Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 29. avgust

Dogodilo se na današnji datum, 29. avgust
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 29. avgust
Srna

Danas je srijeda, 29. avgust, 241. dan 2018. Do kraja godine su 124 dana.

1521. - Turci pod komandom sultana Sulejmana Drugog, poslije dvomjesečne opsade, prvi put osvojili Beograd. Potom su silom iselili većinu stanovnika i sav grad opljačkali, odnijevši u Carigrad mnoge kulturne i istorijske vrijednosti.

1526. - Više od 100.000 Turaka pod komandom sultana Sulejmana Drugog kod Mohača za manje od dva časa porazilo oko 30.000 Mađara, čime je nestala Ugarska kao samostalna država. U bici je poginulo 24.000 Mađara, uključujući ugarskog kralja Ludvika Drugog.

1619. - Rođen francuski državnik Žan Batist Kolber, ministar finansija kralja Luja Četrnaestog, jedan od rodonačelnika privrednog protekcionizma. Uveo je zaštitne carine, dao velike povlastice industriji, povećao izvoz, ojačao kolonijalnu ekspanziju i eksploataciju. Usavršio je i povećao trgovačku i ratnu mornaricu i modernizovao ratne luke.

1632. - Rođen engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za vjersku toleranciju i poštovanje mišljenja i opredjeljenja drugih, za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi", "Vaspitanje".

1756. - Invazijom na Saksoniju pruski kralj Fridrih Drugi otpočeo Sedmogodišnji rat.

1792. - Najmanje 900 ljudi udavilo se na britanskom ratnom brodu "Rojal Džordž" u kanalu Spithed kod južne engleske luke Portsmaut, gdje je bio na opravci.

1820. - U Portugaliji pod uticajem ideja Francuske revolucije izbila antimonarhistička pobuna, poslije koje je kralj Žoao Šesti prisiljen da prihvati demokratski ustav, koji je suspendovao već 1821, čim su ojačale vojno-feudalne snage.

1825. - Portugalija priznala nezavisnost Brazila pod carem Pedrom Prvim.

1842. - Prvi opijumski rat između Velike Britanije i Kine okončan mirom u Nankingu, kojim su Kanton, Šangaj i ostale kineske luke otvorene za britanske trgovce. Britanci su dobili široke trgovinske povlastice, a Kina je, poslije uplitanja ostalih velesila, potpuno potpala pod uticaj zapadnih država.

1862. - Rođen belgijski pisac flamanskog porijekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. Djela: pozorišni komadi "Peleas i Melisanda", "Mona Vana", "Plava ptica", "Princeza Malen", djela filozofsko-lirske inspiracije "Mudrost i sudbina", "O smrti", "Život pčela", "Život mrava", zbirka pjesama "Topli staklenci".

1871. - Rođen francuski državnik Alber Lebren, predsjednik Francuske od 1932. do 1940. Kao posljednji predsjednik Treće republike poslije nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu je natjeran da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena.

1885. - Njemački inženjer Gotlib Dajmler patentirao prvi motocikl.

1915. - Rođena švedska glumica Ingrid Bergman (na fotografiji), koja je svjetsku slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Filmovi: "Dr DŽekil i gospodin Hajd", "Za kim zvona zvone", "Plinsko svjetlo" (nagrada "Oskar"), "Ozloglašena", "Trijumfalna kapija", "Jovanka Orleanka", "Stromboli", "Evropa 51", "Mi žene", "Helena i muškarci", "Anastasija" (nagrada "Oskar"), "Intermeco", "Volite li Bramsa", "Posjeta", "Bjegunac u Beču", "Kazablanka" (nagrada "Oskar").

1923. - Rođen engleski filmski i pozorišni glumac, producent i režiser Ričard Semjuel Atenboro, koji je igrao u više od 60 filmova i ostvario niz sjajnih uloga. Filmovi: "Mladi Vinston", "Nedostižni most", "Magija smrti", "Gandi".

1944. - Na zahtjev izbjegličke jugoslovenske vlade, koja je to učinila pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila, kralj Jugoslavije Petar Drugi Karađorđević u Drugom svjetskom ratu oduzeo komandu Draži Mihailoviću i priznao maršala Josipa Broza za jedinog vođu jugoslovenskih snaga otpora nacističkom okupatoru.

1945. - Trupe SAD pod komandom generala Džordža Maršala u Drugom svjetskom ratu počele iskrcavanje na tlo poraženog Japana.

1949. - SSSR izveo prvu eksploziju atomske bombe, ali je Moskva o tome ćutala. Kad su 22. septembra 1949. eksploziju potvrdile vlade SAD, Velike Britanije i Kanade, srušila se kao kula od karata teorija vlade SAD o globalnoj nadmoći, što je izazvalo veliko komešanje u Vašingtonu, a "jastrebovi" u vladajućim krugovima su čak predlagali preventivni rat - dok je još sigurno da su SAD premoćne.

1958. - Rođen američki pop-pjevač afričkog porijekla Majkl Džozef Džekson, poznat po ekstravagantnom životu, koji je stekao svjetsku slavu, ali i prezir crnaca kad je nakon niza hirurških zahvata postao "bijelac".

1960. - Jordanski premijer Haza el Madžali poginuo od podmetnute eksplozije, za šta su optuženi teroristi iz Sirije.

1975. - U prevratu oboren predsjednik Perua general Huan Velasko Alvarado, a vlast je preuzeo premijer - general Fransisko Morales Bermudes.

1975. - Umro irski državnik Emon de Valera, vođa partije "Šin fejn" od 1917. do 1926, s dva kraća prekida premijer od 1937. do 1959, poslije čega je do 1973. bio predsjednik Irske. Zbog učešća u ustanku "Crvena pastva" 1916. godine Englezi su ga osudili prvo na smrt, pa na doživotnu robiju, ali je oslobođen 1917. Predvodio je 1922. Dablinski ustanak, poslije čije je propasti 1923. objavio kraj oružane borbe. Bio je 1932. predsjednik Društva naroda.

1991. - Sovjetski parlament suspendovao Komunističku partiju i zamrznuo njene bankovne račune, pod optužbom da je bila umiješana u pokušaj državnog udara.

1995. - Rukovodstva Jugoslavije i Republike Srpske dogovorila se o formiranju jedinstvene delegacije za mirovne pregovore, na čelu s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem.

1995. - Predsjednik Gruzije Eduard Ševardnadze samo ogreban u snažnoj eksploziji automobila-bombe ispred zgrade parlamenta u Tbilisiju.

1996. - Ruski avion "tupoljev 154", koji je prevozio rudare na udaljeno arktičko ostrvo, udario u jedan planinski vrh u Norveškoj i najtežu avionsku nesreću na novreškom tlu nije preživio niko od 141 putnika i članova posade.

2001. - Biljani Plavšić odobreno privremeno puštanje na slobodu iz pritvorne jedinice Haškog tribunala do početka suđenja koje je zakazano za početak 2002. godine.

2004. - Princ Aleksandar Drugi Karađorđević otkrio spomenik voždu Karađorđu, postavljenom u blizini manastira Dobrun, kod Višegrada.

2004. - Ramiz Delalić - Ćelo, osumnjičen za ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića na Baščaršiji 1. marta 1992. godine, uhapšen u Sarajevu.

2004. - U Čečeniji održani prijevremeni predsjednički izbori na kojim je pobijedio Alu Alhanov.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije