Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 8. jun

Dogodilo se na današnji datum, 8. jun
Dogodilo se na današnji datum, 8. jun
Srna

Danas je četvrtak, 8. jun, 159. dan 2017. Do kraja godine ima 206 dana.

632. - Umro osnivač islama Muhamed. Mladost je proveo kao siromašni gonič kamila, a poslije ženidbe znatno starijom bogatom udovicom Hatidžom počeo je u 40. godini da propovijeda vjeru u jednog Boga Alaha. Obećavao je hrišćanima i Jevrejima mir i bratsku jednakost i ubjeđivao sunarodnike da je islam religija mira, tolerancije i ljubavi. U početku je imao malo pristalica, pa je 622. iselio iz Meke u Medinu, gdje je osnovao prvu opštinu novih vjernika, takozvanu Umu, nadplemensku zajednicu muslimanskih vjernika. Nakon nesuspjeha da pridobije Jevreje u Medini za novu religiju, sa svojim pristalicama je opkolio jevrejsku četvrt Medine i pobio većinu Jevreja koji su se predali poslije 14 dana opsade, jer su ostali bez vode, a preživjele protjerao. Time je ujedno i stekao materijalnu bazu. Kad je 630. osvojio Meku, poslije višegodišnjeg rata s promjenljivim uspjehom, objavio je rat svim "nevjernicima".

1695. - Umro holandski astronom, matematičar i teorijski fizičar Kristijan Hajgens, koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena posmatranog sa Zemlje i objasnio promjene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolucije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spljošteni na polovima, kao posljedica rotacije planete. Pronašao je zakone sudara tijela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svjetlosti, objasnio način prostiranja svjetlosti. Konstruisao je 1657. časovnik sa sekundarnim klatnom i uveo ga za mjerenje vremena pri astronomskim posmatranjima. U saradnji sa bratom konstruisao je više astronomskih durbina velikih žižnih daljina.

1809. - Umro engleski političar i pisac Tomas Pejn, otac američke nezavisnosti. Otišao je u Ameriku 1774. i u narednih desetak godina je objavio niz spisa, uključujući "Zdrav razum" i "Krizu", kojima je podsticao borbu američkih kolonista protiv britanske kolonijalne uprave. Po povratku u Englesku početkom devedestih godina 18. vijeka objavio je djelo "Prava čovjeka", kao odgovor na osporavanje Francuske revolucije. Progonjen, sklonio se u Francusku i postao član Konventa. Jedva je izbjegao giljotinu zato što se usprotivio pogubljenju francuskog kralja Luja Šesnaestog. U SAD se vratio 1802, ali je postao nepopularan zbog opozicije prvom američkom predsjedniku Džordžu Vašingtonu.

1810. - Rođen njemački kompozitor i muzički pisac Robert Aleksander Šuman, jedan od najznačajnijih predstavnika romantizma. Istakao se kao liričar i autor klavirskih minijatura. Osnovao je časopis " Neue Zeitschrift fur Musik" u kojem se odlučno borio protiv konzervativizma u muzici. NJegovi koncerti su obrazac ranoromantičarske muzike, orkestarska muzika je produhovljena i ekspresivna, a solo pjesme odlikuje jedinstvo tona i riječi. Djela: simfonije, "Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir, koncerti za violončelo, ciklusi solo pjesama "Pjesnikova ljubav", "Ljubav i život žene", klavirske kompozicije "Karneval", "Simfonijske etide", "Dječije scene".

1814. - Rođen engleski pisac Čarls Rid, čiji je obimni istorijski roman "Manastir i ognjište" nadahnut spisima i životom holanskog humaniste Erazma Roterdamskog. Napisao je više romana s "tezom", u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala djela: romani "Nikad nije suviše kasno", "U gotovu", "Grifit Gont".

1869. - Rođen američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrijebio armirani beton i industrijski građevinski materijal i snažno je uticao na savremenu arhitekturu. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u NJujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

1871. - Austrougarski car Franc Jozef Prvi objavio je odluku o razvojačenju Vojne krajine, koje je dovršeno 1873.

1876. - Umrla francuska spisateljica Žorž Sand, preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila je i obimnu prepisku i memoare. Djela: "Indijana", "Lelija", "Konsuelo", "Đavolja bara", "Nahoče Fransoa", "Mala Fadeta", "Ona i on", "Markiz d'Vimer", "Majstori trubači", "Istorija mog života".

1883. - Francuska uspostavila potpunu kontrolu nad Tunisom, njenim protektoratom od 1881.

1916. - Rođen engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju nasljednih osobina.

1921. - Rođen indonezijski diktator Suharto, jedan od najvećih masovnih ubica u svjetskoj istoriji, koji je preuzeo vlast poslije neuspjelog državnog udara u septembru 1965, za šta je optužena Komunistička partija Indonezije. U krvavim masovnim represalijama armije, izvedenim uz blagoslov SAD, kojima je rukovodio kao ministar-komandant kopnenih snaga s veoma širokim ovlašćenjima, pobijeno je oko 700.000 ljudi. U martu 1966. primorao je prvog predsjednika Indonezije Ahmeda Sukarna - optuženog za popustljivost prema komunistima - da izvršnu vlast prenese na vojni vrh, a u februaru 1967. Sukarno je formalno prenio sva ovlašćenja Suhartu, koji je postao vršilac dužnosti šefa države. Parlament pod dominacijom armije u oktobru 1967. proglasio ga je premijerom, a u martu 1968. je inaugurisan za predsjednika Indonezije. Tokom vladavine do maja 1998. - kad je prinuđen na ostavku pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira u kojima je poginulo više od 500 ljudi - vladao je autokratski i stvorio je sistem u kojem su cvjetali korupcija i nepotizam. Procijenjeno je da je s članovima najuže porodice nagomilao bogatstvo od 40 milijardi dolara.

1929. - Margaret Bondfild postavljena za ministra rada, postavši prva žena član vlade u britanskoj istoriji.

1937. - U Beogradu održane antifašističke demonstracije radnika i studenata povodom dolaska šefa njemačke diplomatije Konstantina fon Nojrata, tokom kojih je policija uhapsila mnoge demonstrante. Nojrat je posjetio Mađarsku, Jugoslaviju i Bugarsku da bi ojačao njemački uticaj i zbližio Jugoslaviju i Mađarsku radi izolovanja Čehoslovačke.

1940. - Njemačke krstarice "Šarnhorst" i "Gnajsenau" u Drugom svjetskom ratu u moru naspram sjevernih obala Norveške potopile britanski nosač aviona "Glorijus" i razarače "Ardent" i "Akasta", usmrtivši više od 1.500 ljudi.

1941. - Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske u Drugom svjetskom ratu izvršile invaziju Sirije da bi spriječile osnivanje baza Sila osovine. U borbama s trupama francuskog kvislinga Anrija Filipa Petena iz stroja je izbačeno 4.600 Britanaca, ali je odbrana Sueckog kanala pomjerena za oko 400 kilometara na sjever.

1942. - Japanske podmornice u Drugom svjetskom ratu bombardovale najveći australijski grad Sidnej.

1943. - Umro srpski matematičar Mihajlo Petrović, osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i mnogih inostranih akademija nauka. Kao dječak je naučio ribarski zanat kod beogradskog alasa Gašpara Čuklje, potom položio majstorski ispit ribarskog esnafa i tako dobio nadimak "Mika Alas". Napisao je više od 400 radova iz teorijske i primijenjene matematike, matematičke fizike i hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Tvorac je matematičke fenomenologije, teorije matematičkih spektara koja je praktično primijenjena u astronomskim, statističkim i drugim izračunavanjima i veoma je doprinio matematičkoj analizi, posebno teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji funkcija. Djela: "Kvalitativna integracija diferencijalnih jednačina", "Elementi matematičke fenomenologije", "Fenomenološko preslikavanje", "Predavanja o matematičkim spektrima", putopis "Kroz polarnu oblast", popularno napisan roman "Jegulje".

1944. - Predsjednik britanske vlade Vinston Čerčil u Drugom svjetskom ratu zatražio od vlade SAD da pristane na podjelu interesnih sfera na Balkanu - Bugarska i Rumunija bile su prepuštene "sovjetskoj nadležnosti", a Jugoslavija "ravnopravno podijeljena" na sovjetsku i britansku "zonu uticaja".

1946. - Umro njemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912, čija je lirika u idealističkom tonu, a u dramama preovladava socijalna problematika iz života siromašnih u Šleziji. Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Djela: "Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima", "Zimska balada", "Crveni pijetao", "Agamemnonova smrt", "Elektra", "Prevoznik Henšel", "Usamljeni ljudi", "Svečanost mira", "Kolega Krampton", "Potopljeno zvono", "A Pipa igra", "Roza Bernd", "Pacovi", "Čuvar pruge Til".

1965. - Armija SAD u Južnom Vijetnamu ovlašćena da preduzima ofanzivne operacije.

1973. - Fašistički diktator Španije generalisimus Fransisko Franko predao premijerski položaj admiralu Luisu Kareru Blanku, zadržavši funkciju šefa države, pošto je prethodno sam vladao 34 godine.

1986. - Uprkos uvjerljivim optužbama za zločine koje je kao nacistički oficir počinio u Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm je izabran za predsjednika Austrije.

1991. - Zvanično saopšteno da je u Zalivskom ratu poginulo 100.000 Iračana i 203 vojnika međunarodnih snaga, od kojih 144 Amerikanca.

1993. - U svom pariskom stanu ubijen Rene Buske, šef francuske policije tokom nacističke okupacije zemlje u Drugom svjetskom ratu.

1995. - Američki marinci spasili kapetana Skota O'Grejdija, pilota aviona F-16, koga je šest dana ranije u sjeverozapadnoj Bosni oborila protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske.

1998. - Umro nigerijski general Sani Abača, čime je poslije više od četiri godine okončana njegova vladavina, a vlast je preuzeo deveti vojni upravljač u istoriji najveće afričke zemlje general Abdulsalam Abubakar.

2004. - Italijanska policija uhapsila Rabeija Osmana Sajeda Ahmeda (32), poznatijeg kao Egipćanina Mohameda, osumnjičenog za učešće u bombaškom napadu u Madridu od 11. marta - kada je poginula 191 osoba.

2006. - Na jarbol ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u Njujorku podignuta srpska zastava.

2006. - U iračkom gradu Bakubi ubijen lider Al kaide u Iraku Abu Musab al Zarkavi.

2008. - "Kralj" romske muzike Šaban Bajramović preminuo u Nišu u 72. godini.

2009 - Danci se na referendumu izjasnili za promjenu ustava koja će omogućiti da za dolazak na tron ženski nasljednici krune imaju ista prava kao i muški nasljednici.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije