Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 9. jun

Dogodilo se na današnji datum, 9. jun
Dogodilo se na današnji datum, 9. jun
Srna

Danas je petak, 9. jun, 160. dan 2017. Do kraja godine ima 205 dana.

68. - Rimski car Klaudije Kajsar Avgust Germanik Neron, jedan od najizopačenijih vladara u istoriji Rimskog carstva, ubio se prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom narodnog nezadovoljstva. Na prijesto ga je 54. dovela majka Julija Agripina - Mlađa, koja je prethodno otrovala cara Klaudija Prvog Tiberija, čija je bila četvrta žena. Sužavao je ovlašćenja Senata i vladao je despotski, ubio je mnoge ugledne Rimljane i konfiskovao im imovinu. Pogubio je čak i majku i vaspitača - filozofa Lukija Seneku. Bolesno ambiciozan, podražavajući grčkog vladara Aleksandra Velikog, vodio je skupe ratove i uzalud pokušavao da osvoji Jermeniju, sjevernu obalu Crnog mora i Etiopiju. Trošio je mnogo na pozorište, cirkuske igre i raskošan život, priređujući često orgije. Uobražavajući da je veliki umjetnik, pojavljivao se u pozorištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i učesnik u trci dvokolica. Iscrpivši državnu blagajnu, opteretio je podanike novim porezima, naročito u provincijama, čime je izazvao niz ustanaka u Britaniji, Španiji, Galiji i Judeji. Nezadovoljstvo pojačano poslije požara koji je 64. uništio veliki dio Rima, glasine da je zapalio prijestonicu i učestale pobune u vojsci, na kraju su ga koštale i vlasti i glave.

1462. - Posljednji srpski kralj Bosne Stjepan Tomašević - uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, koju je organizovao papa Pije Drugi - otkazao danak turskom sultanu Mehmedu Drugom i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije Prvog Korvina. Pošto je izostala pomoć zapadnih hrišćanskih zemalja, Bosna je bila nepripremljena za odbranu kad su je 1463. napali Turci, koji su zarobili i pogubili kralja Stjepana i mnoge feudalce i pokorili tu srpsku srednjovjekovnu državu.

1661. - Rođen ruski car Fjodor Treći Aleksejevič Romanov, koga je poslije smrti 1682. na prijestolu naslijedio polubrat Petar Veliki. Car je postao 1676, ali - maloljetan i bolešljiv - nije bio u stanju da samostalno vlada, pa su zemljom praktično upravljali njegovi ujaci, bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine.

1672. - Rođen ruski car Petar Prvi Aleksejevič Romanov, nazvan Petar Veliki, koji je tokom vladavine od 1682. do smrti 1725. rusku državu učinio svjetskom silom prvog reda. Proglašen je carem kao dijete, a vlast je preuzeo 1689, uklonivši regenta, polusestru Sofiju. Zapadnu Evropu je proputovao 1697. i 1698. Sproveo je dalekosežne reforme, izvodeći Rusiju iz srednjovjekovne zaostalosti. Umjesto stare vojske "strijelaca", čiju je pobunu ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku i sagradio snažnu flotu, osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), reformisao kalendar, suzbijao štetne običaje naslijeđene iz srednjeg vijeka i od Mongola, pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podijelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. je podigao novu prijestonicu - Sankt Peterburg. Bio je sjajan vojskovođa i dvaput je ratovao protiv Otomanskog carstva, potukao je Švedsku i mirom u Ništadu 1721. osigurao izlaz Rusije na Baltičko more, a pobjedom nad Persijom obezbijedio je izlaz na zapadne i južne obale Kaspijskog mora.

1781. - Rođen engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson, "otac željeznice", koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu željezničku prugu Stokton - Darlington i uveo čelične šine umjesto drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul - Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva "Rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na čas. U NJukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.

1815. - Završen Bečki kongres, koji je zasjedao od septembra 1814, kad su ga sazvale velike sile poslije prvog pada francuskog cara Napoleona Prvog. Predstavnici malih zemalja pozvani su samo da potpišu "Završni akt", diktat "Komisije četvorice" - Rusije, Engleske, Austrije i Pruske. Engleskoj su pripali prekomorski posjedi, osvojeni u ratu s Napoleonom - Malta i Jonska ostrva u Evropi, Cejlon u Aziji, Gijana u Južnoj Americi i Kap u Africi. Rusiji je priznato osvajanje Finske i Besarabije, a dobila je i najveći dio Velikog Varšavskog Vojvodstva. Austrija se odrekla Belgije, ali je dobila Tirol i bivše posjede Mletačke i Dubrovačke republike, poslije čega je Dalmaciju, Dubrovnik i Mletačku Albaniju povezala administrativno u jednu pokrajinu, Kraljevinu Dalmaciju. Pruska je dobila dijelove Saksonije, Prednju Pomeraniju, Poznanj, Dancig i posjede na Rajni. Francuska je svedena na granice prije revolucije, a 360 suverenih teritorija u NJemačkoj je prekrojeno u 35 monarhija i četiri slobodna grada, čime je osnovan Njemački Savez. Švedska i Norveška su spojene u jednu državu, Belgija, Holandija i Luksemburg u Kraljevinu Nizozemsku, a Švajcarskoj je dat neutralni status. Srpski izaslanik prota Mateja Nenadović je pokušao da zainteresuje Bečki kongres za srpsko pitanje poslije sloma Prvog srpskog ustanka, ali nije uspio, jer su velike sile smatrale Otomansko carstvo legitimnim gospodarom Balkana, a Srbe buntovnicima.

1870. - Umro engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. Slikar srednjeg i nižeg građanskog staleža, iznio je na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament nagnao da sprovede izvjesne socijalne reforme. Napisao je dvadesetak djela, uglavnom romana. Djela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara prodavnica rijetkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".

1874. - Umro indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica apačkog plemena Čirikahua, koji je predvodio otpor Indijanaca bijelim naseljenicima i američkoj vojsci na jugozapadu SAD. Indijanci su pod njegovim vođstvom očajnički pokušali da se odupru vladi SAD koja je, radi ovladavanja sirovinskom bazom i širenja tržišta, etnički čistila i otimala indijansku teritoriju.

1892. - Rođen američki kompozitor Kol Porter, autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneseni i na film. Pisao je i filmsku muziku, a jedno od njegovih najboljih djela "Kiš Me Kate" je muzička verzija "Ukroćene goropadnice" Viljema Šekspira.

1898. - Sporazumom Londona i Pekinga Kina je Velikoj Britaniji ustupila Hong Kong na period od 99 godina.

1914. - U Beogradu svečano otkriven spomenik srpskom prosvjetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca. Priloge za spomenik je prikupljala Srpska književna zadruga, a znatno su pomogli i vlada Srbije i Beogradska opština. Spomenik je postavljen na ulazu na Kalemegdan, a poslije Prvog svjetskog rata je prenesen u park na Studentskom trgu, gdje je i sada.

1923. - U profašističkom prevratu oborena vlada vođe Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske Aleksandra Stamboliskog. On je zbog agrarne i poreske reforme, nacionalizacije nekih banaka i nastojanja da mijenja unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom, tokom trogodišnje vladavine stekao ogromnu popularnost u narodu. Nekoliko dana poslije prevrata Stamboliski i njegovi saradnici su ubijeni.

1928. - Medicinski glasnik Britanske kraljevske akademije objavio da je mikrobiolog Aleksandar Fleming pronašao prvi antibiotik penicilin, izolovan iz gljive Penicilium notatum, koji može uspješno da uništava bakterije. Do Drugog svjetskog rata otkriće je bilo neiskorišćeno, kad su se za njega zainteresovali australijski ljekar Hauard Flori i britanski fiziolog i biohemičar Ernst Čejn i ubrzo je počela masovna upotreba penicilina u suzbijanju infekcija. Fleming, Flori i Čejn su 1954. podijelili Nobelovu nagradu za medicinu.

1945. - Predsjedništvo AVNOJ-a donijelo Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg je država preuzela svu imovinu Trećeg rajha, imovinu Nijemaca na tlu Jugoslavije koji su u Drugom svjetskom ratu sarađivali s neprijateljem i imovinu ratnih zločinaca.

1945. - Jugoslavija sa Velikom Britanijom i SAD postigla sporazum kojim je Julijska krajina podijeljena na dvije okupacione zone - "A" i "B". Prva je potpala pod savezničku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu.

1967. - Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, dan prije okončanja šestodnevnog izraelsko-arapskog rata, podnio ostavku zbog ponižavajućeg ratnog poraza Egipta, ali su kasnije na referendumu Egipćani glasali da on ostane šef države.

1972. - Američki bombarderi napali Hanoj i Hajfong, što je bilo najteže bombardovanje Sjevernog Vijetnama od početka Vijetnamskog rata.

1991. - Amerikanci počeli evakuaciju vazduhoplovne baze Klark na Filipinima, ugroženu silovitom erupcijom vulkana na obližnjoj planini Pinatubo, koji je mirovao 600 godina. Samo zahvaljujući blagovremenom upozorenju, broj poginulih Filipinaca nije bio veći od stotinak, ali je najmanje četvrt miliona ljudi ostalo bez krova nad glavom.

1993. - Bježeći pred velikom muslimanskom ofanzivom na području Travnika, oko 8.000 Hrvata našlo utočište kod Srba na planini Vlašić.

1995. - Kolumbijska policija uhapsila vođu kartela Kali Hilberta Rodrigesa Orehuelu, šefa najvećeg svjetskog sindikata droge.

1998. - Posljednji američki astronaut napustio "Mir", čime je okončana rusko-američka saradnja na toj ruskoj kosmičkoj stanici.

1999. - NATO i SRJ potpisali u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum kojim je određen rok od 11 dana za povlačenje jugoslovenskih snaga sa Kosova i Metohije, poslije čega u pokrajinu dolaze jedince KFOR-a.

1999. - Štab civilne zaštite teritorijalne uprave Niš saopštio da je tokom NATO bombardovanja Niša u gradu i okolini ubijeno 35 i ranjeno više od 500 civila, a da je civilnim objektima, uključujući porodične kuće, fabrike, saobraćajnice, školske i zdravstvene ustanove, nanesena materijalna šteta od 1,5 milijardi dolara.

2003. - Sud Hrvatske odbio žalbu Ivice Rajića i potvrdio odluku Županijskog suda u Zagrebu o njegovom izručenju Haškom sudu, pred kojim je optužen za pokolj najmanje 16 bošnjačkih civila u selu Stupni Do, u jesen 1993. godine.

2008. - Egipatski arheolozi pronašli piramidu staru 4.000 godina.

2010. - Umrla ruska balerina Marina Semenova, legendarna klasična plesačica iz sovjetskog doba. /kraj/

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije