Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 5.mart

Dogodilo se na današnji datum, 5.mart
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 5.mart
Srna

Danas je ponedjeljak, 5. mart, 64. dan 2018. godine. Do kraja godine ima 301 dan.

1133. - Rođen engleski kralj Henri Drugi Plantagenet, osnivač dinastije Plantageneta, koji je tokom vladavine od 1154. do smrti 1189. ograničio sudsku vlast Crkve i reformom sudstva znatno ojačao kraljevsku vlast. Prije stupanja na engleski prijesto, 1150. godine postao je vojvoda od Normandije, 1151. grof od Anžuja, a 1152. vojvoda od Akvitanije. Započeo je osvajanje Irske i proširio vlast Engleske na zapadne dijelove Francuske, ali je njegovu vladavinu karakterisao i niz sukoba koji su mu poljuljali autoritet. Naredio je 1170. pogubljenje kenterberijskog nadbiskupa Tomasa Beketa, svojevremeno bliskog prijatelja, zbog toga što je odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države, protiveći se ograničavanju crkvene vlasti. Oštro se sukobljavao i sa suprugom Elinor od Akvitanije koju je 1174. bacio u tamnicu, i sinovima, budućim kraljevima Ričardom Prvim "Lavlje Srce" i "Džonom Bez Zemlje" , optužujući ih za zavjeru protiv njega.

1534. - Umro italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. Njegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".

1696. - Rođen italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, posljednji veliki venecijanski majstor, jedan od najvećih dekorativnih umjetnika 18. vijeka. NJegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene su u maniru rokokoa, u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.

1770. - Britanske trupe u Bostonu ubile pet demonstranata i taj događaj, poznat kao "bostonski masakr", ubrzao je američki rat za nezavisnost.

1827. - Umro francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromjenljivost srednjih udaljenosti planeta od Sunca, izučavao porijeklo velikih nejednakosti Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje, eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Takođe je dokazao da je Sunčev sistem nastao od rotirajuće usijane gasovite mase, od koje su se odvojili dijelovi, formirajući planete. Značajni su i radovi u matematičkoj teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji grešaka, aglebri, analizi. Razvio je teoriju vjerovatnoće. Bavio se i politikom i kratko je bio ministar unutrašnjih poslova, zatim senator. Djela: "Nebeska mehanika", "Prikaz sistema svijeta", "Analitička teorija vjerovatnoće", "Pregled istorije astronomije".

1827. - Umro italijanski fizičar Alesandro Volta, koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - volt, voltamper, Voltin luk.

1832. - Objavljena prva knjiga u prvoj štampariji obnovljene Srbije - "Sabor istine i nauke" Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.

1856. - Londonsko pozorište "Kovent garden" uništeno u požaru.

1916. - Poginulo je 455 putnika i članova posade od 588, koliko ih je bilo u španskom putničkom brodu "Princ od Asturije" u trenutku kad je udario u stijenu u blizini brazilske obale i potonuo poslije samo nekoliko minuta.

1933. - Nacionalsocijalistička radnička partija Njemačke Adolfa Hitlera osvojila većinu u Rajhstagu.

1945. - Američke trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u Keln.

1946. - U govoru u Fultonu u američkoj državi Misuri britanski premijer Vinston Čerčil rekao: "Od Šćećina na Baltiku do Trsta na Jadranu gvozdena zavjesa je spuštena preko kontinenta", lansiravši najpoznatiji izraz u epohi hladnog rata, započetoj po okončanju Drugog svjetskog rata.

1953. - Umro je sovjetski diktator gruzijskog porijekla Josif Visarionovič DŽugašvili /Staljin/, koji je metodama političke strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao SSSR-om 29 godina. Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima. Prije Oktobarske revolucije 1917. organizovao je akcije terorista koji su, prema nalogu vođe boljševika Vladimira Lenjina, izvodili razbojničke napade na banke i konvoje radi pljačke novca. U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet je ušao u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije. Poslije smrti Lenjina u januaru 1924. vješto je koristio borbe u partijskom vrhu i jednog po jednog fizički je - uglavnom poslije montiranih političkih procesa - eliminisao, sve koji bi mogli da mu ugroze vlast. Vremenom je to postao razrađen sistem terora s ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su slati milioni ljudi. Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svijetu. Čistke je započeo 1934. i likvidao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko. U otadžbinskom ratu protiv nacističke Njemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, na Jalti i u Potsdamu, prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija, pomoću kojeg je nastojao da obezbijedi uticaj u komunističkom svijetu poslije raspuštanja Kominterne i 1948. je pokušao da se obračuna s jugoslovenskim rukovodstvom. Doprinio je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSSR stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svjetskom ratu.

1953. - Umro ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Od 1918. živio je u zapadnoj Evropi i SAD, a 1932. se vratio u otadžbinu. U njegovoj originalnoj muzici majstorske kompozicione tehnike, prožetoj ruskom nacionalnom muzikom, osjeća se snažan temperament, humor i groteska, a u stvaralačkom opredjeljenju klasična, novoromantičarska, motorična, lirska i groteskna komponenta. Stvorio je remek-djela koja su sinteza dubokih doživljaja i najuzvišenije ljepote. Djela: opere "Zaljubljen u tri narandže", "Rat i mir", "Plameni anđeo", simfonijska bajka "Peća i vuk", baleti "Romeo i Julija", "Pepeljuga", "Priča o kamenom cvijetu", kantata "Aleksandar Nevski", simfonije "Klasična simfonija", "Peta simfonija", muzika za filmove "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni".

1960. - Predsjednik Ahmed Sukarno raspustio parlament Indonezije.

1964. - Umro prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki, koji je 1905. počeo filmskom kamerom da belježi događaje. Poseban dokumentarni značaj ima reportaža o boravku posljednjeg turskog sultana Abdula Hamida Drugog 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata.

1966. - Britanski putnički avion udario u japansku planinu Fuđi i poginulo svih 124 putnika i članova posade.

1970. - Stupio na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja koji je potpisalo 45 zemalja.

1984. - Umro italijanski pjevač Tito Gobi, operski bariton svjetskog ugleda. U operama je studiozno i prefinjeno kreirao vodeće role baritonskog faha, uključujući čuvenu ulogu u "Toski" Đakoma Pučinija, u kojoj mu je partner bila Marija Kalas.

1984. - Umro američki filmski glumac Vilijam Pauel, koji je upečatljivom elegancijom i karakterističnim podsmješljivim izrazom čuđenja za gluposti ovog svijeta uspješno igrao u komedijama, trilerima i melodramama. Filmovi: "Ometanje", "Kanarski slučaj", "Ulica šanse", "Čovek svijeta", "Jedini izlaz", "Mršavko", "Veliki Zigfild", "Moj čovjek Godfri", "Život sa ocem".

1993. - Minut poslije polijetanja sa skopskog aerodroma srušio se makedonski putnički avion "Foker 100" - poginulo je 77 od 97 putnika i članova posade.

1996. - Predsjednik SAD Bil Klinton poslao u Izrael vrhunsku opremu za otkrivanje podmetnutih bombi i grupu tehničkih eksperata kao pomoć u borbi protiv arapskih islamskih terorista.

1998. - U terorističkom napadu tamilskih pobunjenika, koji su u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu aktivirali minibus pun eksploziva, poginulo 37 i ranjeno oko 250 ljudi.

1999. - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Karlos Vestendorp smijenio predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena s obrazloženjem da ugrožava krhki mirovni proces.

1999. - Arbitraža uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom odlučila da grad Brčko, dotad u sastavu Republike Srpske, dobije status distrikta pod međunarodnim nadzorom.

2000. - Prva 82 pripadnika Evrokorpusa otputovala u Skoplje, u sklopu priprema za preuzimanje komande nad mirovnim snagama na Kosmetu.

2000. - Snage SFOR-a uhapsile su u Prijedoru Dragoljuba Prcića /63/, bivšeg zamjenika komandata logora Omarska. Sa Prcićem je greškom uhapšen i Rade Mikanović, koga su pripadnici SFOR-a kasnije pustili.

2006. - Haški osuđenik Milan Babić, bivši premijer SAO Krajine, objesio se u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala u Ševeningenu.

2013. - Umro predsjednik Venecuele Ugo Čavez /Ugo Rafael Čavez Frijas/. Kao vođa bolivijske revolucije, Čavez je promovisao svoje viđenje demokratskog socijalizma, latinoameričkih integracija, i antiimperijalizma. Bio je i vatreni kritičar neoliberalne globalizacije i spoljašnje politike SAD.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije