Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 3. februar

Dogodilo se na današnji datum, 3. februar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 3. februar
Srna

Danas je subota, 3. februar, 34. dan 2018. Do kraja godine ima 331 dan.

1809. - Rođen njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti romantičar čija se djela odlikuju klasičarskim tretmanom oblika i harmonije. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo scensku muziku za "San ljetnje noći", kad je započeo i dirigentsku karijeru. S uspjehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, osim u operi. Djela: simfonije (Treća - nazvana "Škotska", Četvrta - nazvana "Italijanska"), uvertire ("Hebridi" ili "Fingalova pećina"), klavirske kompozicije ("Pjesme bez riječi"), oratorijumi ("Paulus", "Elijas"), "Koncert za violinu i orkestar u E-molu", solo pjesme, kamerna muzika.

1830. - Oslobodilački rat Grka protiv Turaka, čijem je izbijanju 1821. doprinio uspjeh Srba protiv istog neprijatelja, okončan je na mirovnoj konferenciji u Londonu proglašenjem Grčke nezavisnom kraljevinom. Uspjesi ustanika i pritisak Rusije, Francuske i Velike Britanije nagnali su Otomansko carstvo - koje je osvojilo Grčku poslije pada Carigrada 1453. - da joj mirom u Jedrenu 1829. prizna nezavisnost, ali je sjever Grčke oslobođen tek odlukom Berlinskog kongresa, poslije turskog poraza u ratu s Rusijom 1877. i 1878.

1867. - Princ Mucuhito u 14. godini života postao japanski car Meiđi. Tokom njegove vladavine do smrti 1912. Japan je modernizovan, privredni razvoj je naglo ubrzan i zemlja se od feudalne preobrazila u kapitalističku i imperijalističku, s moćnom armijom i industrijom.

1881. - Potpisan ugovor o izgradnji željezničke pruge Beograd - Niš, prve u Srbiji. Knez Milan Obrenović je u junu 1881. srebrnim budakom obilježio početak radova, a prvi putnički voz ka Nišu je sa beogradske željezničke stanice krenuo u septembru 1884.

1906. - Ruski pisac Lav Tolstoj postao član Srpske kraljevske akademije.

1909. - Rođen francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: "Svi smo mi ubice", "Ogledalo sa dva lica", "LJubavnici iz Verone", "Pravda je zadovoljena", "Prije potopa", "Prelaz preko Rajne".

1915. - U Sarajevu obješen srpski učitelj Veljko Čubrilović, jedan od atentatora 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.

1915. - Potpomognuta njemačkom i austrougarskom artiljerijom, turska vojska u Prvom svjetskom ratu prešla Sinajsko poluostrvo i iznenada napala Britance na Sueckom kanalu. Turski prepad, ponovljen i 1916, prinudio je britansku komandu da u Egipat dopremi dvije divizije Indusa, s kojima je prešla u ofanzivu i do kraja 1916. zauzela El Ariš i Sinaj, a zatim i cijelu Palestinu.

1917. - SAD u Prvom svjetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Njemačkom, poslije saopštenja Berlina da će otpočeti neograničeni podmornički rat.

1919. - U Parizu održana prva sjednica Društva naroda, devet dana poslije osnivanja prve svjetske organizacije.

1924. - Umro američki državnik Vudro Tomas Vilson, predsjednik SAD od 1913. do 1921, prethodno univerzitetski profesor i rektor i guverner NJu DŽersija, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919. Dvaput je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi svjetski rat protiv Centralnih sila. Kao protivnik Oktobarske revolucije zalagao se za vojnu intervenciju protiv SSSR. Poslije okončanja rata odigrao je značajnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaju, čiji je ishod umnogome zasnovan na njegovom planu od "14 tačaka" i učestvovao je u stvaranju Društva naroda, ali je Senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor, poslije čega su SAD ostale van prve svjetske organizacije, prethodnice UN.

1943. - Britanski avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali njemački grad Hamburg.

1945. - Američki avioni u Drugom svjetskom ratu izbacili 3.000 tona bombi na Berlin.

1958. - Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga, kojim je predviđena potpuna privredna integracija tri zemlje.

1966. - Na Mjesec se meko spustila prva letjelica lansirana sa Zemlje - sovjetski vasionski brod bez ljudske posade "Luna 9", poslije čega je počela da emituje TV signale.

