Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 7. februar

Dogodilo se na današnji datum, 7. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 7. februar
Srna

Danas je srijeda, 7. februar, 38. dan 2018. Do kraja godine ima 327 dana.

1478. - Rođen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je 1535. zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja crkvenim poglavarom, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu "Utopija", objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Nasuprot tome, naslikao je zamišljeno ostrvo "Utopiju", idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1792. - Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske zbog straha od širenja ideja revolucije.

1812. - Rođen engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. U djelima je iznio na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Tegobno lično iskustvo stekao je kad je, zbog porodičnih dugova, kao dječak bio prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću. Djela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara prodavnica rijetkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".

1863. - Na britanskom vojnom brodu "Orfej", koji je potonuo pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi.

1864. - Umro reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi - ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obilježje. Na "Književnom dogovoru" srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i "Pismenicu" , a 1818. "Rječnik". Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom, za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. NJegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su objavljene "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je studijom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. Njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz mošti Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1870. - Rođen austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan od pionira psihoanalize, osnivač pravca takozvane individualne psihologije, kojom se odvojio od tvorca psihoanalize Zigmunda Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći pokretačka snaga psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove pretjeranu težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osjećanju manje vrijednosti i time neurotična oboljenja. Djela: "Praksa i teorija individualne psihologije", "Poznavanje čovjeka", "O nervoznom karakteru".

1878. - Umro papa italijanskog porijekla Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti.

1885. - Rođen američki pisac Sinkler Luis, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1930, koji je ismijavao zablude i samoobmane američkog društva i pisao protiv rasne diskriminacije. U realističko-satiričnim romanima podvrgao je podsmijehu ljekare, sveštenike, sudije, malograđane, "poslovne ljude", industrijalce. Djela: romani "Dr Erousmit", "En Vikers", "Elmer Gantri", "Glavna ulica", "Bebit", "Dodsvort", "Mentrep", "Kraljevska krv", "To je ovdje nemoguće".

1894. - Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument, nazvan - njemu u čast - saksofon.

1899. - Rođen Radomir - Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20. vijeka, koji je između dva svjetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i intelektualnim poniranjem u likove. Prvi adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni "Gorski vijenac" Petra Drugog Petrovića NJegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju, te pozorišne komade "Car David", a s Milanom DŽokovićem "Voda sa planine", "Rastanak na mostu" i "Kad je srijeda - petak je".

1913. - Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli u Prvom balkanskom ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Poslije skoro tromjesečnih borbi velike sile su odlučile da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da napuste Skadar u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke snage.

1947. - Velika Britanija izložila plan podjele Palestine na jevrejski i arapski dio.

1962. - Od eksplozije u zapadnonjemačkom rudniku uglja kod Sarbrikena poginulo 298 rudara.

1968. - Premijeri svih deset kanadskih provincija odobrili nacrt ustava, prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim.

1971. - Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

1984. - Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod "Čelendžer" i "prošetao" svemirom kao prvi čovjek koji se kretao bez fizičke veze s letjelicom, pokretan motorom na leđima.

1986. - Doživotni predsjednik Haitija Žan-Klod Divalije pobjegao iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

1990. - Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR odlučio da se iz Ustava izbriše odredba kojom joj je garantovana "rukovodeća i usmjeravajuća" uloga u društvu, omogućivši time višepartijsku demokratiju.

1991. - Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen predsjednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef te karipske države.

1996. - U "boingu 757", koji se srušio nekoliko minuta poslije polijetanja iz Dominikanske Republike ka Njemačkoj, poginulo svih 189 putnika, mahom njemačkih turista i članova posade.

1999. - Umro kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Na prijestolu te bliskoistočne zemlje naslijedio ga je sin Abdulah.

2006. - Austrijske vlasti razbile međunarodni lanac dječije pornografije koji je činilo više od 2.360 osumnjičenih osoba iz 77 zemalja.

2008. - Grčki mitropolit tebski i livadijski Jeronimos /70/ izabran za novog arhiepiskopa Atine i cijele Grčke.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije