Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 6. februar

Dogodilo se na današnji datum, 6. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 6. februar
Srna

Danas je utorak, 6. februar, 37. dan 2018. Do kraja godine ima 328 dana.

1564. - Rođen engleski pisac Kristofer Marlou, koji je usavršio pisanje u jambskom desetercu i izuzetno uticao na Viljema Šekspira. Njegove tragedije prikazuju žudnju za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim žarom. Djela: "Tamerlan Veliki", "Dr Faustus", "Jevrejin sa Malte", "Edvard Drugi".

1665. - Rođena engleska kraljica Ana, koja je vladala od 1702. do 1714, posljednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. ujedinjene Engleska i Škotska. Njena vladavina obilježena je i oštrim rivalitetem vigovaca i torijevaca i pojačanom neizvjesnošću u pogledu nasljednika prijestola.

1685. - Umro engleski kralj Čarls Drugi Stjuart, sin Čarlsa Prvog, pogubljenog u građanskom ratu 1649, koji je postao monarh 1660, poslije ukidanja republike uspostavljene 1653. pod Oliverom Kromvelom. Stupajući na prijesto Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Irske, obavezao se na poštovanje prava parlamenta i ličnih sloboda građana, što je pokušao da izigra, pokazujući apsolutističke težnje. Tome se usprotivila Stranka vigovaca i parlament ga je 1679. primorao da potpiše akt "Habeas corpus" kojim su ozakonjene izvjesne građanske slobode. Njegova vladavina u istoriji je označena kao period restauracije.

1793. - Umro italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene "komedije del arte". Djela: komedije "Mirandolina", "Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama "Dalmatinka".

1802. - Rođen engleski fizičar Čarls Vitstoun, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.

1804. - Umro engleski hemičar i filozof Džozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja - vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: "Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja", "Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima", "Sokrat i Isus", "Istorija i sadašnje stanje elektriciteta".

1838. - Rođen engleski glumac Džon Henri Brodrib, poznat kao Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. vijeka, prvi glumac kojem je 1895. dodijeljena plemićka titula. Njegova gluma se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz drama Viljema Šekspira.

1876. - U Srbiji osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina poslije prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Akciju je pokrenuo mladi vojni ljekar Vladan Đorđević, a za prvog predsjednika je izabran mitropolit Mihajlo. Dva mjeseca kasnije Društvo je postalo član Međunarodnog Crvenog krsta.

1882. - Srbija i SAD zaključile trgovinski sporazum i konzularnu konvenciju, čime su uspostavljani diplomatski i državni odnosi dviju zemalja. Sporazum i Konvencija na snazi su i danas.

1897. - Rođen brazilski filmski režiser, scenarista i producent Alberto de Almeida Kavalkanti, koji je između dva svjetska rata, radeći u Evropi, znatno uticao na francusku filmsku avangardu i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: "Ivet", "Voz bez očiju", "Kapetan Frakas", "Odmor đavola", "Smrt noći", "Nikolas Niklbi", "Prvi džentlmen", "Zemlja je uvijek zemlja", "Pjesma mora", "Gazda Puntila i njegov sluga Mati".

1897. - Ostrvo Krit u Sredozemnom moru prisajedinjeno je Grčkoj. Istog dana 1869. Grčka je bila prinuđena da popusti pred ultimatumom Otomanskog carstva i prepusti mu Krit.

1899. - Senat SAD ratifikovao Pariski mirovni ugovor, kojim je okončan američko-španski rat. Poražena Španija je primorana da Amerikancima prepusti Filipine, Kubu, Portoriko i Guam.

1905. - Rođen poljski političar Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970. S dužnosti generalnog sekretara je smijenjen 1948. u vrijeme jačanja staljinizma, a ostavku na taj položaj je podnio krajem 1970, pod pritiskom radničkih nemira.

1911. - Rođen američki državnik Ronald Vilson Regan, predsjednik SAD od 1980. do 1988. Prethodno je bio filmski glumac i guverner Kalifornije od 1966.

1912. - Rođena Eva Braun, ljubavnica Adolfa Hitlera. Zvanično je postala supruga nacističkog njemačkog diktatora dan prije nego što su oboje izvršili samoubistvo u Hitlerovom berlinskom bunkeru krajem aprila 1945.

1922. - Potpisivanjem ugovora u Vašingtonu je završena konferencija SAD, Francuske, Japana, Italije i Velike Britanije, na kojoj su se velike sile obavezale da ograniče upotrebu bojnih otrova i podmornica u ratnim sukobima i utvrdile novu raspodelu pomorskih vojnih snaga. SAD su stekle pravo da drže mornaricu koja neće biti slabija od britanske i koja će nadmašiti flotu Japana.

1931. - Rođena argentinska igračica, potom državnik - Marija Estela Isabelita Martines, poznata kao Isabela Peron, predsjednik Argentine od 1974. do 1976. Na položaju šefa države naslijedila je preminulog supruga Huana Dominga Perona. Prethodno je 1973. postala potpredsjednik Argentine, s vlasti je zbačena vojnim udarom, poslije čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru od 1976. do 1981.

1932. - Rođen francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svjetsku slavu je stekao već prvim filmom "400 udaraca", snimljenim 1959. Ostali filmovi: "Žil i DŽim", "Američka noć", "Priča o Adeli", "Pucajte na pijanistu", "Divlje dijete", "Susjetka", "Posljednji metro", "Ukradeni poljupci".

1937. - U izdanju Beogradske knjižare i izdavačke kuće Gece Kona objavljen "Leksikon stranih reči i izraza" Milana Vujaklije, djelo značajno za srpsku kulturu.

1952. - Umro britanski kralj Džordž Šesti, koga je naslijedila kćerka - kraljica Elizabeta Druga.

1958. - U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu poginuo 21 putnik, uključujući osam igrača engleskog Fudbalskog kluba "Mančester junajted", nazvanih "Bejzbijeve bebe", prema njihovom menadžeru Matu Bejzbiju. Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda, gdje je "Mančester junajted" igrao meč evropskog Kupa šampiona sa "Crvenom zvezdom".

1989. - Umro francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: "Svi smo mi ubice", "Ogledalo sa dva lica", "LJubavnici iz Verone", "Pravda je zadovoljena", "Prije potopa", "Prelaz preko Rajne".

1993. - Umro američki teniser afričkog porijekla Artur Eš, prvi crni igrač koji je - trijumfom u Vimbldonu 1975. - uspio da pobijedi na Gren slem turniru. Umro je od side pošto je zaražen virusom te bolesti transfuzijom krvi prilikom operacije srca.

1994. - Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari dobio prve direktne predsjedničke izbore u Finskoj, pobijedivši ministra odbrane Elizabet Ren.

1995. - Dva vasionska broda, teška po 100 tona - najveća ikad spojena u kosmosu - susrela su u prvom američko-ruskom svemirskom "randevuu" poslije 20 godina.

1997. - Kongres Ekvadora smijenio predsjednika Abdalu Bukarama, proglasivši ga neuračunljivim.

2000. - Vršilac dužnosti predsjednika Rusije Vladimir Putin izjavio da su okončane operacije u glavnom gradu Čečenije - Groznom, odakle su izbačeni islamski teroristi.

2000. - Bivši finski šef diplomatije Tarja Halonen pobijedila na predsjedničkim izborima, postavši prva žena šef države u istoriji Finske.

2000. - Ubijen jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović. Na njega je pucano u restoranu Fudbalskog kluba "Rad" na Banjici.

2001. - Gradsko vijeće federalnog Sarajeva zvanično je pokrenulo proces kandidature grada Sarajeva za domaćina Zimskih olimpijskih igara 2010. godine. Međunarodni olimpijski komitet odbacio je ovu kandidaturu.

2001. - Vlada SRJ usvojila plan za rješavanje krize na jugu Srbije, čijom primjenom bi se postiglo rješenje mirnim putem, uz uključivanje predstavnika albanske nacionalne zajednice i saradnju sa međunarodnom zajednicom.

2004. - Od eksplozije u moskovskom metrou poginulo 39 ljudi. Za ovaj teroristički čin ruski predsjednik Vladimir Putin optužio čečenskog pobunjeničkog lidera Aslana Mashadova

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 20. maj
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 20. maj

Vic dana: Problem sa spavanjem
Zanimljivosti

Vic dana: Problem sa spavanjem

Vic dana: Šta znači očigledno?
Zanimljivosti

Vic dana: Šta znači očigledno?

Najčitanije