Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 31. januar

Dogodilo se na današnji datum, 31. januar
Foto: Kompozitor Franc Peter Šubert | Dogodilo se na današnji datum, 31. januar
Srna

Danas je srijeda, 31. januar, 31. dan 2018. Do kraja godine ima 334 dana.

1747. - Prva klinika u svijetu za venerične bolesti otvorena u londonskoj bolnici "Lok".

1797. - Rođen austrijski kompozitor Franc Peter Šubert, jedan od najizrazitijih predstavnika muzičkog romantizma. Muzički ga je obrazovao otac, koji ga je podučavao sviranju violine. Kasnije je učio pjevanje, harmoniku i orgulje. Živio je 31 godinu, a za samo 18 godina rada stvorio je 998 muzičkih djela. Njegove kompozicije iz praktično svih muzičkih žanrova svježe su i neposredne, iskrene i bliske narodnoj muzici. Djela: ciklusi solo pjesama "Lijepa mlinarica", "Zimsko putovanje", "Labudova pjesma", scenska muzika za "Rozamundu", simfonije "Sedma u ce-molu", "Osma u ha-molu" (tzv. "Nedovršena"), klavirske kompozicije "Muzički trenuci", "Impromptija", opera "Alfonso i Estrela", operete, kamerna muzika, mise, kompozicije za muške horove.

1808. - Poslije dvije godine okupacije grada-republike Francuska je ukinula Dubrovačku republiku, osnovanu početkom 15. vijeka. Poslije sloma francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte 1814. grad su zaposjeli Austrijanci i držali ga do 1918, kad je pripao Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i potom Jugoslaviji, a sada je u sastavu Hrvatske. Do stvaranja banovine Hrvatske 1939. godine Dubrovnik nikad nije bio pod vlašću Zagreba.

1841. - Rođen srpski pisac Laza Kostić, začetnik srpske avangarde lirike, čija je poezija vrhunac romantizma u srpskoj književnosti. Gimnaziju je učio u Pančevu, Novom Sadu i Budimu, a prava diplomirao u Pešti, gdje je i doktorirao. Kao saradnik Svetozara Miletića, vođe Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava, odlazio je u tajne misije u Srbiju i Crnu Goru. Dvaput su ga hapsile mađarske vlasti. Snažna i originalna lirska priroda, krčilac novih puteva i eksperimentator, poliglota i intelektualac izuzetnog obrazovanja, obogatio je srpski jezik novim izrazima i unio nove i smjele pjesničke oblike (jamb). Zahvaljujući njegovim prevodima, djela engleskog pisca Viljema Šekspira postala su poznata kod nas. Djela: lirske pjesme, balade, tragedije "Maksim Crnojević", "Pera Segedinac", rasprave "Kritički uvod u opštu filozofiju", "O Jovanu Jovanoviću - Zmaju, njegovu pevanju, mišljenju i pisanju", estetički spis "Osnova lepote u svetu s osobitim obzirom na srpske narodne pesme".

1870. - Umro srpski dobrotvor Nikola Čupić, osnivač Književnog fonda "Čupićeva zadužbina". Ovom fondu je zavještao kuću u Šapcu i 16.000 dinara u zlatu. Rođen je 1834. u Šapcu u porodici Kurtović, ali je uzeo djevojačko prezime majke - kćerke Stojana Čupića, koji je u narodnim pjesmama poznatog kao "Zmaj od Noćaja". NJegov ideal bilo je ujedinjenje srpstva, posebno oslobođenje BiH.

1882. - Rođena ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveći baletski umjetnik klasičnog stila početkom 20. vijeka. Karijeru je počela u Sankt Peterburgu, gdje je igrala s Vaclavom Nižinskim u "Ruskom baletu" Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspjehom nastupala širom svijeta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima "Labudova smrt", "Leptiri", "Šopenijana", "Labudovo jezero", "Žizela", "Rajmonda".

1917. - Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila "totalni rat na moru" s namjerom da neograničenim podmorničkim ratom prinudi Veliku Britaniju na kapitulaciju. Torpedovanje brodova bez opomene je nagnalo do tada neutralne SAD da zarate protiv Centralnih sila, što je doprinijelo njihovom ratnom slomu.

1918. - U Rusiji 31. januar bio je posljednji dan računanja vremena prema Julijanskom kalendaru, a sljedećeg dana datum je označen kao 14. februar prema Gregorijanskom kalendaru, koji je od tada važio u najvećoj zemlji u svijetu.

1929. - Jedan od vođa Oktobarske revolucije i utemeljivača SSSR Lav Trocki protjeran iz zemlje prema nalogu sovjetskog komunističkog diktatora Josifa Staljina.

1930. - Otvorena Londonska pomorska konferencija Velike Britanije, SAD, Francuske, Italije i Japana u uzaludnom pokušaju zaustavljanja trke u naoružanju i sprečavanja rata.

1943. - Na kraju Staljingradske bitke u Drugom svjetskom ratu ostaci njemačkih armija obustavili otpor, a njemački komandant feldmaršal Fridrih fon Paulus potpisao bezuslovnu kapitulaciju i predao se sa 90.000 vojnika i oficira. Slom Nijemaca i njihovih saveznika Italijana, Rumuna, Mađara i Hrvata kod Staljingrada označio je početak kraja Trećeg rajha. Za šest mjeseci NJemačka je u teškim borbama izgubila više od milion vojnika, a 75 divizija je potpuno razbijeno.

1946. - Jugoslovenska Ustavotvorna skupština izglasala prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije, u kojem je usvojen princip federativnog uređenja zemlje, određena osnovna prava i dužnosti federacije i republika.

1950. - Predsjednik SAD Hari Truman saopštio da je naredio proizvodnju hidrogenske bombe.

1956. - Umro engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor veoma popularnih romana za djecu. Djela: romani "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

1958. - Lansiran prvi američki vještački satelit "Eksplorer Prvi".

1962. - Na inicijativu SAD, na skupu održanom u Urugvaju, iz Organizacije američkih država isključena Kuba i donesena rezolucija o zabrani trgovine s njom.

1962. - Umro karikaturista Petar - Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista, jedan od osnivača "Ošišanog ježa". U Beograd je došao 1922. i zaposlio se u "Novom listu", a 1923. je prešao u "Politiku".

1964. - Ka Mjesecu lansirana sovjetska automatska stanica "Luna 9", koja se tri dana kasnije meko spustila i emitovala prve TV snimke površine Mjecesa.

1971. - Između Istočnog i Zapadnog Berlina uspostavljen ograničeni telefonski saobraćaj, prvi put poslije 19 godina.

1974. - Umro američki filmski producent, porijeklom poljski Jevrejin Semjuel Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin prodakšns", koja se 1924. udružila sa još dvije filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer", ali je potom ponovo postao samostalni producent. Filmovi: "Stela Dalas", "Tamni anđeo", "Ćorsokak", "Zapadnjak", "Male lisice", "Najbolje godine našeg života", "Tajni život Voltera Mitija", "Momci i djevojke", "Porgi i Bes".

1994. - Alžirski ministar odbrane Liamin Zerual preuzeo dužnost šefa države.

1996. - Tamilski terorista - samoubica kamionom punim eksploziva uletio u centralnu banku Šri Lanke u Kolombu, usmrtivši oko 90 i ranivši više od 1.400 ljudi.

1996. - Od eksplozije koja je uništila stambenu zgradu u centralnoj kineskoj provinciji Hunan poginulo 122 ljudi.

2000. - Harold Špilman, porodični ljekar iz sjeverozapadne Engleske, osuđen za ubistvo smrtonosnom injekcijom 15 svojih mahom starijih pacijenata. Najgori britanski serijski ubica, za kojeg se pretpostavlja da je ubio više od 200 pacijenata, objesio se u zatvorskoj ćeliji u januaru 2004. godine.

2002. - Katolička crkva u Irskoj pristala da plati 110 miliona dolara odštete ljudima koji su djetinjstvo proveli u crkvenim sirotištima, gdje su ih sveštenici seksualno zlostavljala. Tužbe je podnijelo 3.500 ljudi.

2006. - Umrla je Koreta Skot King, supruga Martina Lutera Kinga, koja je poslije njegove smrti postala lider borbe za rasnu jednakost u SAD. Martin Luter King bio je baptistički sveštenik i borac za građanska prava. U borbi za ravnopravnost Afroamerikanaca u SAD koristio je metode nenasilja i građanske neposlušnosti, a 4. aprila 1968. u Memfisu ga je ubio Džejms Erl Rej. Dobitnik je i Nobelove nagrade za mir 1964. godine. 

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije