Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 25. decembar

Dogodilo se na današnji datum, 25. decembar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 25 decembar
Srna

Danas je ponedjeljak, 25. decembar, 359. dan 2017. Do kraja godine ima šest dana.

800. - Papa Lav Treći u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula njemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona Prvog.

1066. - U Vesminsterskoj katedrali u Londonu za engleskog kralja krunisan normanski vojvoda Vilijam Prvi Osvajač, nakon nešto više od dva mjeseca pošto su Normani pod njegovom komandom kod Hestingsa potukli vojsku Harolda Drugog, posljednjeg saksonskog kralja Engleske.

1642. - Rođen engleski fizičar, matematičar, mehaničar i astronom Isak Njutn (prema pojedinim izvorima datum njegovog rođenja je 4. januar 1643), univerzitetski profesor na Kembridžu, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti 1727. bio je predsjednik Londonskog kraljevskog društva. Nezavisno od Vilhelma Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 algebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. U čast NJutna znakom N se obilježava sila.

1688. - U Francusku pobjegao Džejms Drugi, posljednji engleski kralj iz dinastije Stjuart, zbačen zbog apsolutističke politike i naturanja rimokatoličke vjere.

1721. - Rođen engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode "Veče", "Škotske praznovjerice", "Sloboda".

1741. - Švedski fizičar Anders Celzijus izumio skalu od 100 stepeni za mjerenje temperature.

1776. - General Džordž Vašington prebacio snage kojima je komandovao preko rijeke Delaver u NJu DŽersiju i izveo iznenadni napad na njemačke plaćenike koji su se u američkom ratu za nezavisnost borili za račun Britanaca.

1868. - Zbog finansijskih teškoća u Beogradu prestao da izlazi časopis "Vila", koji je 1865. pokrenuo srpski istoričar i državnik Stojan Novaković.

1870. - Rođena njemačka revolucionarka Roza Luksemburg, jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Poljske 1893. i Komunističke partije Njemačke 1918, predstavnik lijevog krila Druge internacionale. U Prvom svjetskom ratu je kao dosljedni antimilitarista bila protiv ratnih kredita. Težeći objedinjenju ljevice, početkom rata je s njemačkim revolucionarom Karlom Libknehtom osnovala grupu "Internaconala", kasnije nazvanu "Spartakov savez", iz kojeg je nastala Komunistička partija. Proganjana je i često hapšena, a poslije propasti novembarske revolucije u Njemačkoj 1918. zvjerski je usmrćena s Libknehtom 15. januara 1919. Napisala je više marksističkih teorijskih djela, uključujući "Akumulaciju kapitala".

1876. - Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali DŽina, osnivač i prvi predsjednik Pakistana, koji se s Mahatmom Gandijem i Džavaharlalom Nehruom borio za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Potom se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. Britanija je 1947. priznala nezavisnost i Indije i muslimanske države nazvane Pakistan.

1899. - Rođen američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik nagrade "Oskar" 1951. za film "Afrička kraljica". Kao jednu od najvećih glumačkih ličnosti u istoriji filma potvrdio ga je tek posmrtni mit poslije 1957. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad".

1914. - U Prvom svjetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo je na snagu legendarno nezvanično "božićno primirje" - kada je grupa britanskih i njemačkih vojnika obustavila paljbu, izašla iz rovova i susrela se na ničijoj zemlji između zaraćenih strana.

1918. - Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsjednik Egipta od oktobra 1976. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili islamski teroristi, ogorčeni što je sklopio mir sa Izraelom.

1926. - Japanski regent princ Hirohito naslijedio prijesto Japana poslije smrti oca cara Jošihita.

1938. - Umro češki pisac Karel Čapek, čije djelo odlikuje odbrana čovjeka od samovolje velikih i skepsa prema svemu što prijeti primarnim vrijednostima života. U utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog", "Krakatit" i "Rat ljudi i daždevnjaka" upozorio je na apsurdnost tehničke civilizacije, a kao direktna opomena zvuče drame "Bijela bolest" i "Mati". Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Raspeće", "Mučne pripovijetke", drame "Rozumovi univerzalni roboti", "Razbojnik", romani "Hordubal", "Meteor", "Običan život", putopisne kozerije "Putopisi iz Italije", "Putopisi iz Engleske", eseji i feljtoni "Kritika riječi", "O najbližim stvarima", "Razgovori sa T. G. Masarikom".

1941. - Japanska armija u Drugom svjetskom ratu okupirala Hong Kong poslije 17 dana opsade.

1942. - Srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković strijeljan u okupiranom Beogradu pošto ga je uhapsila specijalna policija. Završio je konzervatorijum u Pragu, gdje je doktorirao muzikologiju. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa. Između dva svjetska rata učestvovao je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, pisao muzičku kritiku. U Drugom svjetskom ratu uključio se u Narodnooslobodilački pokret i u ilegalo nastavio da komponuje, stvorivši najznačajnije djelo - "Herojski oratorijum". Komponovao je i simfonijske poeme "Ozareni put" i "Burevesnik" i balet "Čovek koji je ukrao sunce".

1943. - Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije poslalo u Drugom svjetskom ratu premijeru Vinstonu Čerčilu telegram u kojem se navodi: "Naša politika mora da se osloni na činjenicu - partizani će zavladati u Jugoslaviji. Oni su za nas u vojnom pogledu od velike vrijednosti i moramo im pružiti punu podršku. Vojni razlozi važniji su od političkih. U najvećoj mjeri se može sumnjati u tačnost shvatanja da monarhiju i dalje treba smatrati elementom jedinstva u Jugoslaviji".

1971. - U toku požara u jednom hotelu u prestonici Južne Koreje - Seulu život izgubilo 139 ljudi.

1977. - Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umjetnika u istoriji filma. U SAD je otišao 1910. i počeo u filmskim burleskama Maka Seneta, ali se brzo osamostalio i stekao svjetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klovna - skitnice. Njegov izvorni humanizam, izgrađen u vrijeme teške mladosti - izražen likom dobroćudne skitnice Čarlija - učinio je da svima postane jasna snaga filmskog govora i njegova moć u afirmaciji univerzalnih ljudskih vrijednosti. Mada nikad nije propovijedao radikalizam bilo kojeg oblika, njegov filmski opus bio je dovoljan razlog da ga godinama progoni šef FBI Edgar Huver, a u vrijeme antikomunističke histerije u SAD postao je žrtva američkog republikanskog senatora DŽozefa Makartija, pa je 1952. emigrirao u Švajcarsku, gdje je je umro. Snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodijeljena mu je nagrada "Oskar" za životno djelo. Filmovi: "Idila u polju", "Pasji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dječak", "Potjera za zlatom", "Cirkus", "Svjetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Verdu", "Jedan kralj u NJujorku", "Svjetlosti pozornice", "Grofica iz Hong Konga".

1979. - Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a izvan Varšavskog pakta, što je zvanična Moskva objasnila namjerom da zaustavi građanski rat u toj zemlji.

1983. - Umro katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najvećih nadrealističkih umjetnika. Studirao je u rodnoj Barseloni, a od 1919. je živio u Parizu. Kratko je stvarao pod uticajem kubizma, ali je od 1924. izgradio neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji evociraju podsvjesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.

1989. - Zbačeni rumunski diktatorski par Nikolae i Helena Čaušesku strijeljan u Trgovištu poslije tajnog suđenja.

1991. - Ostavku podnio sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, od osnivanja SSSR-a 1922. sedmi (i posljednji) lider najveće države u svijetu. Njegovi prethodnici bili su Vladimir Lenjin, Josif Staljin, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Jurij Andropov i Konstantin Černjenko.

1995. - Umro je američki filmski glumac, pjevač i zabavljač Din Martin, koji je početnu slavu stekao u tandemu s komičarem Džerijem Luisom, s kojim je snimio 18 filmova. Igrao je i u mnogim vestern i kriminalističkim filmovima. Filmovi: "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Rio Bravo", "Četvoro za Teksas".

1995. - U poplavama na istoku Južne Afrike život izgubilo najmanje 124 ljudi.

1997. - Na Kubi prvi put poslije tri decenije javno i svečano proslavljen Božić. Predsjednik Fidel Kastro proglasio je taj dan praznikom u čast pape koji je narednog mjeseca posjetio Kubu.

- Danas dio hrišćana slavi Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. Većina pravoslavaca Božić slavi 7. januara /25. decembar prema Julijanskom kalendaru.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije