Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 6. jun

Dogodilo se na današnji datum, 6. jun
Dogodilo se na današnji datum, 6. jun
Srna

Danas je utorak, 6. jun, 157. dan 2017. Do kraja godine ima 208 dana.

1599. - Rođen španski slikar Dijego Rodriges de Silva i Velaskez, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Felipa Četvrtog. Djela poput "Predaje Brede", "Prelje", "Dvorske dame", portreta članova kraljevske porodice, dvorskih luda, ljudi iz naroda neuporedivo su svjedočanstvo njegove genijalnosti, vremena i društva u kojem je živio. Ekstatični barok i misticizam svoga doba prevladao je duhom kritičkog realizma, zdravim, logičnim, osjetljivo-racionalnim odnosom prema stvarnosti. NJegove slike odlikuje oštrina posmatranja, pronicljiva analiza, traganje za psihološkom suštinom, dubok humanizam, majstorstvo forme, uravnotežena kompozicija bazirana na ortogonalnom sistemu, izuzetna vrijednost boje, svjetlost, fluid vazduha. NJegovo slikarstvo označava trenutak ponovnog otkrivanja prirode i anticipacija je modernog svijeta.

1606. - Rođen francuski pisac Pjer Kornej, tvorac klasične francuske tragedije. Djela: tragedije "Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

1654. - Švedska kraljica Kristina Augusta - koja je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. Tridesetogodišnji rat, poslije čega je Švedska postala velika sila, a Baltičko more praktično "švedsko more" - morala je da abdicira zbog naturanja nepopularne rimokatoličke politike.

1683. - U engleskom gradu Oksford otvoren "Ešmolien", prvi javni muzej u svijetu.

1799. - Rođen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, jedan od najvećih liričara svjetske književnosti, čiju poeziju odlikuju osjećajnost, mjera, dovršenost i krajnja jednostavnost izraza. LJubavni motivi, dominantni u njegovoj poeziji - bogatoj muzičkim, likovnim i psihološkim elementima - povremeno se smjenjuju s patriotskim i revolucionarnim motivima. Bio je novator u pogledu jezika, stila i sadržaja. Porijeklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice, pjesnik buntovnog duha, često je bio na udaru cenzora, a zbog stihova posvećenih slobodi prognan je iz prijestonice na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom, čemu su prethodile spletke najviših krugova ruskog društva. Djela: romani u stihovima "Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris Godunov", "Rusalka", prozna djela "Pikova dama", "Kapetanova kći", "Egipatske noći", "Pripovijetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina", male tragedije u stihovima "Gozba za vrijeme kuge", "Vitez-tvrdica", "Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i LJudmila", "Kavkaski zarobljenik", bajke u stihovima - "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi".

1861. - Umro italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur, zaslužan za oslobođnje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom. U savezu sa francuskim carem Napoleonom Trećim ratovao protiv Austrije koja je kao poražena izgubila Lombardiju. Istovremeno je pomagao italijanske rodoljube u srednjoj Italiji i akciju Đuzepa Garibaldija u južnoj Italiji, čime je doprinio da se ti dijelovi zemlje, izuzimajući papske države, pripoje italijanskoj kraljevini.

1868. - Rođen engleski polarni istraživač - pomorski kapetan Robert Falkon Skot, šef ekspedicije koja je u januaru 1912. stigla na Južni pol, četiri sedmice poslije norveškog istraživača Ruala Amundsena, koji je prvi izveo takav podvig. On i ostala četiri člana ekspedicije umrla su pri povratku i detalji tragičnog putovanja su rekonstruisani zahvaljujući njegovom dnevniku "Skotova posljednja ekspedicija". Izvještaj o prvoj britanskoj ekspediciji na Antarktiku od 1901. do 1904. - tokom koje je otkrio Zemlju Edvarda Sedmog - opisao je u knjizi "Putovanje brodom 'Diskaveri'".

1871. - Poslije poraza Francuske u francusko-pruskom ratu NJemačka anektirala Alzas.

1875. - Rođen njemački pisac Tomas Man, predstavnik psihološkog romana, najznačajniji njemački prozni stvaralac u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Poslije dolaska nacista na vlast u NJemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Johana Volfganga Getea, Artura Šopenhauera, Fridriha Ničea i velikih ruskih pisaca 19. vijeka i za njegovo djelo je najkarakterističnija suprotnost između života i duha. Udružujući racionalizam s najtananijom senzibilnošću, utro je put intelektualno-filozofskoj, sintetičkoj prozi. Likovi u njegovim djelima - po pravilu umjetnici i intelektualci širokog obrazovanja i pronicljivog duha, precizni analitičari sopstvene ličnosti, okoline i duha epohe - kreću se između trivijalnog i stvarnih vrijednosti. Djela: romani "Budenbrokovi", "Čarobni brijeg", "Kraljevsko visočanstvo", "Lota u Vajmaru", "Doktor Faustus", "Ispovijesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik", tetralogija "Josif i njegova braća", pripovijetke i novele "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i mađioničar", "Zamijenjene glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i novo", kulturno-filozofske i istorijske studije "Fridrih i velika koalicija", "Razmatranja jednog nepolitičara".

1901. - Rođen Ahmed Sukarno, prvi predsjednik Indonezije, pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla nezavisnost, jedan od lidera pokreta nesvrstanosti. Osnovao je 1927. Nacionalnu partiju Indonezije. Kolonijalne holandske vlasti su ga zbog nacionalističke politike uhapsile 1929. i zabranile partiju, koju je nastavio da vodi 1931. po izlasku sa robije. Ponovo je uhapšen 1933. i bio interniran do japanske okupacije Indonezije u Drugom svjetskom ratu 1942, poslije čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, prividno održavao lojalne odnose s japanskim vlastima. Postao je šef države poslije proglašenja republike 1945. Holandija nije priznala tu vladu i uhapsila ga je krajem 1948, a na vlast se vratio poslije potpisivanja indonezijsko-holandskog sporazuma u junu 1949. Doživotnim predsjednikom je proglašen 1963, ali je lišen svih funkcija 1967, dvije godine poslije vojnog udara generala Suharta.

1903. - Rođen jermenski kompozitor Aram Iljič Hačaturijan, autor blistave "Igre sabalja", čije je stvaralštvo zasnovano na jermenskoj narodnoj muzici. NJegovo djelo krase bogata ritmika i raskošne instrumentalne boje. Djela: baleti "Gajane", "Spartak", koncerti za klavir, koncerti za violinu, simfonije, kamerna muzika.

1944. - Iskrcavanjem savezničkih snaga u Normandiji, u najvećem pomorskom desantu u istoriji, najzad otvoren drugi front u Drugom svjetskom ratu, u kojem je do tada glavni teret borbe protiv nacističke NJemačke nosila sovjetska Crvena armija.

1948. - Umro francuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svjetske kinematografije, koji je sa bratom Ogistom napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su otkrila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu /"Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike"/.

1956. - Rođen švedski teniser Bjorn Borg, petostruki pobjednik turnira u Vimbldonu, najprestižnijeg teniskog "gren slem" takmičenja.

1961. - Umro švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung, koji je poslije raskida s psihoanalizom Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, osnovao "analitičku" ili "kompleksnu" psihologiju. Originalno je razradio nauku o psihološkim tipovima /introvertan i ekstrovertan/. Djela: "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima".

1967. - Egipat zatvorio Suecki kanal, dan poslije izbijanja izraelsko-arapskog rata.

1972. - Od eksplozije u rudniku uglja u Rodeziji poginuo 431 rudar.

1981. - U najtežoj nesreći u istoriji željeznice poginulo najmanje 800 ljudi kad je sedam vagona pretrpanog putničkog voza iskliznulo iz šina i palo u rijeku Kosi u državi Bihar u Indiji.

1982. - Izrael počeo invaziju na Liban, nastojeći da iskorijeni izvorišta arapskog terorizma.

1984. - Prilikom intervencije armije protiv ekstremističkih Sika koji su se zabarikadirali u kompleks "Zlatnog hrama" u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima, poginulo najmanje 250 Sika i 47 vojnika, dok su pojedini mediji procijenili da je poginulo oko hiljadu ljudi.

1985. - Izrael poslije trogodišnje okupacije povukao glavninu snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje radi zaštite sjevernog Izraela od arapskih napada.

1994. - Prilikom pada kineskog aviona koji je letio na unutrašnjoj liniji iz turističkog centra Sijan, poginulo svih 160 putnika i članova posade, u najtežoj nesreći u vazdušnom saobraćaju u Kini.

1994. - U Kolumbiji snježna lavina, aktivirana zemljotresom, zatrpala najmanje sto ljudi.

1995. - U Južnoj Africi ukinuta smrtna kazna.

1997. - NJemačka stavila pod jednogodišnju prismotru sajentološku crkvu, ogranizaciju sa sjedištem u SAD, s obrazloženjem da ta vjerska sekta podriva demokratsko društvo.

2001. - SR Jugoslavija pristupila Lisabonskoj konvenciji, dokumentu koji obezbjeđuje približavanje jugoslovenskog obrazovnog sistema evropskim standardima.

2004. - Izraelska vlada usvojila plan o povlačenju iz Pojasa Gaze, koji je predložio premijer Arijel Šaron.

2008. - Vlada Republike Srpske osnovala Operativni tim za traženje nestalih lica.

2008. - Egipatski arheolozi pronašli piramidu staru 4.000 godina.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Zbunjeni kit blokirao francusku luku
Zanimljivosti

Zbunjeni kit blokirao francusku luku

Neboder prodat za pet milijardi dolara
Zanimljivosti

Neboder prodat za pet milijardi dolara

Medvjedi provalili u restoran i pojeli pizzu
Zanimljivosti

Medvjedi provalili u restoran i pojeli pizzu

Najčitanije