Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 29. januar

Dogodilo se na današnji datum, 29. januar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 29. januar
Srna

Danas je ponedjeljak, 29. januar, 29. dan 2018. Do kraja godine ima 336 dana.

1412. - Srpski despot Stefan Lazarević potpisao zakon o rudarstvu - jedinstven po sadržini i opremi, čija je pravna i istorijska vrijednost prelazila nacionalne granice - i dio statuta grada Novo Brdo, velikog rudarskog centra na Kosovu i Metohiji. 

1635. - Osnovana Francuska akademija. 

1676. - Ruski car postao Fjodor Treći Romanov poslije smrti oca Alekseja. Bio je na prijestolu do 1682. - kad ga je naslijedio polubrat Petar Veliki - ali su zemljom, jer je bio maloljetan i bolešljiv, upravljali njegovi ujaci - bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine. 

1688. - Rođen švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedberj, poznat kao Emanuel Svedenborj, autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant u spisu "Snovi jednog duhovnika". Ubrzo poslije njegove smrti 1772. pojavila su se "Društva svedenborjista", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima. Djela: "Opera filosofisa et mineralia", "Arkana koelestisa", "De nova Hierosolyma". 

1782. - Rođen francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija". 

1843. - Rođen američki državnik Vilijam Mekinli, predsjednik SAD od 1897. do 1901, koji je 1898. objavio rat Španiji da bi od nje preoteo Filipine, Portoriko, Guam i Kubu, započevši tako eru američkog imperijalizma. Zajedno s evropskim silama učestvovao je u gušenju prvog antikolonijalnog ustanka kineskog naroda od 1899. do 1901, poznatog kao "Bokserski ustanak", da bi nametnuo režim slobodne trgovine i omogućio američkom kapitalu prodor u Kinu. Ubijen je 1901. u atentatu. 

1856. - Ustanovljen "Viktorijin krst", najviše britansko vojno odlikovanje. 

1860. - Rođen ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. NJegove drame i pojedine novele nemaju fabulu u klasičnom smislu, nego su najčešće psihološki izvanredno naslikane ispovijesti o unutarnjim burama i sukobima. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam stvorio novi dramski oblik "lirsku dramu" i izvršio ogroman uticaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka Vanja", "Višnjik", novele i pripovijetke "Čovjek u futroli", "Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd", "Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče". 

1862. - Rođen engleski kompozitor Frederik Dilijes, impresionista poznat po simfonijama "Pariz - pjesma velikog grada" i "Brig Fair". Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu života", inspirisanu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea "Tako je govorio Zaratustra". 

1866. - Rođen francuski pisac Romen Rolan, jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresovan i aktivan u svim bitnim socijalnim, političkim i duhovnim zbivanjima svoje epohe, uključujući "aferu Drajfus", fenomen komunizma, borbu protiv fašizma, nastojanja da se postigne svjetski mir. Djela: romani "Žan Kristof" /deset knjiga/, "Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom "Pozorište revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena, Mikelanđela Buonarotija, Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla, Mahatme Gandija, antiratni spis "Iznad meteža". 

1867. - Rođen španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman "Četiri jahača apokalipse". Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru "Razobličeni Alfonso Trinaesti", koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list "El Pueblo". Ostala djela: romani "Među pomorandžama", "Trska i glib", "Krovinjara", "Krv i arena", "Horda", "Mrtvi zapovijedaju", "Katedrala", "Uljez", "Podrum", "Mare Nostrum", "Kolumbo". 

1872. - Rođen vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji Goce Delčev, koga bugarska istoriografija smatra bugarskim nacionalnim junakom, a skopski izvori makedonskim. U Sofiji je izbačen iz vojne škole, jer je širio socijalističke ideje, a potom zbog niskog rasta nije primljen na Vojnu akademiju u Beogradu. Dvije godine je bio učitelj, a 1896. je s malom četom počeo borbu protiv Turaka. Zalagao se za federaciju balkanskih država. Poginuo je u borbi protiv Turaka u maju 1903, tri mjeseca prije izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odgađao s pravom, smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen. 

1896. - Američki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li. 

1899. - Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle, jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snijegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje rijeka, pri čemu je najviše istraživao svjetlosne efekte. 

1916. - Nijemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz "cepelina". 

1916. - Britanska armija u Prvom svjetskom ratu prvi put testirala tenkove u mjestu Hetfild u Engleskoj. 

1934. - Rođen srpski pjesnik Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svijet, opsjednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom. Počeo je da piše kao srednjoškolac i 1957. je objavio prvu zbirku pjesama "Uzalud je budim". Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pjesnike. Ostala djela: zbirke pjesama "Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svetli", "Pesme", "Smrću protiv smrti" /s Blažom Šćepanovićem/. 

1941. - Umro grčki general i državnik Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Turske 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji. 

1942. - SSSR, Velika Britanija i Iran su u Drugom svjetskom ratu ugovorili da britansko-sovjetske snage napuste Iran šest mjeseci po okončanju rata protiv Sila osovine, a Teheran je dozvolio Moskvi i Londonu neograničenu upotrebu, kontrolu i održavanje svih komunikacija, aerodroma i pristaništa na iranskoj teritoriji. 

1942. - Peru i Bolivija potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. zbog sporne pogranične teritorije između dviju zemalja u području amazonske džungle. 

1949. - Velika Britanija priznala Izrael. 

1950. - Počela prva serija pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike. 

1959. - Danski putnički brod "Hans Hedtoft" pored obala Grenlanda naletio na ledeni brijeg i potonuo, povukavši u smrt 95 ljudi. 

1963. - Ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu /sadašnja Evropska unija/ vetom spriječila Francuska. 

1963. - Umro američki pisac Robert Li Frost, četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama "Dječakova volja", "Sjeverno od Bostona", "Potok što teče na zapad", "Sabrane pjesme". 

1964. - Panama uputila žalbu Organizaciji američkih država zbog agresije SAD, zahtijevajući svoj suverenitet u zoni Panamskog kanala. 

1989. - Poslije sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže Izrael vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru. Taj grad Izrael je držao od rata 1967, u kojem je do nogu potukao Arape. 

1994. - Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svjetska prvakinja u smučanju, umrla od povreda zadobijenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svjetski kup. 

1996. - Venecijanska operska kuća "La Feniče" nestala u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije. 

2005. - Umro Efraim Kišon, koji je preživio Holokaust. Bio je jedan od najpoznatijih i najprevođenijih izraeskih pisaca. Među najpoznatijim knjigama su "Nije fer Davide", "Kita boli more", "Jabuka je svemu kriva", "Knjiga za poreske obveznike", "Kod kuće je najgore" i "Pomozite svijetu na svoju štetu". 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Bebi dali ime Metohija
Zanimljivosti

Bebi dali ime Metohija

Platio BMW tonom novčića
Zanimljivosti

Platio BMW tonom novčića

Vic dana: Plavuša u apoteci
Zanimljivosti

Vic dana: Plavuša u apoteci

Dogodilo se na današnji datum, 17. oktobar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 17. oktobar

Najčitanije