Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar

Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar
Srna

Danas je ponedjeljak, 25. septembar, 268. dan 2017. Do kraja godine ima 97 dana.

1493. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo isplovio iz luke Kadis na drugo putovanje u Novi svijet, koji je otkrio 1492. godine.

1513. - Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je vidio Tihi okean.

1555. - Mirom u Augsburgu njemačke luteranske zemlje /protestanti/ izjednačene u pravima sa rimokatoličkim državama.

1744. - Rođen pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi, koji je tokom vladavine od 1786. do smrti 1797. provodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podjele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske.

1823. - Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku Stefanoviću Karadžiću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

1849. - Umro austrijski kapelnik i kompozitor Johan Štraus - Stariji, otac popularnih bečkih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera početkom 19. vijeka. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Komponovao je veliki broj valcera, kadrila, marševa, polki, galopa.

1866. - Rođen američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatraju ga glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

1896. - Rođen italijanski državnik Alesandro Pertini, predsjednik Italije od 1978. do 1985, najpopularniji italijanski političar poslije Drugog svjetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina je proveo u fašističkim zatvorima, u Drugom svjetskom ratu je učestvovao u Pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator.

1897. - Rođen američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljen problemom zla. Prikazao je društvenu istoriju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosjedilačke gospoštine i surovost i bezobzirnost došljaka. Djela: romani "Sartoris", "Svjetlost u avgustu", "Komarci", "Medvjed", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Vojnikova plata", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovijetke "Svetilište" i "Nepobijeđeni".

1897. - Rođen srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za djecu u srpskoj literaturi. Između dva svjetska rata pripadao je pokretu nadrealista. Djela: romani "Gluvo doba" /s Dušanom Matićem/, "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Ćirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pjesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem".

1906. - Rođen ruski kompozitor Dimitrij Dmitrijevič Šostakovič, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čije kompozicije su čvrsto povezane s ruskom muzičkom prošlošću kojom se inspirisao u stvaranju stila nerijetko naglašene satire. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima njemačke blokade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu "Sedmu simfoniju". Ostala djela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga /Katarina Izmajlovna/", oratorijum "Šume pjevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.

1932. - Španskoj pokrajini Kataloniji data autonomija.

1940. - U okupiranoj Norveškoj Nijemci u Drugom svjetskom ratu ustoličili marionetsku vladu vođe norveških fašista Vidkuna Kvislinga, čije je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s nacističkim okupatorima širom Evrope. Kvisling je 1945. kao izdajnik osuđen na smrt i strijeljan.

1942. - U Bosanskom Petrovcu u Drugom svjetskom ratu je održan prvi kongres ljekara partizana i sanitetskih radnika Jugoslavije, s kojeg je upućen poziv ljekarima i studentima medicine da se priključe borbi protiv okupatora.

1943. - Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od posljednjih značajnih uporišta njemačkih nacističkih snaga na teritoriji SSSR.

1956. - U upotrebu pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i NJufaundlenda u Kanadi.

1959. - Na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea u Kolombu izvršio atentat jedan budistički kaluđer. Predsjednik cejlonske vlade je dan kasnije podlegao povredama.

1963. - Vojska u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja, formiranu sedam mjeseci ranije.

1970. - Umro njemački pisac Erih Marija Remark, koji je romanom "Na Zapadu ništa novo" pokazao besmisao ljudske klanice u Prvom svjetskom ratu. I taj i drugi njegovi romani doživjeli su izuzetan uspjeh kod čitalaca zbog spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije. Knjige tog antifašiste i antimilitariste, koji je opisivao i okrutnost nacista, rasizam i neljudske metode Trećeg rajha spaljivane su na nacističkim lomačama. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. je postao američki državljanin. Ostala djela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna kapija", "LJubi bližnjeg svoga", "Vrijeme života i vrijeme smrti".

1972. - Premijer Kakuei Tanaka doputovao u Peking kao prvi šef Vlade Japana koji je stupio na tlo Kine poslije Drugog svjetskog rata.

1973. - Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se u Pacifik s tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

1978. - Američki putnički avion "boing 727" iznad San Dijega sudario se sa malim avionom i u nesreći je poginula 151 osoba, uključujući 14 na zemlji.

1991. - Savjet bezbjednosti UN jednoglasno uveo embargo na uvoz oružja svim stranama u ratu u Jugoslaviji.

1992. - Moskva i Vašington odbacili jedan od posljednjih ostataka "hladnog rata", dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

1994. - Švajcarci na referendumu odobrili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

1997. - Britanski supersonični automobil postavio u Nevadi novi svjetski brzinski rekord na tlu od 1.142 kilometra na čas.

2001. - Ministar za izbjegla i raseljena lica FBiH Sefer Halilović predao se Haškom tribunalu, koji ga je optužio za kršenje zakona i običaja rata.

2016. - U Republici Srpskoj održan je prvi referendum, čije pitanje je bilo - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao dan Republike Srpske?", a o kojem se pozitivno izjasnilo 99,81 odsto građana koji su izašli na glasanje.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije