Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 7. jun

Dogodilo se na današnji datum, 7. jun
Dogodilo se na današnji datum, 7. jun
Srna

Danas je srijeda, 7. jun, 158. dan 2017. Do kraja godine ima 207 dana.

1494. - Kolonijalne sile Portugalija i Španija u Tordesiljasu potpisale sporazum o podjeli novootkrivenih zemalja, prema kojem su teritorije istočno od pedesetog stepena geografske dužine (zapadno od Griniča) pripale Portugaliji, a zapadno od te linije Španiji. Granicu je povukao inicijator sporazuma papa Aleksandar Šesti da bi spriječio sukobe kolonijalnih sila u Novom svijetu. U 17. i 18. vijeku u borbu za kolonije umiješali su se Englezi i Holanđani, koji nisu poštovali papinu podjelu.

1502. - Rođen italijanski rimokatolički sveštenik Ugo Buonkompanjo - papa Grgur Trinaesti od 1572. do 1585, koji je podsticao francuske rimokatolike na zločine i blagoslovio pokolj hugenota u Vartolomejskoj noći 1572. Podržavao je španskog kralja Felipa Drugog, vatrenog pristalicu inkvizicije, u borbi protiv protestantske Engleske i pomagao je jezuite. Prema savjetu astronoma, 1582. reformisao je kalendar, nazvan Gregorijanski.

1523. - Poslije pobjede nad Dancima Gustav Vaza proglašen kraljem Švedske pod imenom Gustav Prvi.

1848. - Rođen Francuz Pol Gogen, jedan od najvećih slikara 19. vijeka, čiji je umjetnički pogled izgrađen na protivstavu impresionističkom shvatanju. Slikarstvom je počeo da se bavi amaterski, a njegov postupak karakterišu pojednostavljeni oblici u čvrstoj konturi, široko tretirani planovi, bogata hromatska skala, jaki kontrasti boja, ukidanje perspektive. Tako nastala sintetička forma, mirna, robustna i monumentalna, natopljena je poezijom čiste čulnosti, a tema je najčešće egzotičan svijet domorodaca tahićanskog ostrva Fatu-Iva, među kojima je dugo živio. Bavio se i skulpturom. Snažno je uticao na razvoj ekspresionizma i formiranje fovizma. Najznačajnije slike je uradio tokom dva boravka na Tahitiju, gdje je pobjegao od civilizacije - "Čeretanje", "Dvije djevojke s Tahitija", "Materinstvo", "Bijeli konj", "Plemkinja"... Na Tahitiju je otvoren muzej "Pol Gogen".

1848. - Umro ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti, nazvanog "naturalna škola". Nastojeći da kritici stvori filozofsku osnovu, proučavao je njemačku filozofiju. Književnost je posmatrao kao društvenu pojavu i razliku između nje i nauke vidio je u tome što pjesnik "misli u slikama" i, za razliku od naučnika, "ne dokazuje istinu, već je pokazuje". Žestoko se borio protiv vulgarnosociološkog pristupa i formulisao je sociološki akcentovane estetičke kriterijume na kojima su izgradili učenje Nikolaj Dobroljubov i Nikolaj Černiševski. Napisao je sjajne prikaze djela Aleksandra Puškina, Mihaila LJermontova i Nikolaja Gogolja, a njegovo "Pismo Gogolju" je obrazac preciznosti i oštrine kritičke misli. Djela: "O ruskoj povijesti i o povijestima Gogolja", "Književne maštarije", "Junak naših dana", "Pjesme M. Ljermontova", "Dioba poezije na rodove i vidove", "Riječ o kritici", "Putovanja Čičikova ili `Mrtve duše`", "I. A. Krilov", "Djela Aleksandra Puškina".

1861. - U američkom gradu Nju Orleansu izvedena prva predstava striptiza, u kojoj se jedna balerina svlačila uz oskudno osvjetljenje.

1862. - SAD i Velika Britanija potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.

1867. - Rođen australijski pisac Henri Arčibald Larsen, poznat kao Henri Arčibald Loson, vjerni slikar australijskog kolorita. Putovao je kao mornar i rano počeo da piše pjesme o proleterima. Djela: "Kratke priče u prozi i stihu", "Zemlja iz koje sam došao", "Djeca prašume", "Kad sam bio kralj i druge priče", "Zvijezda Australije".

1882. - Rođen srpski ljekar Konstantin Pejičić, direktor Tekelijanuma - srpske škole u Budimpešti. Medicinu je završio i doktorirao u Pešti. Bio je aktivan u političkom i javnom životu Srba u Vojvodini i jedan je od prvih saradnika Letopisa Matice srpske, a sarađivao je i u "Serbskim novinama". Bio je poštovalac Dositeja Obradovića i propagator njegovih ideja.

1896. - Rođen mađarski državnik Imre Nađ, premijer od 1953. do oktobra 1956, kad je u Mađarskoj izbila antikomunistička pobuna. Kao mobilisani austrougarski vojnik zarobljen je 1917. u Rusiji i potom je učestvovao u borbama za učvršćenje sovjetske vlasti poslije Oktobarske revolucije. Komunista je postao 1918. i po povratku u Mađarsku 1921. borio se protiv fašističkog režima Mikloša Hortija. Uhapšen je 1927. i emigrirao 1928. u Austriju, a 1930. u SSSR. Krajem 1944. se vratio u otadžbinu s Crvenom armijom i kao predstavnik Komunističke partije Mađarske u Privremenoj vladi postao ministar poljoprivrede. Od 1945. do 1947. bio je ministar unutrašnjih poslova, poslije čega je do 1953. obavljao više državnih i partijskih funkcija. Bavio se i naučnim radom iz oblasti poljoprivrede i agrarne politike i bio član Mađarske akademije nauka. Kad su sovjetske trupe skršile pobunu - za koju je Moskva krivila Nađa - sklonio se u ambasadu Jugoslavije u Budimpešti, ali je kasnije izručen, poslije čega mu je na tajnom montiranom procesu izrečena smrtna kazna i 1958. je obješen kao izdajnik.

1905. - Norveški Storting donio odluku o odvajanju Norveške od Švedske.

1917. - Rođen američki filmski glumac, pjevač i zabavljač Dino Pol Kročeti, poznat kao Din Martin, koji je početnu slavu stekao u tandemu s komičarem Džerijem Luisom, s kojim je snimio 18 filmova. Igrao je i u mnogim vesternima i kriminalističkim filmovima. Filmovi: "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Rio Bravo", "Četvoro za Teksas".

1920. - Rođen francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. Osamdesetih godina 20. vijeka se, pod uticajem italijanskih komunističkih reformista, verbalno opredijelio za politiku "evrokomunizma", ali je u suštini ostao vjeran staljinističkom poimanju komunizma, podređujući svoju partiju prije svega interesima Moskve. Djela: "Šta je Francuska Komunistička partija?", "Demokratski izazov", "Politika Francuske Komunističke partije", "Govorimo otvoreno", "Odgovori", "Nada u sadašnjost".

1928. - Rođen američki filmski režiser Džejms Ajvori, koji je tokom većeg dijela karijere snimao u Indiji, ostavši vjeran temama iz te zemlje i poslije prelaska u Evropu. Filmovi: "Kućevlasnik", "Šekspir-Valah", "Guru", "Divlji", "Kvartet", "Vrelina i prašina".

1935. - Umro srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine.

1935. - Umro ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji se bavio poboljšanjem sorti voćaka, godinama eksperimentišući s aklimatizacijom biljaka na hladne zime. Različitim postupcima - hibridizacijom, selekcijom i kalemljenjem - odgojio niz otpornih sorti trešanja, kajsija, vinove loze i višanja.

1938. - Studenti Univerziteta u Beogradu organizovali akademiju posvećenu odbrani Čehoslovačke od nacističke Njemačke, pod parolom "Vjernost za vjernost". Prijavilo se oko 60.000 dobrovoljaca, ali oni nisu angažovani, jer su Čehoslovačku njeni zapadni saveznici prepustili na milost i nemilost Trećem rajhu.

1940. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu okončala okupaciju Norveške.

1942. - Poslije niza ogorčenih bitaka u Drugom svjetskom ratu počeo završni njemački napad na Krim radi zauzimanja Kerča i Sevastopolja. Sovjetske snage su pružile žestok otpor neprijatelju, neuporedivo nadmoćnijem u tenkovima i avionima, ali su poslije mjesec dana dijelom uništene, a dijelom evakuisane s poluostrva. Sevastopolj je pao poslije 250 dana herojske odbrane.

1942. - Okončana četvorodnevna bitka za pacifička ostrva, u kojoj su Amerikanci nanijeli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svjetskom ratu.

1942. - U Jajincima strijeljan srpski slikar jevrejskog porijekla Bora Baruh, koji je zarobljen kao učesnik Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Izlagao je u Parizu, Londonu i Beogradu. Na njegovim slikama preovladavaju pejzaži Pariza i Beograda, mora, zatim mrtva priroda, portreti i kompozicije. U posljednjim godinama života je slikao motive iz rata i logora. Realističku koncepciju je ostvarivao toplom impresionističkom obradom.

1944. - Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu stigao na ostrvo Vis. Poslije njemačkog vazdušnog desanta na Drvar 25. maja 1944. dio Vrhovnog štaba je prebačen sovjetskim avionom u Bari, a zatim britanskim brodom na Vis.

1948. - Predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš podnio ostavku, ne želeći da potpiše novi ustav, prema kojem je zemlja postala komunistička država.

1967. - Trećeg dana izraelsko-arapskog rata izraelske snage izbile na Suecki kanal.

1970. - Umro engleski pisac Edvard Morgan Forster, oštruman posmatrač i analitičar, duhovit i ironičan. Živio je u Italiji i Grčkoj i neka djela su tematski vezana za te zemlje. Uspješno je kontrastirao slobodu paganizma i sputanost engleske civilizacije . Djela: romani "Gdje se anđeli plaše da kroče", "Soba sa izgledom", "Jedno putovanje u Indiju", "Najduže putovanje", priče "Nebeski omnibus", "Vječni trenutak", studija "Vidovi romana".

1971. - Sovjetski vasionski brod "Sojuz 2" spojio se u orbiti oko Zemlje sa svemirskom stanicom "Saljut".

1973. - Kancelar zapadne Njemačke Vili Brant doputovao u Izrael, kao prvi zapadnonjemački lider koji je posjetio jevrejsku državu.

1974. - U Ivanjici puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u Jugoslaviji za međukontinentalne telefonske linije i TV programe. Stanica je potpuno razorena bombardovanjem iz vazduha u proljeće 1999. tokom agresije NATO pakta, predvođenog SAD, na Saveznu Republiku Jugoslaviju.

1980. - Umro američki pisac Henri Miler, koji je strasno osporavao društvene konvencije i veličao seks i umjetnost. Zabranjivana kao pornografska i opscena, njegova djela sadrže stranice vrhunske poetske ljepote i lucidne esejističke i filozofske degresije. Bavio se i slikarstvom. Djela : romani "Crno proljeće", "Jarčeva obrtnica", "Mirni dani u Klišiju", trilogija "Ružičasto raspeće" /"Pleksus", "Neksus," "Seksus"/, putopis "Karlos i Marusija", meditativno-kritična proza "Kosmološko oko", "Mudrost srca", "Nedjelja poslije rata ","Knjige o mom životu".

1981. - Izraelski avioni razorili irački nuklearni reaktor "Osirak" blizu Bagdada.

1988. - U Bangladešu, usvajanjem ustavnog amandmana, islam proglašen državnom religijom, a jake policijske snage su stavljene u stanje pripravnosti radi sprečavanja protesta protivnika amandmana.

1990. - Predstavnički dom parlamenta SAD izglasao zabranu prodaje kompjutera i telekomunikacione opreme SSSR-u dok Moskva ne otpočne pregovore o nezavisnosti Litvanije.

1995. - Predsjednik Tajvana Li Teng Hui stigao u Kaliforniju kao prvi šef te međunarodno nepriznate države koji je stupio na tlo SAD, doduše u "formalno-privatnoj posjeti," što je izazvalo ogorčeno reagovanje Kine.

1996. - Vojna hunta Burme podnijela zakon kojim je praktično ućutkala Nacionalnu ligu za demokratiju - glavnu opozicionu partiju koju predvodi Aung San Su Ći, dobitnik Nobelove nagrade za mir.

2001. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa između SRJ i Republike Srpske.

2003. - Bugarski vojni tužilac optužio bivšeg ministra odbrane Bugarske Bojka Nojeva za ilegalnu trgovinu oružjem sa Sirijom.

2004. - U Tirani uhapšen Florim Ejupi (25), koga smatraju odgovornim za teroristički napad u februaru 2001. godine na Kosmetu, u kojem je od podmetnute bombe poginulo najmanje 11 Srba i jedan vojnik NATO-a.

2008. - Umro Dino Rizi, jedan od najvećih italijanskih režisera, u čijim su filmovima igrali poznati italijanski glumci Sofija Loren, Vitorio Gasman i Alberto Sordi.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije