Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 31. oktobar

Dogodilo se na današnji datum, 31. oktobar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 31. oktobar
Srna

Danas je utorak, 31. oktobar, 304. dan 2017. Do kraja godine ima 61 dan.

1517. - Vođa njemačke reformacije Martin Luter na vratima rimokatoličke katedrale u Vitenbergu istakao 95 teza o reformi crkve, čime je u njemačkim zemljama otpočela protestantska vjerska reformacija i široki narodni pokret protiv papske vlasti.

1517. - Umro italijanski slikar fra Bartolomeo, jedan od posljednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča baroka. Najviše je slikao religiozne teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije. Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. u dominikanski manastir, ali ga je četiri godine kasnije Rafael ubijedio da nastavi da slika.

1632. - Rođen holandski slikar Jan fan Delft Fermer, majstor u slikanju svjetlosti, koji se ubraja među najveće umjetnike u istoriji slikarstva iako je izradio samo oko 40 slika. Njegove kompozicije odlikuju harmoničnost, produhovljenost i poetičnost, matematička tačnost, blistav plemeniti kolorit i svjetlost koja obavija svaki predmet. Djela: "Žena s pismom", "Djevojka s đerdanom", "U ateljeu", "Mljekarka", "Čas muzike", "Djevojka s turbanom", "Pogled na Delft", "Uličica u Delftu".

1795. - Rođen engleski pisac Džon Kits, jedan od najvećih pjesnika engleske književnosti, čije stihove odlukuju izuzetna melodičnost i sažet i veoma izražajan pjesnički idiom. Pokloništvo pred antičkom kulturom spojio je sa novom osjećajnošću modernog čovjeka i s fluidnim, mada simetričnim oblicima koje je pretežno sam stvorio. NJegovi soneti, spjev "Endimion", pjesme "Oda slavuju", "Oda grčkoj urni", "Oda jeseni" među najljepšim su poetskim djelima napisanim na engleskom jeziku, a "Pisma" su značajan prilog razvitku novije estetičke misli.

1851. - Umro srpski pisac Petar Drugi Petrović Njegoš (na fotografiji), crnogorski vladar i vladika, prema većini književnih kritičara najveći srpski pjesnik, čija je kruna stvaralaštva nenadmašni spjev "Gorski vijenac". U osnovi je refleksivno-lirski pjesnik, što je uočljivo i u njegovim najvažnijim djelima, iako ona imaju epsko-dramski oblik, a njegov jezgroviti stil je obojen snažnim elementima mirnog klasičnog stiha i svježinom narodne pjesme. Rade Tomov Petrović - iz porodice koja je Crnoj Gori više od sto godina davala vladike - dobio je monaško ime po stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru Prvom, koji ga je odredio za nasljednika. Školovao se u Cetinjskom manastiru i u Toploj kod Herceg Novog, a učitelj mu je bio i Sima Milutinović - Sarajlija, koji ga je uputio u istoriju, filozofiju i književnost. Kao državnik je položio temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo poreze i izdejstvovao veću pomoć Rusije, ali nije ostvario san da zajedno sa Srbijom oslobodi Bosnu i Hercegovinu. Takođe je podigao prvu osnovnu školu, a 1834. je osnovao štampariju. Ostala djela: filozofski ep "Luča mikrokozma", spjev "Lažni car Šćepan Mali", misaone i lirske pjesme.

1871. - Na osnovu Ustava iz 1869. godine donesen prvi zakon o poroti u Srbiji, koji je stupio na snagu 1. januara 1872, poslije čega su sudske funkcije počeli da obavljaju i ljudi iz naroda.

1887. - Rođen kineski generalisimus Čang Kaj Šek, koji je uz pomoć Zapada, posebno SAD, 47 godina diktatorski vladao, najprije Kinom, potom Tajvanom, gdje je s pristalicama pobjegao kad su ga porazili komunisti. Poslije smrti vođe Kuomintanga i predsjednika Kine Sun Jat Sena (1925) izvršio je vojni udar u Kantonu u martu 1926. i započeo borbu protiv lijevog krila Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Uprkos ogromnoj materijalnoj pomoći SAD, njegov režim je krahirao u pokušaju da uguši revoluciju koju je predvodio lider komunista Mao Ce Tung. U februaru 1950. s ostatkom trupa prešao je na ostrvo Formoza (sada Tajvan), na kojem je uspostavio takozvanu Republiku Kinu, kojom je vladao do smrti 1975.

1918. - Poražena Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu u Puli predala Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca sve brodove i opremu i utvrđenja u Kotoru, Šibeniku, Rijeci, Puli i Trstu. Nova država je dobila 300 plovila, uključujući 12 bojnih brodova, 11 krstarica, 56 torpiljerki i 18 razarača. Sljedeće noći italijanski diverzanti su potopili bojni brod "Viribus unitis", na kojem su poginuli prvi komandant jugoslovenske mornarice admiral Janko Vuković i 350 mornara.

1918. - U atentatu ubijen bivši mađarski premijer grof Ištvan Tisa, nosilac politike ugnjetavanja nemađarskih naroda u Austro-Ugarskoj.

1918. - U Temišvaru proglašena tzv. Banatska republika, u uzaludnom pokušaju Mađarske da zadrži sjeverni Banat i zaustavi opredjeljenje Srba i drugih žitelja Vojvodine za južnoslovensku državu.

1922. - Rođen kambodžanski princ Norodom Sihanuk, koji je na prijesto stupio 1941. i 1954. proglasio nezavisnost Kambodže od Francuske. Osnovao je stranku Sargkum koja je 1955. i 1958. dobila izbore, na osnovu kojih je postao premijer. Poslije očeve smrti vratio se 1960. na prijesto, a 1970. ga je zbacio general Lon Nol, u državnom udaru izvedenom na mig SAD. Za predsjednika Kampućije, kako su Kambodžu preimenovali "Crveni Kmeri", izabran je 1975, ali je idila s tom maoističkom frakcijom - tokom čije je strahovlade od 1975. do 1978. ubijeno između milion i dva miliona ljudi - brzo okončana i 1976. je napustio zemlju. "Crveni Kmeri" su zbačeni vojnom intervencijom Vijetnama krajem 1978, a on je 1982. postao predsjednik antivijetnamske koalicione vlade. Poslije niza burnih političkih promjena 1993. je ponovo postao kralj Kambodže.

1925. - Reza šah preuzeo prijesto Irana i osnovao dinastiju Pahlavi, koja je vladala tom zemljom do islamske revolucije 1979.

1926. - Umro američki mađioničar, porijeklom mađarski Jevrejin Hari Hudini, najpoznatiji mađioničar 20. vijeka. Rođen je kao Erih Vajs, a ime je promijenio u čast francuskog mađioničara Žana Ežena Robera Hudina.

1944. - Nijemci u Drugom svjetskom ratu poslije gubitka Beograda, između Dunava, bosutskih šuma i rijeke Save izgradili šest linija odbrane u dubini oko sto kilometara i formirali Sremski front. Poslije krvavih borbi front je probijen 12. aprila 1945, čime su počele završne operacije za oslobođenje Jugoslavije, ali je cijena bila strašna: na "sremskoj klanici" poginulo je najmanje 30.000 mobilisanih srbijanskih mladića poslatih u borbu praktično bez obuke.

1952. - SAD na pacifičkim Maršalskim ostrvima izvele prvu probu hidrogenske bombe.

1961. - Tijelo sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Džugašvilija (Staljin) sklonjeno je iz mauzoleja na Crvenom trgu i sahranjeno uz zidine Kremlja.

1972. - Umrla Beta Vukanović, srpski slikar njemačkog porijekla, koja je tokom skoro 80 godina naslikala impozantan broj ulja, akvarela i crteža i kao pedagog uticala na generacije srpskih slikara. Na studijama slikarstva u Minhenu upoznala je budućeg supruga Rista Vukanovića, takođe slikara. S njim je 1898. došla u Beograd, kojem je ostala privržena do kraja života i s velikom predanošću je učestvovala u umjetničkom životu patrijarhalne Srbije. Zaslugom tog umjetničkog para Beograd je dobio slikarsku školu, koja je prerasla u Umjetničku školu. Jedan je od osnivača "Lade" i "Cvijete Zuzorić" - društva srpskih umjetnika, slikara i vajara i začetnik za ono doba relativno smjele karikature. Isprva je slikala u maniru impresionista, ali se kasnije približila čvršćoj realističkoj formi.

1984. - Indijskog premijera Indiru Gandu ispred rezidencije u Nju Delhiju ubili Siki - ekstremisti, pripadnici lične garde. Studirala je u Švajcarskoj i na Oksfordu, ali je glavna politička i životna iskustva stekla uz oca, prvog premijera Indije i jednog od osnivača Pokreta nesvrstanih Džavaharlala Nehrua. Postala je 1955. član Izvršnog komiteta vladajuće Kongresne stranke, za predsjednika stranke je izabrana 1959, a u vladu je ušla poslije očeve smrti 1964. kao ministar informacija. Na funkciji premijera bila je, uz trogodišnji prekid, od 1966. do kraja života.

1991. - Na prvim višepartijskim izborima u Zambiji vođu u borbi za nezavisnost i prvog predsjednika Keneta Kaundu pobijedio Frederik Čiluba.

1993. - Umro italijanski filmski režiser i scenarista Federiko Felini, jedan od najvećih sineasta 20. vijeka. Poslije Drugog svjetskog rata je na početku karijere bio jedan od najistaknutjih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni prepoznatljiv stil, stvarajući autobiografske filmove neponovljivog šarma u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz "felinijevski" skovan da opiše njegov manir stvaranja filmskih snoviđenja i halucinacija u inače uobičajenim okolnostima. Filmovi: "Svijetla varijetea", "Dangube", "Ulica" (nagrada "Oskar"), "Probisvijet", "Kabrijine noći" ("Oskar"), "Sladak život" (prva nagrada u Kanu), "Osam i po" (nagrada "Oskar"), "Đulijeta i duhovi" (nagrada "Zlatni globus") "Klovnovi", "Satirikon", "Amarkord", "Kazanova", "Grad žena", "Brod plovi", "Džindžer i Fred".

1995. - Šestočlana delegacija Republike Srpske i SR Jugoslavije otputovala iz Beograda u SAD na pregovore o postizanju mirovnog sporazuma za bivšu BiH, koji su održani u vazduhoplovnoj bazi "Rajt Peterson" u Dejtonu. Tročlanu delegaciju Republike Srpske činili su potpredsjednik Srpske Nikola Koljević, predsjednik Narodne skupštine Momčilo Krajišnik i ministar inostranih poslova Aleksa Buha. U jugoslovenskom pregovaračkom timu bili su predsjednici Srbije i Crne Gore Slobodan Milošević i Momir Bulatović, te ministar inostranih poslova SR Jugoslavije Milan Milutinović.

1996. - Umro francuski filmski režiser Marsel Karne, koji je dao pečat epohi "crnog realizma". Njegove filmove odlikuju poetski realizam, znalačko stvaranje atmosfere i plastična vrijednost slike. Filmovi: "Obala u magli", "Hotel `Sjever`", "Dan se rađa", "Večernji gosti", "Djeca raja", "Varalice", "Tereza Raken".

1996. - Brazilski putnički avion "foker-100" srušio se u blizini Sao Paola odmah poslije polijetanja, usmrtivši svih 96 ljudi u letjelici i još pet na tlu.

1999. - Šiptarski teroristi vatrenim oružjem pokušali da ubiju predsjednika Izvršnog odbora Srpskog nacionalnog vijeća Kosova i Metohije Momčila Trajkovića. Pucajući kroz vrata njegovog stana u centru Prištine, ranili su ga.

1999. - Tokom 113. fudbalskog derbija "Partizana" i "Crvene zvezde" od svijetleće rakete poginuo je učenik Aleksandar Radović, što je prvi slučaj nasilne smrti na fudbalskim utakmicama u Jugoslaviji.

2007. - Španski sud proglasio krivim 21 lice, koliko ih je optuženo za učešće u bombaškim napadima na vozove u Madridu, kada je poginula 191 osoba, a povrijeđeno više od 1.800.

2015.- Avion "Erbas A321" ruske kompanije "Metrodžet", sa 224 putnika i članova posade, srušio se na putu od egipatskog ljetovališta Šarm el Šeik do Sankt Peterburga 23 minuta nakon polijetanja. Niko nije preživio. Ruski istražitelji našli su dokaze da je u avionu bila bomba.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije