Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 9. februar

Dogodilo se na današnji datum, 9. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 9. februar
Srna

Danas je petak, 9. februar, 40. dan 2018. Do kraja godine ima 325 dana.

1540. - U Rudaj Fildsu kod Čestera u Engleskoj održana prva zabilježena konjska trka.

1849. - Italijanski revolucionar Đuzepe Macini proglasio Rim republikom.

1861. - Džeferson Dejvis izabran za predsjednika, a Aleksander Stivens za potpredsjednika Konfederalnih država Amerike.

1874. - Umro francuski istoričar i pisac Žil Mišle, izuzetan stilista, autor niza istorijskih, filozofskih i lirskih spisa. Bio je protivnik monarhije, crkvene hijerarhije i komunizma, a s naklonošću je pisao o buržoaskim revolucijama. Djela: "Istorija Francuske", "Istorija Francuske revolucije", "Planina", "Ptica".

1881. - Umro ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski, prema mnogim kritičarima najveći književnik svih vremena, koji je duboko, kao niko ni prije ni poslije njega, ponirao u ljudsku psihu i rasvjetljavao tajnu ljudske prirode. Uhapšen je 1849. kao učesnik utopijsko-socijalističkog kružoka Mihaila Vasiljeviča Petraševskog - Butaševiča i osuđen na smrt, ali je kazna zamijenjena progonstvom u Sibir, gdje je proveo deset godina. Iskustva stečena tokom zatočeništva u Sibiru umnogome su obilježila njegovu ličnost i stvaralaštvo, a rana djela inspirisana su socijalnim tragedijama malih ljudi. Osnovne odlike njegovih djela - poniranje u podsvijest, traganje za korijenima ljudske tragike, fenomen religije i veza čovjeka i Boga - glavna su preokupacija modernog romana. Uticao je na svjetsku literaturu više nego bilo koji drugi svjetski pisac. Ostala djela: romani i povijesti "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Idiot", "Kockar", "Zli dusi", "Mladić", "Dvojnik", "Bijele noći", "Netočka Nezvanova", "Zapisi iz mrtvog doma", "Selo Stepančikovo i njegovi žitelji", "Ujkin san", publicistika "Piščev dnevnik", "Politički zapisi".

1891. - Rođen italijanski političar Pjetro Sandro Neni, vođa socijalista. Kao ubijeđeni antifašista učestvovao je u Španskom građanskom ratu i bio je član Komiteta za odbranu Madrida i politički komesar divizije. U Drugom svjetskom ratu u Francuskoj uhapsio ga je Gestapo. Odmah po oslobođenju zemlje postao je generalni sekretar Socijalističke partije Italije, a 1945. predsjednik. Bio je potpredsjednik u prvoj poslijeratnoj vladi, nekoliko mjeseci i šef diplomatije, a 1963. potpredsjednik u vladi lijevog centra. Djela: "Istorija četiri godine 1919-1922", "Šest godina građanskog rata u Italiji", "Istorija klasne borbe u Italiji", "Zločin fašizma u Africi 1936.".

1909. - Francuska i Njemačka postigle sporazum o Maroku, kojim je Berlin priznao posebne interese Pariza u toj sjevernoafričkoj zemlji, u zamjenu za ekonomske koncesije.

1917. - Zbor komitskih četa u selu Obilić u Pustoj Reci na jugu Srbije odlučio da podigne ustanak protiv bugarskih okupatora u Prvom svjetskom ratu. Do kraja februara 1917. stvorena je velika slobodna teritorija sa središtem u Toplici, na kojoj je živjelo oko milion stanovnika. Ustanička vojska imala je 12.000 pješaka i 364 konjanika, ali je Toplički ustanak osuđen na propast kad je izostala pomoć sa Solunskog fronta. Bugari su prilikom gušenja ustanka ubili 20.000 ljudi, mahom civila, uključujući mnoštvo žena i djece, i spalili 50.000 kuća.

1923. - Osnovana sovjetska državna vazduhoplovna kompanija "Dobrolet", preimenovana 1932. u "Aeroflot".

1934. - U Atini Grčka, Jugoslavija, Rumunija i Turska potpisale Balkanski pakt radi očuvanja teritorijalnog poretka na Balkanu, suočenog s revizionističkom politikom zemalja poraženih u Prvom svjetskom ratu, posebno Bugarske i Mađarske, koje je podržavala fašistička Italija. Pakt se raspao pod pritiskom nacističke NJemačke i praktično je rasturen prije izbijanja Drugog svjetskog rata.

1941. - Njemački "Afrički korpus" generala Ervina Romela prešao iz Italije u sjevernu Afriku, što je bio uvod u teške borbe na Afričkom frontu u Drugom svjetskom ratu, okončane 1943. pobjedom savezničkih snaga, u kojima su glavninu činile britanske trupe.

1942. - Na francuskom putničkom brodu "Normandija" - tada najvećem i najelegantnijem u svijetu u svojoj kategoriji - izbio je požar, poslije čega je brod potonuo u njujorškoj luci.

1943. - Počeo protivnapad partizana u Drugom svjetskom ratu na združene njemačke, italijanske i hrvatske snage na Neretvi, poznat kao "Bitka za ranjenike". Do 26. februara razbijena je italijanska divizija "Murđe" i sve italijanske i hrvatske snage u dolinama Neretve, Rame i Drežnice. Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu njemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika prebačeno je na lijevu obalu Neretve.

1943. - U okupatorskom zatvoru u Novom Sadu u Drugom svjetskom ratu obješen organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu Svetozar - Toza Marković. U novembru 1942. u borbi je teško ranjen, poslije čega su ga zarobili mađarski fašisti i podvrgli mučenju.

1943. - Teške borbe za pacifičko ostrvo Gvadalkanal okončane su u Drugom svjetskom ratu pobjedom američkih snaga nad japanskom armijom, čime su raspršeni snovi Tokija o zauzimanju Australije.

1957. - Umro bivši mađarski diktator admiral Mikloš Horti de Nađbanja, koji je od 1920. do 1944. bio na čelu profašističkog režima s titulom "kraljevski regent Mađarske". Mađarsku je uveo u Drugi svjetski rat na strani Sila osovine i pridružio se vođi Trećeg rajha Adolfu Hitleru u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran je za istrebljenje Jevreja u Mađarskoj i na okupiranim teritorijama i za zvjerstva mađarske policije i vojske u Vojvodini i masovne likvidacije, posebno srpskih civila. Pred kraj Prvog svjetskog rata postao je komandant austrougarske flote i 1918. u krvi je ugušio pobunu mornara u Boki Kotorskoj, a 1919. u Mađarskoj je predvodio gušenje socijalističke revolucije. Poslije zbacivanja s vlasti utočište mu je pružila Portugalija, gdje je i umro, izbjegavši sudsku odgovornost, mada ga je Jugoslavija proglasila ratnim zločincem.

1962. - Jamajka postala nezavisna država u okviru britanskog Komonvelta.

1971. - U zemljotresu u oblasti američkog grada Los Anđeles poginule 64 osobe.

1977. - Umro ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svjetskom ratu i putničkim avionima konstruisanim poslije rata.

1977. - SSSR i Španija uspostavili diplomatske odnose.

1984. - Umro ruski državnik Jurij Vladimirovič Andropov, šef sovjetske države i vladajuće Komunističke partije, koji je od 1967. do 1982. bio predsjednik Komiteta državne bezbjednosti. Za generalnog sekretara partije izabran je u novembru 1982. poslije smrti Leonida Brežnjeva, a za predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR u junu 1983.

1991. - Na referendumu u Litvaniji, iz kojeg su bili isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača te baltičke zemlje glasalo je za otcjepljenje od SSSR-a.

1994. - Lider Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat i šef izraelske diplomatije Šimon Peres postigli sporazum o bezbjednosnim pitanjima koja su kočila mirovni sporazum PLO i Izraela.

1996. - Od snažne eksplozije koju je podmetnula teroristička IRA - čime je poslije 17 mjeseci prekinuto primirje - u Londonu poginule dvije osobe, a oko sto je ranjeno.

1999. - Kina prekinula diplomatske odnose sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom zbog odluke vlade u Skoplju da uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

2006. - Preminula Slađana Kobas, jedina preživjela beba iz banjalučkog porodilišta 1992. godine, kada je, zbog zatvorenog koridora i nemogućnosti da se iz Srbije dopremi kiseonik za inkubatore, umrlo 12-oro novorođenčadi. /kraj/

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije