Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 27. februar

Dogodilo se na današnji datum, 27. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 27. februar
Srna

Danas je utorak, 27. februar, 58. dan 2018. Do kraja godine ima 307 dana.

280. - Rođen rimski vladar Flavije Valerije Konstantin Prvi, nazvan Konstantin Veliki, prvi rimski car koji je u hrišćanstvu potražio oslonac i crkvi dao privilegije, najznačajniji među rimskim imperatorima rođenim na tlu današnje Srbije - u Naisusu. Carem su ga 306. proglasili rimski legionari u Britaniji, poslije čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim dijelom Rimskog carstva. Od 312. je vladao zajedno s carem Istočnog rimskog carstva Valerijem Licinijanom Licinijem, a poslije pobjede nad njim 324. sam cijelim carstvom do smrti 337. S Licinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi vjeroispovijesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijevsku jeres da bi okončao rasprave i ujedinjeno hrišćanstvo stavio pod svoju kontrolu. Osnovao je 330. Konstantinopolj, novu prijestonicu Rimskog carstva. 

1807. - Rođen američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, čija djela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim uticajem njemačkih romantičara. Djela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija". 

1822. - U Beču prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić. Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj mjeri bio narodni. 

1844. - Dominikanska Republika postala nezavisna od Haitija. 

1846. - Rođen njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza Spartaka" i Komunističke partije Njemačke. Djela: "Biografija Karla Marksa", "Istorija njemačke socijalne demokratije", studija "Legenda o Lesingu". 

1847. - Rođena engleska pozorišna glumica Elen Ališa Teri, najveći tumač ženskih likova u djelima Viljema Šekspira u britanskom pozorištu u drugoj polovini 19. i početkom 20. vijeka. Posebno su upamćene njene kreacije Ledi Makbet, Ofelije, Dezdemone, Beatriče, Porcije, Viole. Vodila je 20 godina londonsko pozorište "Liceum" s Henrijem Irvingom, takođe slavnim glumcem tog doba, koji joj je najčešće bio partner. Napisala je autobiografiju "Istorija mog života", djelo znatne književne vrijednosti. 

1881. - Rođen islandski državnik Svejn Bjernson, prvi predsjednik Islanda poslije proglašenja te ostrvske zemlje republikom 1944. godine. 

1887. - Umro ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica" i utemeljivač ruske simfonije i kamerne muzike. Od djetinjstva je pokazivao i sjajan umjetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dječak je svirao flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Djela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2, simfonijska slika "U srednjoj Aziji". 

1900. - Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom. 

1902. - Rođen američki pisac DŽon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vrijeme velike ekonomske krize tridesetih godina 20. vijeka, o tegobnom životu seljaka bezemljaša, skitnica i probisvijeta, o animalnim porivima u čovjeku i pobuni nekonformističke mladeži. Djela: romani "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvjesnoj bici", drama "Mjesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina Četvrtog". 

1905. - Velika škola reorganizovana i prerasla u Beogradski univerzitet, kojem je Skupština Srbije osigurala visok stepen autonomije. Zakonom je Univerzitet proglašen "najvišim samoupravnim tijelom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke". Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. je premještena u Kragujevac, gdje je od 1838. radila pod nazivom Licej ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola. 

1913. - Rođen američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svjetskom ratu kao vojnik u Evropi i Africi. Djela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dvije sedmice u drugom gradu", "Glasovi ljetnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hljeb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovijedaka "Mornar sa Bremena", "Dobro došli u grad", "Mješovito društvo", "Ljubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovde, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu", drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "Ljubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu delfina". 

1932. - Rođena engleska filmska glumica Elizabet Tejlor, koja je debitovala 1942. u filmu "Lesi se vraća kući", postavši svjetski poznata zvijezda već kao djevojčica. Ostali filmovi: "Mjesto pod suncem", "Ajvanho", "Staza slonova", "Drvo života", "DŽin", "Baterfild 8" , "Kleopatra", "Hotel `Internacional`", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Iznenada prošlog ljeta", "Ko se boji Virdžinije Vulf?", "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Odsjaj u zlatnom oku", "Tajna ceremonija". 

1933. - Nacisti su zapalili zgradu Rajhstaga u Berlinu, optuživši za to komuniste, što je Adolf Hitler iskoristio da odmah naredi hapšenje 1.500 komunističkih funkcionera i optuži ih da su paljevinom dali signal za ustanak. Na procesu u Lajpcigu jedan od optuženih - bugarski revolucionar Georgi Dimitrov razobličio je planove nacista, pa se suđenje pretvorilo u njihov fijasko. 

1936. - Umro ruski ljekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Pavlovljevi veliki teorijski i praktični uspjesi - teorija uslovnog refleksa, proučavanje pljuvačne žlijezde i varenja, provjeravanje dejstva lijekova na rad srca, proučavanje najviših funkcija kore velikog mozga - učinili su njegove laboratorije svjetskim centrom fiziologije u koje su dolazili naučnici radi usavršavanja. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Bio je uporni kritičar boljševika, ali ga je diktatorski režim tolerisao, jer se ustručavao od izazivanja potencijalno krajnje neprijatnog skandala, pa mu je do smrti omogućavao uslove za istraživanja. 

1939. - Velika Britanija i Francuska priznale su pobunjeničku vladu španskog diktatora generala Fransiska Franka. 

1952. - Održana je prva sjednica UN u novom stalnom sjedištu svjetske organizacije - u Njujorku. 

1963. - U Dominikanskoj Republici poslije 33 godine okončan period diktatura dolaskom na vlast izabranog predsjednika Huana Boša Gavinja, osnivača i vođe Revolucionarne dominikanske partije, koji je od 1930. živio u izbjeglištvu. 

1968. - Donji dom parlamenta ograničio useljavanje "obojenih" u Veliku Britaniju. 

1976. - Eskimski lideri predočili kanadskoj vladi da njihovom narodu pripada skoro pola miliona kvadratnih kilometara Kanade. 

1976. - U Zapadnoj Sahari - koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji - oslobodilački front Polisario objavio osnivanje Saharske Arapske Demokratske Republike. 

1978. - Egipat ukinuo povlastice za Palestince u toj zemlji, izjednačivši ih sa ostalim Arapima. 

1986. - Poslije obaranja s vlasti filipinski diktator Ferdinand Markos, dugogodišnji štićenik SAD, doputovao na Havaje. 

1991. - Završen Zalivski rat SAD i savezničkih zemalja protiv Iraka. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta, koji su okupirali 1. avgusta 1990. 

1994. - Od eksplozije bombe koju su islamski teroristi podmetnuli u jednu maronitsku crkvu u Libanu poginulo deset i ranjeno 60 vjernika, koji su pred oltarom čekali da se pričeste. 

1996. - Suspendovane sankcije UN protiv Republike Srpske. 

2001. - Ministri NATO-a na zasjedanju u Briselu prihvatili da fazno i uslovno smanjuju zonu kopnene bezbjednosti na jugu Srbije. 

2001. - Talibanski vođa Mohamed Omar odobrio da se iz Avganistana uklone sva umjetnička ostvarenja - unikatna remek-djela budističke umjetnosti. 

2004. - Američki sudija Teodor Meron izabran za novog predsjednika Haškog tribunala, a italijanski sudija Fausto Pokar za potpresjednika. 

2008. - Umrla srpska pjesnikinja Mira Alečković, jedan od najplodnijih književnika srpske /i južnoslovenske/ dječije literature. Diplomirala je u Beogradu književost i lingvistiku, a potom Fušeovu školu u Parizu. Autor je više od 50 knjiga za mlade, urednik dječijih i omladinskih listova "Zmaj", "Mladost", "Pionir", "Poletarac". Bila je dugogodišnji predsjednik Društva Jugoslavija-Francuska, kao i Udruženja književnika Srbije. Bila je učesnik NOP-a. Na muziku Nikole Hercigonje ispjevala je pjesmu "Jugoslavijo", jednu od svečanih pjesama bivše SFRJ. Nosilac je niza odlikovanja i priznanja među kojima su i dvije Legije časti.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 23. septembar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 23. septembar

Vic dana: Komšija, zaglavio mi se auto
Zanimljivosti

Vic dana: Komšija, zaglavio mi se auto

Vic dana: Kinder jaje
Zanimljivosti

Vic dana: Kinder jaje

Proglašen krivim za ubistva loptom za jogu
Zanimljivosti

Proglašen krivim za ubistva loptom za jogu

Najčitanije