Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 29. januar

Dogodilo se na današnji datum, 29. januar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 29. januar
Srna

Danas je ponedjeljak, 29. januar, 29. dan 2018. Do kraja godine ima 336 dana.

1412. - Srpski despot Stefan Lazarević potpisao zakon o rudarstvu - jedinstven po sadržini i opremi, čija je pravna i istorijska vrijednost prelazila nacionalne granice - i dio statuta grada Novo Brdo, velikog rudarskog centra na Kosovu i Metohiji. 

1635. - Osnovana Francuska akademija. 

1676. - Ruski car postao Fjodor Treći Romanov poslije smrti oca Alekseja. Bio je na prijestolu do 1682. - kad ga je naslijedio polubrat Petar Veliki - ali su zemljom, jer je bio maloljetan i bolešljiv, upravljali njegovi ujaci - bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine. 

1688. - Rođen švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedberj, poznat kao Emanuel Svedenborj, autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant u spisu "Snovi jednog duhovnika". Ubrzo poslije njegove smrti 1772. pojavila su se "Društva svedenborjista", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima. Djela: "Opera filosofisa et mineralia", "Arkana koelestisa", "De nova Hierosolyma". 

1782. - Rođen francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija". 

1843. - Rođen američki državnik Vilijam Mekinli, predsjednik SAD od 1897. do 1901, koji je 1898. objavio rat Španiji da bi od nje preoteo Filipine, Portoriko, Guam i Kubu, započevši tako eru američkog imperijalizma. Zajedno s evropskim silama učestvovao je u gušenju prvog antikolonijalnog ustanka kineskog naroda od 1899. do 1901, poznatog kao "Bokserski ustanak", da bi nametnuo režim slobodne trgovine i omogućio američkom kapitalu prodor u Kinu. Ubijen je 1901. u atentatu. 

1856. - Ustanovljen "Viktorijin krst", najviše britansko vojno odlikovanje. 

1860. - Rođen ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. NJegove drame i pojedine novele nemaju fabulu u klasičnom smislu, nego su najčešće psihološki izvanredno naslikane ispovijesti o unutarnjim burama i sukobima. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam stvorio novi dramski oblik "lirsku dramu" i izvršio ogroman uticaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka Vanja", "Višnjik", novele i pripovijetke "Čovjek u futroli", "Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd", "Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče". 

1862. - Rođen engleski kompozitor Frederik Dilijes, impresionista poznat po simfonijama "Pariz - pjesma velikog grada" i "Brig Fair". Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu života", inspirisanu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea "Tako je govorio Zaratustra". 

1866. - Rođen francuski pisac Romen Rolan, jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresovan i aktivan u svim bitnim socijalnim, političkim i duhovnim zbivanjima svoje epohe, uključujući "aferu Drajfus", fenomen komunizma, borbu protiv fašizma, nastojanja da se postigne svjetski mir. Djela: romani "Žan Kristof" /deset knjiga/, "Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom "Pozorište revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena, Mikelanđela Buonarotija, Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla, Mahatme Gandija, antiratni spis "Iznad meteža". 

1867. - Rođen španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman "Četiri jahača apokalipse". Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru "Razobličeni Alfonso Trinaesti", koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list "El Pueblo". Ostala djela: romani "Među pomorandžama", "Trska i glib", "Krovinjara", "Krv i arena", "Horda", "Mrtvi zapovijedaju", "Katedrala", "Uljez", "Podrum", "Mare Nostrum", "Kolumbo". 

1872. - Rođen vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji Goce Delčev, koga bugarska istoriografija smatra bugarskim nacionalnim junakom, a skopski izvori makedonskim. U Sofiji je izbačen iz vojne škole, jer je širio socijalističke ideje, a potom zbog niskog rasta nije primljen na Vojnu akademiju u Beogradu. Dvije godine je bio učitelj, a 1896. je s malom četom počeo borbu protiv Turaka. Zalagao se za federaciju balkanskih država. Poginuo je u borbi protiv Turaka u maju 1903, tri mjeseca prije izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odgađao s pravom, smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen. 

1896. - Američki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li. 

1899. - Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle, jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snijegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje rijeka, pri čemu je najviše istraživao svjetlosne efekte. 

1916. - Nijemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz "cepelina". 

1916. - Britanska armija u Prvom svjetskom ratu prvi put testirala tenkove u mjestu Hetfild u Engleskoj. 

1934. - Rođen srpski pjesnik Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svijet, opsjednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom. Počeo je da piše kao srednjoškolac i 1957. je objavio prvu zbirku pjesama "Uzalud je budim". Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pjesnike. Ostala djela: zbirke pjesama "Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svetli", "Pesme", "Smrću protiv smrti" /s Blažom Šćepanovićem/. 

1941. - Umro grčki general i državnik Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Turske 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji. 

1942. - SSSR, Velika Britanija i Iran su u Drugom svjetskom ratu ugovorili da britansko-sovjetske snage napuste Iran šest mjeseci po okončanju rata protiv Sila osovine, a Teheran je dozvolio Moskvi i Londonu neograničenu upotrebu, kontrolu i održavanje svih komunikacija, aerodroma i pristaništa na iranskoj teritoriji. 

1942. - Peru i Bolivija potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. zbog sporne pogranične teritorije između dviju zemalja u području amazonske džungle. 

1949. - Velika Britanija priznala Izrael. 

1950. - Počela prva serija pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike. 

1959. - Danski putnički brod "Hans Hedtoft" pored obala Grenlanda naletio na ledeni brijeg i potonuo, povukavši u smrt 95 ljudi. 

1963. - Ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu /sadašnja Evropska unija/ vetom spriječila Francuska. 

1963. - Umro američki pisac Robert Li Frost, četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama "Dječakova volja", "Sjeverno od Bostona", "Potok što teče na zapad", "Sabrane pjesme". 

1964. - Panama uputila žalbu Organizaciji američkih država zbog agresije SAD, zahtijevajući svoj suverenitet u zoni Panamskog kanala. 

1989. - Poslije sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže Izrael vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru. Taj grad Izrael je držao od rata 1967, u kojem je do nogu potukao Arape. 

1994. - Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svjetska prvakinja u smučanju, umrla od povreda zadobijenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svjetski kup. 

1996. - Venecijanska operska kuća "La Feniče" nestala u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije. 

2005. - Umro Efraim Kišon, koji je preživio Holokaust. Bio je jedan od najpoznatijih i najprevođenijih izraeskih pisaca. Među najpoznatijim knjigama su "Nije fer Davide", "Kita boli more", "Jabuka je svemu kriva", "Knjiga za poreske obveznike", "Kod kuće je najgore" i "Pomozite svijetu na svoju štetu". 

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 22. maj
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. maj

Vic dana: Fudbal
Zanimljivosti

Vic dana: Fudbal

Oboren još jedan rekord u cijeni časovnika
Zanimljivosti

Oboren još jedan rekord u cijeni časovnika

Najčitanije