1969. - Palestinski nacionalni kongres izabrao Jasera Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

1973. - U Južnom Vijetnamu na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre. Sporazum je nalagao povlačenje trupa SAD, a sajgonskoj vladi i Frontu nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama formiranje "Nacionalnog komiteta nacionalnog izmirenja i sloge". U konačnom obračunu snage Fronta su, uz pomoć sjevernovijetnamske armije, u aprilu 1975. do nogu potukle trupe vlade u Sajgonu i američku vojsku, a marionetski režim se raspao. Vijetnam je 1976. ujedinjen i izbrisana je granica duž 17. paralele, koja je tu zemlju dijelila od 1945.

1977. - Predsjednika Etiopije generala Teferija Bentija i njegove bliske saradnike ubile u Adis Abebi snage lojalne potpukovniku Mengistu Haile Marijamu, koji je diktatorski vladao do maja 1991. - kad je zbačen s vlasti i pobjegao u Zimbabve.

1981. - Gro Harlem Bruntland poslije ostavke Odvara Nordlija izabrana za prvu ženu premijera Norveške.

1989. - Umro američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik "njujorške škole", nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Njegove filmove odlikuje psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: "Zločin na ulicama", "Ubice", "Dvanaest žigosanih", "Rozmarina beba", "Furije", "Zašto ste me osudili na život", "Sjenke", "Suviše kasni bluz", "Lica", "Muževi", "Mini i Moskovic", "Žena pod uticajem", "Glorija", "LJubavni potok".

1992. - Predsjednik Argentine Karlos Menem potpisao dekret o otvaranju svih dokumenata o nacistima koji su poslije Drugog svjetskog rata pobjegli u Južnu Ameriku.

1993. - Poslije prvih višestranačkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji u Beogradu konstituisana Savezna skupština. Potvrđeni su mandati 138 poslanika u Vijeću građana i 40 u Vijeću republika.

1994. - Predsjednik SAD Bil Klinton ukinuo trgovinski embargo zaveden protiv Vijetnama 1975, poslije američkog vojnog poraza u toj zemlji.

1996. - U zemljotresu na jugozapadu Kine poginulo više od 300 ljudi.

1997. - Češki pisac Bohumil Hrabal poginuo, skočivši s petog sprata bolnice u Pragu u kojoj je liječen od artritisa. Nastavljajući tradiciju Jaroslava Hašeka, u djelima je intenzivno osvjetljavao tragično-groteskne trenutke ljudske egzistencije. Na osnovu njegove novele "Strogo kontrolisani vozovi" Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio nagradu "Oskar". Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Govori ljudi", "Biser na dnu", "Časovi igranja za starije i iskusnije", "Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim", "Vašarske pjesme o ubistvu i legende", "Praznik visibaba".

1998. - Američki vojni avion "EA-6B" - leteći prenisko i previše brzo, čime je grubo prekršio pravila važeća za trenažne letove - presjekao kabl uspinjače u zimskom turističkom centru Kavaleze na sjeveru Italije, usmrtivši svih 20 ljudi u gondoli koja se smrskala poslije pada s visine od 200 metara. Američki vojni sud je u martu 1999. oslobodio krivice pilota - kapetana Ričarda Ešbija, što je u Italiji izazvalo talas ogorčenih reagovanja.

2000. - Francuska policija uhapsila jednog od najtraženijih terorista baskijske terorističke organizacije ETA Huana Karlosa Iglesijasa Čouzasa, zvanog "Gadafi".

2003. - Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je zahtjev SRJ za reviziju odluke kojom se ovaj sud 11. jula 1996. godine proglasio nadležnim u procesu BiH protiv SRJ zbog kršenja konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

2004. - Njemačka komanda KFOR-a uskratila dalje pratnje monasima manastira Sveti arhangeli kod Prizrena i povukla kontrolne punktove iz okruženja, te odlučila da ubuduće ne doprema hranu jeromonahu u vladičinog doma u Prizrenu.

2006. - Egipatski trajekt sa 1.400 ljudi potonuo u Crvenom moru.

2007. - Od eksplozije kamiona bombe u centru Bagdada poginulo 135 ljudi, dok je više od 300 povrijeđeno.

2011. - Preminula francuska glumica Marija Šnajder /58/. Snimila je tridesetak filmova, a najpoznatija je po kontroverznoj ulozi u čuvenom ostvarenju "Posljednji tango u Parizu" Bernarda Bertolučija, gde joj je partner bio Marlon Brando.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Bebi dali ime Metohija
Zanimljivosti

Bebi dali ime Metohija

Platio BMW tonom novčića
Zanimljivosti

Platio BMW tonom novčića

Vic dana: Plavuša u apoteci
Zanimljivosti

Vic dana: Plavuša u apoteci

Dogodilo se na današnji datum, 17. oktobar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 17. oktobar

Najčitanije