Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 4. decembar

Dogodilo se na današnji datum, 4. decembar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 4. Decemabr
Srna

Danas je ponedjeljak, 4. decembar, 338. dan 2017. godine. Do kraja godine ostalo je još 27 dana.

1154. - Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez izabran za papu, ustoličen za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan Četvrti.

1642. - Umro francuski državnik kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, svemoćni ministar inostranih poslova i rata kralja Luja Trinaestog, koji je svim silama nastojao da Francusku učini prvom silom u Evropi. Gradeći apsolutističku monarhiju, ograničio je uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio vjersku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć NJemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u Sjevernoj Americi i sjevernoj Africi. Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i prosvjete, a 1635. je osnovao Francusku akademiju.

1679. - Umro engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. NJegovo učenje spojilo je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Djela: "Elementa filozofika" /ili "O tijelu", "O čovjeku", "O građaninu"/, "Levijatan", "O političkom tijelu".

1732. - Umro engleski pisac DŽon Gej, autor nadahnutih satiričnih poema. Posebno je upamćen po muzičkoj komediji "Prosjačka opera", sastavljenoj od mnogih i sada popularnih balada.

1791. - Izašao prvi broj britanskog "Obzervera", najstarijeg nedjeljnog lista u svijetu.

1795. - Rođen škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl, čija se djela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Djela: "Francuska revolucija", "O herojima", "Život Fridriha Velikog", "Sartor Resartus", "Čartizam", "Prošlost i sadašnjost", "Pisma i govori Olivera Kromvela", "Kritički eseji" /sedam knjiga/.

1798. - Umro italijanski ljekar i naučnik Luiđi Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga "životinjskim magnetizmom". NJegovo ime nose mnogi instrumenti i oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.

1829. - Britanci u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica, prilikom spaljivanja njihovih preminulih muževa, na posmrtnoj ceremoniji.

1841. - U Beogradu u "Pozorištu na Đumruku" održana prva predstava s diletantima - drama Jovana Sterije Popovića "Smrt Stefana Dečanskog". Pozorište je organizovao srpski reditelj, scenograf, glumac, pisac i prosvjetni radnik Atanasije Nikolić. Tada je štampan prvi pozorišni plakat kod nas i raspisan prvi književno-dramski konkurs za djela "po narodnom karakteru i običajima ustrojenim". Pozorište se održalo samo godinu dana.

1890. - Rođen srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih melodija, kojima se inspirisao za komponovanje. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko djelo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Djela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Skenderbegove", "Pesme zemlje Raške", solo pjesme, obrade narodnih pjesama.

1892. - Rođen španski diktator Fransisko Franko, koji je, uz obilatu pomoć italijanskih fašista i njemačkih nacista, poslije trogodišnjeg građanskog rata koji je izazvao, 1939. slomio otpor legalnog demokratskog republikanskog poretka. Vlast je držao do smrti 1975.

1912. - Poslije pobjeda u Prvom balkanskom ratu balkanski saveznici Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska potpisali primirje s Turskom.

1922. - Rođen francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip, čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. U pozorištu je s ogromnim uspjehom igrao glavne role u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: "Đavo u tijelu", "Parmski kartuzijanski manastir", "Fanfan Lala", "LJepotice noći", "Crveno i crno", "Veliki manevri", "Idiot", "Oholi", "Opasne veze", "Gospodin Ripoa".

1924. - Umro srpski ljekar Vojislav Subotić, vodeći hirurg u Srbiji tog doba, šef Hirurškog odjeljenja Opštedržavne bolnice u Beogradu, osnivač Medicinskog fakulteta u Beogradu. Objavio je niz radova iz abdominalne hirurgije, urologije, ortopedije.

1942. - Američka avijacija u Drugom svjetskom ratu prvi put bombardovala teritoriju Italije.

1943. - Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt, britanski premijer Vinston Čerčil i turski predsjednik Mustafa Ismet Ineni u Kairu razmatrali zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije, ali je Turska odbila da objavi rat NJemačkoj.

1945. - Umro američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

1972. - Čileanski predsjednik Salvador Aljende izjavio u UN da američka telefonska i telegrafska kompanija ITT čini sve da izazove građanski rat u Čileu. General Augusto Pinoče je uz američku pomoć organizovao vojni udar u kojem je Aljende ubijen 11. septembra 1973, poslije čega je zaveo diktaturu.

1974. - Pad holandskog aviona "DC-8", u blizini glavnog grada Šri Lanke - Kolomba, nije preživio niko od 191 putnika i članova posade.

1976. - Umro engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, kome je svjetsku slavu donio "Fantastični kvartet", djelo za obou i gudačke instrumente i "Jednostavna simfonija" za gudački kvartet, u kojoj je prvi put ispoljio sklonost ka baroknim formama. Ostala djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Proljećna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža".

1977. - Na jugu Malezije poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona koji je otela japanska teroristička grupa "Crvena armija".

1977. - Diktator Žan Bedel Bokasa - na ceremoniji koja je koštala četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje - sam sebe krunisao za cara Centralnoafričkog carstva.

1980. - U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je posljedica sabotaže, poginuo portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro.

1989. - Članice Varšavskog pakta Bugarska, Mađarska, Demokratska Republika NJemačka, Poljska i SSSR - koje su okupirale Čehoslovačku 1968. - na sastanku u Moskvi su osudile vojnu intervenciju i saopštile da je to bilo "miješanje u unutrašnje poslove suverene Čehoslovačke".

1993. - Vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA postigli saglasnost o uslovima primirja radi okončanja 18-godišnjeg građanskog rata u toj afričkoj zemlji.

1995. - U nesreći kamerunskog aviona "boing 737" poginulo 72 od 77 putnika i članova posade.

1995. - Ministri inostranih poslova Evropske unije na sastanku u Briselu suspendovali sankcije SR Jugoslaviji.

1997. - U kanadskom gradu Otavi predstavnici 121 države potpisali istorijski sporazum o zabrani upotrebe protivpješadijskih mina, ali je više zemalja, uključujući SAD, odbilo to da učini.

1998. - Posljednji borci Crvenih Kmera predali se armiji Kambodže, čime je poslije dvije decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.

2001. - Predsjedništvo BiH podnijelo Opštinskom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je od 1990. do 1993. godine namjerno uništen dio zapisnika i stenograma sa sjednica Predsjedništva Republike BiH.

2003. - Normalizovani trgovinski odnosi između Srbije i Crne Gore i SAD.

2006. - Vojska preuzela kontrolu nad vladom Fidžija, što je četvrti državni udar u ovoj zemlji od 1987. godine.

- Danas je Vavedenje presvete Bogorodice, dan kada je, prema hrišćanskom vjerovanju, mala Marija, prvi put uvedena u hram. Kada je Marija napunila tri godine, njeni roditelji Joakim i Ana doveli su je iz Nazareta u Jerusalim da je predaju Bogu u hram, u kojem je potom boravila devet godina. Vavedenje se smatra pretežno ženskim praznikom.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije