Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 3. februar

Dogodilo se na današnji datum, 3. februar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 3. februar
Srna

Danas je subota, 3. februar, 34. dan 2018. Do kraja godine ima 331 dan.

1809. - Rođen njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti romantičar čija se djela odlikuju klasičarskim tretmanom oblika i harmonije. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo scensku muziku za "San ljetnje noći", kad je započeo i dirigentsku karijeru. S uspjehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, osim u operi. Djela: simfonije (Treća - nazvana "Škotska", Četvrta - nazvana "Italijanska"), uvertire ("Hebridi" ili "Fingalova pećina"), klavirske kompozicije ("Pjesme bez riječi"), oratorijumi ("Paulus", "Elijas"), "Koncert za violinu i orkestar u E-molu", solo pjesme, kamerna muzika.

1830. - Oslobodilački rat Grka protiv Turaka, čijem je izbijanju 1821. doprinio uspjeh Srba protiv istog neprijatelja, okončan je na mirovnoj konferenciji u Londonu proglašenjem Grčke nezavisnom kraljevinom. Uspjesi ustanika i pritisak Rusije, Francuske i Velike Britanije nagnali su Otomansko carstvo - koje je osvojilo Grčku poslije pada Carigrada 1453. - da joj mirom u Jedrenu 1829. prizna nezavisnost, ali je sjever Grčke oslobođen tek odlukom Berlinskog kongresa, poslije turskog poraza u ratu s Rusijom 1877. i 1878.

1867. - Princ Mucuhito u 14. godini života postao japanski car Meiđi. Tokom njegove vladavine do smrti 1912. Japan je modernizovan, privredni razvoj je naglo ubrzan i zemlja se od feudalne preobrazila u kapitalističku i imperijalističku, s moćnom armijom i industrijom.

1881. - Potpisan ugovor o izgradnji željezničke pruge Beograd - Niš, prve u Srbiji. Knez Milan Obrenović je u junu 1881. srebrnim budakom obilježio početak radova, a prvi putnički voz ka Nišu je sa beogradske željezničke stanice krenuo u septembru 1884.

1906. - Ruski pisac Lav Tolstoj postao član Srpske kraljevske akademije.

1909. - Rođen francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: "Svi smo mi ubice", "Ogledalo sa dva lica", "LJubavnici iz Verone", "Pravda je zadovoljena", "Prije potopa", "Prelaz preko Rajne".

1915. - U Sarajevu obješen srpski učitelj Veljko Čubrilović, jedan od atentatora 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.

1915. - Potpomognuta njemačkom i austrougarskom artiljerijom, turska vojska u Prvom svjetskom ratu prešla Sinajsko poluostrvo i iznenada napala Britance na Sueckom kanalu. Turski prepad, ponovljen i 1916, prinudio je britansku komandu da u Egipat dopremi dvije divizije Indusa, s kojima je prešla u ofanzivu i do kraja 1916. zauzela El Ariš i Sinaj, a zatim i cijelu Palestinu.

1917. - SAD u Prvom svjetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Njemačkom, poslije saopštenja Berlina da će otpočeti neograničeni podmornički rat.

1919. - U Parizu održana prva sjednica Društva naroda, devet dana poslije osnivanja prve svjetske organizacije.

1924. - Umro američki državnik Vudro Tomas Vilson, predsjednik SAD od 1913. do 1921, prethodno univerzitetski profesor i rektor i guverner NJu DŽersija, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919. Dvaput je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi svjetski rat protiv Centralnih sila. Kao protivnik Oktobarske revolucije zalagao se za vojnu intervenciju protiv SSSR. Poslije okončanja rata odigrao je značajnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaju, čiji je ishod umnogome zasnovan na njegovom planu od "14 tačaka" i učestvovao je u stvaranju Društva naroda, ali je Senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor, poslije čega su SAD ostale van prve svjetske organizacije, prethodnice UN.

1943. - Britanski avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali njemački grad Hamburg.

1945. - Američki avioni u Drugom svjetskom ratu izbacili 3.000 tona bombi na Berlin.

1958. - Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga, kojim je predviđena potpuna privredna integracija tri zemlje.

1966. - Na Mjesec se meko spustila prva letjelica lansirana sa Zemlje - sovjetski vasionski brod bez ljudske posade "Luna 9", poslije čega je počela da emituje TV signale.

1969. - Palestinski nacionalni kongres izabrao Jasera Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

1973. - U Južnom Vijetnamu na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre. Sporazum je nalagao povlačenje trupa SAD, a sajgonskoj vladi i Frontu nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama formiranje "Nacionalnog komiteta nacionalnog izmirenja i sloge". U konačnom obračunu snage Fronta su, uz pomoć sjevernovijetnamske armije, u aprilu 1975. do nogu potukle trupe vlade u Sajgonu i američku vojsku, a marionetski režim se raspao. Vijetnam je 1976. ujedinjen i izbrisana je granica duž 17. paralele, koja je tu zemlju dijelila od 1945.

1977. - Predsjednika Etiopije generala Teferija Bentija i njegove bliske saradnike ubile u Adis Abebi snage lojalne potpukovniku Mengistu Haile Marijamu, koji je diktatorski vladao do maja 1991. - kad je zbačen s vlasti i pobjegao u Zimbabve.

1981. - Gro Harlem Bruntland poslije ostavke Odvara Nordlija izabrana za prvu ženu premijera Norveške.

1989. - Umro američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik "njujorške škole", nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Njegove filmove odlikuje psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: "Zločin na ulicama", "Ubice", "Dvanaest žigosanih", "Rozmarina beba", "Furije", "Zašto ste me osudili na život", "Sjenke", "Suviše kasni bluz", "Lica", "Muževi", "Mini i Moskovic", "Žena pod uticajem", "Glorija", "LJubavni potok".

1992. - Predsjednik Argentine Karlos Menem potpisao dekret o otvaranju svih dokumenata o nacistima koji su poslije Drugog svjetskog rata pobjegli u Južnu Ameriku.

1993. - Poslije prvih višestranačkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji u Beogradu konstituisana Savezna skupština. Potvrđeni su mandati 138 poslanika u Vijeću građana i 40 u Vijeću republika.

1994. - Predsjednik SAD Bil Klinton ukinuo trgovinski embargo zaveden protiv Vijetnama 1975, poslije američkog vojnog poraza u toj zemlji.

1996. - U zemljotresu na jugozapadu Kine poginulo više od 300 ljudi.

1997. - Češki pisac Bohumil Hrabal poginuo, skočivši s petog sprata bolnice u Pragu u kojoj je liječen od artritisa. Nastavljajući tradiciju Jaroslava Hašeka, u djelima je intenzivno osvjetljavao tragično-groteskne trenutke ljudske egzistencije. Na osnovu njegove novele "Strogo kontrolisani vozovi" Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio nagradu "Oskar". Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Govori ljudi", "Biser na dnu", "Časovi igranja za starije i iskusnije", "Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim", "Vašarske pjesme o ubistvu i legende", "Praznik visibaba".

1998. - Američki vojni avion "EA-6B" - leteći prenisko i previše brzo, čime je grubo prekršio pravila važeća za trenažne letove - presjekao kabl uspinjače u zimskom turističkom centru Kavaleze na sjeveru Italije, usmrtivši svih 20 ljudi u gondoli koja se smrskala poslije pada s visine od 200 metara. Američki vojni sud je u martu 1999. oslobodio krivice pilota - kapetana Ričarda Ešbija, što je u Italiji izazvalo talas ogorčenih reagovanja.

2000. - Francuska policija uhapsila jednog od najtraženijih terorista baskijske terorističke organizacije ETA Huana Karlosa Iglesijasa Čouzasa, zvanog "Gadafi".

2003. - Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je zahtjev SRJ za reviziju odluke kojom se ovaj sud 11. jula 1996. godine proglasio nadležnim u procesu BiH protiv SRJ zbog kršenja konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

2004. - Njemačka komanda KFOR-a uskratila dalje pratnje monasima manastira Sveti arhangeli kod Prizrena i povukla kontrolne punktove iz okruženja, te odlučila da ubuduće ne doprema hranu jeromonahu u vladičinog doma u Prizrenu.

2006. - Egipatski trajekt sa 1.400 ljudi potonuo u Crvenom moru.

2007. - Od eksplozije kamiona bombe u centru Bagdada poginulo 135 ljudi, dok je više od 300 povrijeđeno.

2011. - Preminula francuska glumica Marija Šnajder /58/. Snimila je tridesetak filmova, a najpoznatija je po kontroverznoj ulozi u čuvenom ostvarenju "Posljednji tango u Parizu" Bernarda Bertolučija, gde joj je partner bio Marlon Brando.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Vic dana: Pljačka banke
Zanimljivosti

Vic dana: Pljačka banke

Mladić pošao u lov, pretukao ga kengur
Zanimljivosti

Mladić pošao u lov, pretukao ga kengur

Vic dana: Malo se popilo
Zanimljivosti

Vic dana: Malo se popilo

Najčitanije