Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 28. januar

Dogodilo se na današnji datum, 28. januar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 28. januar
Srna

Danas je nedjelja, 28. januar, 28. dan 2018. godine. Do kraja godine ima 337 dana.

814. - Umro franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijesto 768. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. NJegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija (miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove) trasirala put raskolu hrišćanstva. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da - zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora s grčkog na latinski jezik - ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz Boga Oca. 

1457. - Rođen engleski kralj Henri Sedmi, otac Henrija Osmog i osnivač dinastije Tjudor. NJegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastera, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. ujedinio je kuće Lankaster i Jork, oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine do smrti 1509. zaveo je režim apsolutizma. 

1547. - Umro engleski kralj Henri Osmi, surovi apsolutista, koji je raskidom s rimokatoličkom crkvom izveo crkvenu reformaciju proglašenjem 1534. anglikanske crkve, nezavisne od Vatikana, s kraljem kao vjerskim poglavarom. Ženio se šest puta, a s papom je raskinuo kad nije dobio dozvolu da se razvede od Katarine Aragonske i oženi Anom Bolen, koju je kasnije pogubio. Proširio je vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradio jaku flotu. 

1596. - Umro engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svijet. NJegovi gusarski napadi na španske brodove doprinijeli su engleskom osvajanju kolonija, posebno u sjevernoj Americi, a odigrao je i jednu od ključnih uloga u pobjedi britanske ratne mornarice 1588. nad španskom "Nepobjedivom armadom" u bici u La Manšu. Prenio je 1586. krompir u Evropu iz Amerike. 

1689. - Britanski parlament objavio abdikaciju kralja DŽejmsa Drugog, posljednjeg iz dinastije Stjuart, zbačenog zbog naturanja rimokatoličanstva. 

1812. - Rođen srpski državnik Ilija Savić, poznat kao Ilija Garašanin, čije je djelo "Načertanije", objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Turskoj. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kod Kragujevca i prezime je uzeo prema nazivu rodnog mjesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio prvi starješina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je poslije abdiciranja kneza Miloša 1839. morao u izbjeglištvo. Po povratku u otadžbinu od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih djela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smijenjen pod pritiskom Rusije iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih djela 1858. i odluka Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević najviše je njegova zasluga. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, takođe je vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović. 

1841. - Rođen engleski novinar i istraživač DŽon Roulends, poznat kao Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. "spasavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo. 

1857. - Rođen srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od osnivača Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Djela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske". 

1871. - Francuska kapitulirala u ratu s Pruskom i predala Pariz. 

1878. - U NJu Hevnu u SAD puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine pošto je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon. 

1884. - Rođen švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara. 

1887. - Rođen poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo "Godine moje mladosti". 

1906. - Rođen grčki revolucionar Vafijadis Markos, vođa grčkih partizana i komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske (ELAS) i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije, vođa Narodnooslobodilačkog fronta (EAM) 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM, organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947.proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života. 

1912. - Rođen američki slikar DŽekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog eksresionizma. NJegove slike odlikuje specifična ekspresija nervoznog impulsivnog pokreta, sklonost dramatskim sukobima i duboka angažovanost koja im daje karakter intimne ispovijesti. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cijedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci. U toj tehnici naslikao je mnoga platna u kojima je napet, vibrantan potez, slijedeći unutarnje impulse poput osjetljive kazaljke, stvarao na površini živu kaligrafsku arabesku. 

1919. - Umro njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza Spartaka" i Komunističke partije NJemačke. Djela: "Biografija Karla Marksa" (tri knjige), "Istorija njemačke socijalne demokratije" (četiri knjige), studija "Legenda o Lesingu". 

1928. - Umro španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman "Četiri jahača apokalipse". Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru "Razobličeni Alfonso Trinaesti", koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list "El Pueblo". Ostala djela: romani "Među pomorandžama", "Trska i glib", "Krovinjara", "Krv i arena", "Horda", "Mrtvi zapovijedaju", "Katedrala", "Uljez", "Podrum", "Mare Nostrum", "Kolumbo". 

1930. - U Španiji okončana diktatura Migela Prima de Rivere. 

1935. - Island postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus zbog medicinskih ili socijalnih razloga. 

1939. - Umro irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923, čija je lirika kosmopolitska, s osloncem na helensku i romejsku (vizantijsku) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju. Dostigao je zrelost pravog majstora, jednog od najvećih u literaturi na engleskom jeziku. Djela: poezija "Oisinova lutanja", "Vjetar u trsci", "Ostrvce na jezeru Inisfri", "Toranj", drame "Grofica Ketlin", "Žuđena zemlja", "Mačka i mjesec", eseji "Keltski suton", "Ideje dobra i zla", "Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti" i "Autobiografija". 

1943. - NJemački nacistički vođa Adolf Hitler u Drugom svjetskom ratu objavio mobilizaciju svih Nijemaca sposobnih za borbu. 

1950. - Francuski parlament ratifikovao sporazum prema kojem su Vijetnam, Laos i Kambodža postale nezavisne države u okviru Francuske unije. 

1962. - Američki vasionski brod bez posade "Rendžer 3", umjesto da se spusti na Mjesec, promašio cilj za 35.200 kilometara. 

1986. - Od eksplozije američkog vasionskog šatla "čelendžer", 72 sekunde poslije lansiranja iz Kejp Kaneverala, poginulo je svih sedam astronauta. 

1990. - Poljska ujedinjena radnička partija (komunista) rasformirana, a osnovana je Socijaldemokratija republike Poljske koja se opredijelila za tržišnu privredu i demokratsku državu. Lider nove stranke Aleksandar Kvašnjevski je 1995. postao šef države, pobijedivši na izborima Leha Valensu. 

1994. - Tri italijanska novinara ubijena u Mostaru. 

1995. - U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih terorista u Egiptu poginulo 14 terorista, dvojica policajaca i dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri. 

1998. - U Indiji osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zavjeri zbog ubistva bivšeg premijera Radživa Gandija. 

2004. - Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun donio odluku o novom statutu grada Mostara, kojom se uvodi jedinstveno gradsko vijeće i gradska uprava, te ukida šest postojećih opština. 

2006. - U Novom Sadu u 73. godini preminuo književnik Duško Trifunović. 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Bebi dali ime Metohija
Zanimljivosti

Bebi dali ime Metohija

Platio BMW tonom novčića
Zanimljivosti

Platio BMW tonom novčića

Vic dana: Plavuša u apoteci
Zanimljivosti

Vic dana: Plavuša u apoteci

Dogodilo se na današnji datum, 17. oktobar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 17. oktobar

Najčitanije