gražina", "Konrad Velenrod", drama "Zadušnice", politička brošura "Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog", ciklus predavanja "Slovenske književnosti".

1818. - Rođen engleski fizičar Džejms Preskot Džul, poznat po zakonu o toploti koju razvija struja u provodniku i po eksperimentalnom određivanju mehaničkog ekvivalenta toplote. Njemu u čast međunarodna mjerna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana je "džul" (oznaka J). Termodinamički proces pretvaranja toplotne energije u mehaničku, na osnovu kojeg rade turbomlazni avioni, nazvan je "Džulov ciklus".

1822. - Rođen engleski pisac i književni kritičar Metju Arnold, značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s gledišta klasične književnosti žestoko osporavao varvarstvo, filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. vijeka. Djela: zbirke pjesama "Pjesme", "Nove pjesme", eseji "Kultura i anarhija", "Književnost i dogma", "Kritički eseji".

1838. - Osam godina nakon što je hatišerifom priznao Srbiji unutrašnju samoupravu turski sultan Mahmud Drugi, uz podršku Rusije, privremeno ograničio vlast srpskog kneza Miloša Obrenovića.

1863. - Rođen srpski državnik Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i bio dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a 1901. je s Jašom Prodanovićem osnovao Samostalnu radikalnu stranku, za čijeg predsjednika je izabran 1912. Prvi put ministar prosvjete je postao 1904, na tom položaju je bio i od 1914. do 1917. u vladi Nikole Pašića i treći put 1918. Jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Poslije stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. je postao predsjednik novostvorene Demokratske stranke, iste godine premijer, a vladu je drugi put sastavio 1924.

1863. - Umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. Djela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Istorija Pendenisa", "NJukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi osamnaestog vijeka", istorijsko djelo "Četiri DŽordža".

1865. - U mjestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana bjelačka rasistička organizacija Kju-Kluks-Klan.

1883. - Rođen srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, majstor s izrazitim osjećanjem za boju. Poslije studija u Minhenu, Rimu i Parizu proputovao je Španiju, sjevernu Afriku i Italiju i dugo je živio u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predjele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andrea Lota, da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionizma, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osjećanje za boju i prozračna atmosfera. U posljednjoj fazi se približio lirskoj apstrakciji.

1914. - Velika Britanija u Prvom svjetskom ratu prvi put u istoriji doživjela napad iz vazduha - kad je njemački avion bacio jednu bombu na Dover.

1922. - Rođena američka filmska glumica Lusi Džonson, poznata kao Ava Gardner (na fotografiji), koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: "Ploveće pozorište", "Snjegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa", "Usamljena zvijezda", "Naga Maja", "Noć iguane", "Pedeset pet dana u Pekingu", "Sudija za vješanje".

1942. - Ubijen francuski admiral Žan Luj Gzavije Fransoa - Darlan, komandant sjevernoafričkih snaga kvislinškog režima Anrija Filipa Petena. Suprotno Petenovoj naredbi, tokom iskrcavanja angloameričkih trupa u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu olakšao im je napredovanje, naredivši prekid vatre. "Slobodni Francuzi" su ga ipak i dalje smatrali izdajnikom i jedan pristalica generala Šarla de Gola je u Alžiru izvršio atentat na njega.

1942. - Na njemačkom eksperimentalnom poligonu u mjestu Pinemunde u Drugom svjetskom ratu uspješno je testirana nova raketa "Zemlja - Zemlja", nazvana "FZG76", koja je kasnije postala poznata kao raketa "fau 1".

1943. - Predsjednik SAD Frenklin Rozevelt saopštio da će savezničkim trupama u invaziji na Evropu pod njemačkom okupacijom u Drugom svjetskom ratu komandovati general Dvajt Ajzenhauer.

1944. - U Novom Sadu počeo da izlazi dnevnik "Sabad Vajdašag", list mađarske nacionalne manjine u Jugoslaviji, koji je u septembru 1945. preimenovan u "Mađar so".

1951. - Libija proglašena nezavisnom državom pod kraljem Idrizom Prvim.

1953. - Na Novom Zelandu voz se survao u jednu rijeku i poginuo je 151 putnik.

1982. - Umro francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom nadrealista, koji se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

1991. - Mihail Gorbačov predao Borisu Jeljcinu komandu nad sovjetskim nuklearnim oružjem.

1992. - Predsjednik SAD DŽordž Buš amnestirao bivšeg ministra odbrane Kaspara Vajbergera i još pet funkcionera umiješanih u skandal "Irangejt".

1993. - Albanija i Makedonija uspostavile diplomatske odnose na nivou ambasada.

1994. - Islamski teroristi prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dvoje i uzeli za taoce 239 ljudi.

1995. - Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobjeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.

2000. - Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno 28 ljudi.

2008. - Umro britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke spoljne politike. NJegova najznačajnija djela su: "Nastojnik", "Povratak", "Ničija zemlja", "Stara vremena" i "Rođendan".

2008. - Umro Semjuel Hantington, američki politikolog. Harvardski profesor, postao je poznat po teoriji "Sukoba civilizacija" prvobitno publikovanoj u poznatom časopisu "Forin arers" i kasnije u istoimenoj knjizi. Iako njegova teorija nije bila ni nova ni originalna predstavljena je kao pravo otkriće u tadašnjim okolnostima. U vrijeme predsjednika Kartera 1977/1978. godine radio je kao koordinator planiranja za Nacionalni savjet bezbjednosti SAD.

2009. - Rusija uspješno izvršila probno ispaljenje interkontinentalnog balističkog projektila "RS-20V".

2011. - Umro Johanes Hesters, holandski glumac i pjevač, omiljeni pjevač Adolfa Hitlera.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Vic dana: Pecanje
Zanimljivosti

Vic dana: Pecanje

Dogodilo se na današnji datum, 24. april
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 24. april

Uskoro i mjesta za stajanje u avionima?
Zanimljivosti

Uskoro i mjesta za stajanje u avionima?

Najčitanije