Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 3. januar

Dogodilo se na današnji datum, 3. januar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 3. januar
Srna

Danas je srijeda 3. januar, treći dan 2018. Do kraja godine su 362 dana.

106. p. n. e. - Rođen rimski govornik, pisac, filozof i političar Marko Tulije Ciceron, najveći stilista u rimskom pjesništvu. Bio je republikanac, protivnik Julija Cezara i Marka Antonija. Za konzula je izabran 63. prije nove ere i otkrio je i razobličio zavjeru Lukija Katiline, koji je pokušao da uništi Rimsku republiku i zavede ličnu diktaturu. Poslije ubistva Cezara 44. p. n. e. uhapšen je zbog serije napada na Antonija (14 besjeda "Filipika") i ubijen 43. p. n. e. U djelu "O dužnostima" je zapisao čuvenu izreku: "Summum ius summa iniuria" (Najviše pravo najviša nepravda), što će reći da previše revnosna primjena zakona donosi nepravdu. Ostala djela: "Besjede", "O besjedniku", "Rasprave u Tuskulu", "O starosti", "O prijateljstvu", "O krajnostima dobra i zla", "O prirodi bogova", besjede "Protiv Katiline".

1815. - Austrija, Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.

1868. - U Japanu ukinut šogunat - na osnovu kojeg je od 1192. ograničena vlast cara, a moć koncentrisana u rukama šoguna, predstavnika krupnih feudalaca - i na vlast je došla dinastija Mejđi. Kraj šogunata imao je značaj buržoaske revolucije - ukinute su mnoge privilegije feudalaca, modernizovana je armija, reformisano školstvo i uspostavljene institucije po evropskom uzoru, što je omogućilo snažan industrijski uspon Japana.

1875. - Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus - izdavač "Velikog svjetskog rječnika XIX vijeka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" nastavila je poslije njegove smrti izdavanje enciklopedijskih leksikona.

1883. - Rođen engleski državnik Klement Ričard Atli - laburistički premijer od 1945. do 1951, tokom čije vlasti je Velika Britanija priznala nezavisnost Indije 1947. i Burme 1948. Djela: "Laburistička partija u perspektivi", "Dvanaest godina kasnije", autobiografija "Kako se to zbilo".

1892. - Rođen engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svijet i jezik, služeći se prozom u kojoj se osjećaju ritmovi nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svijetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala djela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog".

1904. - Rođen srpski pisac i likovni kritičar jevrejskog porijekla Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću "Nolit" i uređivao književno-politički časopis "Nova literatura". Potom je zbog političkog progona prinuđen da emigrira i u NJemačkoj je uređivao časopis proleterskih pisaca "Linkskurve", a u Parizu je 1933. osnovao Institut za borbu protiv fašizma. Otišao je 1936. u Španiju, gdje se na strani republikanaca borio protiv fašističkih snaga Fransiska Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprinio tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Djela: roman "Doviđenja u oktobru", eseji i umjetnička kritika "Osvajanje neba", "Misli i boje", "Susreti sa mojim vremenom", "Jugoslovenska skulptura XX vijeka", "Graditelji moderne misli", "Naivna slika svijeta", "Prodori moderne umjetnosti", "Kraj umjetnosti u doba nauke?", "Maske svijeta", "Re-vizija umjetnosti", "Modern German art", "Goja i mi", "Kapričosi", "Užasi rata", "Anri Ruso, život i djelo" (sa suprugom Lizom), monografije "Krsto Hegedušić", "Gabrijel Stupica", "Bogosav Živković", "Vangel Naumovski", djelo o Španskom građanskom ratu "Španija između smrti i rađanja".

1924. - Engleski egiptolog Hauard Karter u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu pronašao sarkofag faraona Tutankamona.

1926. - Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svjetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu", u kojem je ismijao prilike u Austro-Ugarskoj i razotkrio svu besmislenost, surovost i ludost militarizma. Švejk je lik čovjeka iz naroda u kojem se pod maskom glupaka krije neiscrpan izvor narodne mudrosti. Roman je preveden na mnoge jezike i po njemu je snimljeno više filmova, a adaptiran je i za pozornicu.

1926. - Grčki general Teodoros Pangalos proglasio se zvanično diktatorom Grčke, pola godine pošto je pučem prigrabio vlast. S vlasti je zbačen u avgustu 1926.

1929. - Rođen italijanski filmski režiser Serđo Leone, tvorac "špageti vesterna". Filmovi: "Kolos sa Rodosa", "Za šaku dolara", "Dobar, loš, zao", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi".

1931. - Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svjetskom ratu i pobjednik odsudne bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smijenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspjeha u operacijama 1915. i 1916.

1942. - U Norveškoj u Drugom svjetskom ratu nacistička NJemačka osnovala 23 koncentraciona logora kroz koje je prošlo i više od 4.500 Jugoslovena, mahom Srba. Najozloglašeniji su bili Bejsfort, Botn, Erlandet, Falstad, Korgan, Osen, u koje su ljude najviše upućivali iz logora na Starom sajmištu u Beogradu. Do aprila 1943. deportovano ih je 4.680, od kojih je više od 3.000 ubijeno. Logoraše su pomagali norveški antifašisti, ostavljajući hranu i cigarete skrivene kraj puta kojim su odlazili na prisilni rad i organizujući bjekstvo u neutralnu Švedsku malobrojnima koji su uspjeli da pobjegnu iz logora. Preživjelih 1.300 interniraca osnovalo je poslije rata druženje s prijateljima iz Norveške.

1942. - Ustaše u Drugom svjetskom ratu na planini Papuk u zapadnoj Slavoniji popalile i opljačkale srpska sela Gornje Vrhovce, Kantarovce, Kruševo, Šušnjare, Cicvare, Grđavicu, Bjelajce, a mnoge srpske civile žive bacale u vatru.

1942. - Njemački komandant za Srbiju u Drugom svjetskom ratu objavio naredbu kojom je, pod prijetnjom smrću, zabranjeno skrivanje Jevreja i čuvanje jevrejskih stvari, novca i vrijednosnih papira. Mnogi Srbi su, ipak, rizikovali život i stotine Jevreja spasli sigurne smrti.

1945. - U Ardenima propao posljednji pokušaj njemačkog vođe Adolfa Hitlera da izmijeni ishod Drugog svjetskog rata, jer su savezničke armije generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija u kontraofanzivi zahvatile u kliješta njemačke divizije, nanijevši im teške gubitke.

1961. - SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.

1970. - U Brazavilu usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo.

1977. - Međunarodni monetarni fond odobrio do tada najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji te organizacije - Velika Britanija dobila je skoro četiri milijarde dolara radi podrške njenoj valuti.

1990. - Panamski general Manuel Antonio Norijega, bivši američki štićenik, predao se okupatorskim trupama SAD i deportovan je na Floridu, gdje mu je potom suđeno.

1990. - Na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kad je ekspresni voz udario u kompoziciju teretnog voza.

1993. - Predsjednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dvije trećine.

1994. - Pad ruskog putničkog aviona "tupoljev 154" u Sibiru nije preživio niko od 124 putnika i člana posade.

1999. - Irački predsjednik Sadam Husein odbacio zone zabranjenog leta koje su iznad sjevera i juga ove države uspostavile zapadne zemlje, rekavši da će im se irački narod hrabro suprotstaviti.

2000. - Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj ubjedljivo pobijedila koalicija lijevog centra (Socijaldemokratska partija i Hrvatska socijalno-liberalna stranka), čime je okončana devetogodišnja vladavina Hrvatske demokratske zajednice.

2004. - Ukupno 148 putnika i članova posade, uključujući 135 francuskih turista, poginuli kada se avion "boing 737" srušio u Crveno more, u blizini egipatskog ljetovališta Šarm el Šeik. 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije