Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar

Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar
Srna

Danas je ponedjeljak, 25. septembar, 268. dan 2017. Do kraja godine ima 97 dana.

1493. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo isplovio iz luke Kadis na drugo putovanje u Novi svijet, koji je otkrio 1492. godine.

1513. - Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je vidio Tihi okean.

1555. - Mirom u Augsburgu njemačke luteranske zemlje /protestanti/ izjednačene u pravima sa rimokatoličkim državama.

1744. - Rođen pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi, koji je tokom vladavine od 1786. do smrti 1797. provodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podjele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske.

1823. - Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku Stefanoviću Karadžiću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

1849. - Umro austrijski kapelnik i kompozitor Johan Štraus - Stariji, otac popularnih bečkih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera početkom 19. vijeka. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Komponovao je veliki broj valcera, kadrila, marševa, polki, galopa.

1866. - Rođen američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatraju ga glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

1896. - Rođen italijanski državnik Alesandro Pertini, predsjednik Italije od 1978. do 1985, najpopularniji italijanski političar poslije Drugog svjetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina je proveo u fašističkim zatvorima, u Drugom svjetskom ratu je učestvovao u Pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator.

1897. - Rođen američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljen problemom zla. Prikazao je društvenu istoriju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosjedilačke gospoštine i surovost i bezobzirnost došljaka. Djela: romani "Sartoris", "Svjetlost u avgustu", "Komarci", "Medvjed", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Vojnikova plata", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovijetke "Svetilište" i "Nepobijeđeni".

1897. - Rođen srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za djecu u srpskoj literaturi. Između dva svjetska rata pripadao je pokretu nadrealista. Djela: romani "Gluvo doba" /s Dušanom Matićem/, "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Ćirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pjesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem".

1906. - Rođen ruski kompozitor Dimitrij Dmitrijevič Šostakovič, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čije kompozicije su čvrsto povezane s ruskom muzičkom prošlošću kojom se inspirisao u stvaranju stila nerijetko naglašene satire. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima njemačke blokade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu "Sedmu simfoniju". Ostala djela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga /Katarina Izmajlovna/", oratorijum "Šume pjevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.

1932. - Španskoj pokrajini Kataloniji data autonomija.

1940. - U okupiranoj Norveškoj Nijemci u Drugom svjetskom ratu ustoličili marionetsku vladu vođe norveških fašista Vidkuna Kvislinga, čije je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s nacističkim okupatorima širom Evrope. Kvisling je 1945. kao izdajnik osuđen na smrt i strijeljan.

1942. - U Bosanskom Petrovcu u Drugom svjetskom ratu je održan prvi kongres ljekara partizana i sanitetskih radnika Jugoslavije, s kojeg je upućen poziv ljekarima i studentima medicine da se priključe borbi protiv okupatora.

1943. - Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od posljednjih značajnih uporišta njemačkih nacističkih snaga na teritoriji SSSR.

1956. - U upotrebu pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i NJufaundlenda u Kanadi.

1959. - Na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea u Kolombu izvršio atentat jedan budistički kaluđer. Predsjednik cejlonske vlade je dan kasnije podlegao povredama.

1963. - Vojska u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja, formiranu sedam mjeseci ranije.

1970. - Umro njemački pisac Erih Marija Remark, koji je romanom "Na Zapadu ništa novo" pokazao besmisao ljudske klanice u Prvom svjetskom ratu. I taj i drugi njegovi romani doživjeli su izuzetan uspjeh kod čitalaca zbog spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije. Knjige tog antifašiste i antimilitariste, koji je opisivao i okrutnost nacista, rasizam i neljudske metode Trećeg rajha spaljivane su na nacističkim lomačama. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. je postao američki državljanin. Ostala djela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna kapija", "LJubi bližnjeg svoga", "Vrijeme života i vrijeme smrti".

1972. - Premijer Kakuei Tanaka doputovao u Peking kao prvi šef Vlade Japana koji je stupio na tlo Kine poslije Drugog svjetskog rata.

1973. - Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se u Pacifik s tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

1978. - Američki putnički avion "boing 727" iznad San Dijega sudario se sa malim avionom i u nesreći je poginula 151 osoba, uključujući 14 na zemlji.

1991. - Savjet bezbjednosti UN jednoglasno uveo embargo na uvoz oružja svim stranama u ratu u Jugoslaviji.

1992. - Moskva i Vašington odbacili jedan od posljednjih ostataka "hladnog rata", dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

1994. - Švajcarci na referendumu odobrili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

1997. - Britanski supersonični automobil postavio u Nevadi novi svjetski brzinski rekord na tlu od 1.142 kilometra na čas.

2001. - Ministar za izbjegla i raseljena lica FBiH Sefer Halilović predao se Haškom tribunalu, koji ga je optužio za kršenje zakona i običaja rata.

2016. - U Republici Srpskoj održan je prvi referendum, čije pitanje je bilo - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao dan Republike Srpske?", a o kojem se pozitivno izjasnilo 99,81 odsto građana koji su izašli na glasanje.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije