Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum,1.januar

Dogodilo se na današnji datum,1.januar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum,1.januar
Srna

Danas je ponedjeljak, 1. januar, prvi dan 2018. godine. Do kraja godine ima 364 dana.

45. p. n. e. - Stupio na snagu novi kalendar, nazvan Julijanski, kojim je rimski državnik Gaj Julije Cezar, prema savjetima grčkog astronoma iz Aleksandrije - Sosigena reformisao računanje vremena tako što je za početak godine odredio januarske kalende, odnosno 1. januar. Dotad su na januarske kalende konzuli stupali na dužnost, a godina je započinjala na martovske kalende - 1. marta. Julijanski kalendar je zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, ali je u njemu godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi, pa je svaka četvrta prestupna, ali se svakih 128 godina pojavljivao dan "viška". Da bi to bilo eliminisano, papa Grgur Trinaesti je, prema savjetima astronoma, reformisao kalendar 1582. i Gregorijanski kalendar je sada praktično međunarodni. Srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve su zadržale Julijanski kalendar.

1502. - Portugalski moreplovci uplovili u zaliv Guanabara i, iskrcavši se, nazvali to mjesto Rio de Žaneiro /Januarska rijeka/, gdje je podignut grad koji je 1763. postao glavni grad portugalske vicekraljevine Brazil, potom prijestonica nezavisnog carstva od 1822. do 1889. i republike od 1899. do 1960, kada je za glavni grad određena novoizgrađena Brazilija.

1515. - Vojvoda od Angulema Fransoa poslije smrti kralja Luja Dvanaestog postao francuski kralj Fransoa Prvi.

1776. - Vođa američke borbe za nezavisnost DŽordž Vašington razvio zastavu Velike unije, prvu nacionalnu zastavu u sadašnjim SAD, poslije poziva engleskog kralja DŽordža Trećeg pobunjenim kolonistima da se predaju.

1782. - Umro njemački kompozitor, pijanista i dirigent Johan Kristijan Bah, najmlađi sin Johana Sebastijana, koji je živio i u Milanu i Londonu, pa je nazivan "italijanski Bah" i "engleski Bah". U Engleskoj se proslavio kao pijanista i organizator muzičkog života i postao muzički učitelj kraljice Šarlot. Značajan je kao kompozitor sonata i koncerata za klavir u rokoko stilu, po čemu je preteča mladog Volfganga Amadeusa Mocarta. Djela: 15 opera, više od 60 simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira, klavirske sonate, kamerna muzika.

1801. - Stupanjem na snagu akta o ujedinjenju Velike Britanije i Irske stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo.

1803. - Danska zabranila uvoz robova u svoju koloniju Zapadna Indija i prva je zemlja koja je zabranila ropstvo.

1804. - Vođa pobune protiv Francuza Žan Žak Desalin, koji je potom postao car Žak Prvi, proglasio nezavisnost karipske ostrvske države Haiti.

1823. - Rođen mađarski pjesnik srpskog porijekla Aleksandar Petrović, poznat kao Šandor Petefi, reformator mađarske poezije. Otac mu je bio Srbin, a majka Slovakinja i djetinjstvo je proveo pod srpskim imenom. S 15 godina je postao vojnik, a u Mađarskoj revoluciji 1848. bio je glavni ideolog prodemokratskog omladinskog pokreta, ali se potom oštro sukobio s novom plemićkom vladom. Poginuo je 1849. u bici kod Segešvara kao major, u 26. godini. Prve pjesme napisao je kao gimnazijalac i ubrzo je postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pjesnik. Narodnom jednostavnošću lirike i epike odredio je nov pravac mađarske književnosti. Djela: roman "Krvnikovo uže", epska poezija "Vitez Janoš", "Apostol", lirska poezija "Izabrane pjesme", "Petefijeve pjesme".

1833. - Velika Britanija proglasila suverenitet nad Foklandskim ostrvima u Atlantiku, oko 500 kilometara istočno od Argentine, kao nasljednica prava Španije čiji su kolonijalni posjed bila ta ostrva.

1842. - U Kelnu pokrenut dnevnik "Rajnske novine", organ radikalne rajnske buržoazije koja je tražila liberalne reforme. U aprilu 1842. u listu je počeo da sarađuje Karl Marks, koji je oko sebe okupio širok krug saradnika, čime je radikalizovana uređivačka politika lista, koji je zabranjen u martu 1843.

1863. - Tokom američkog Građanskog rata predsjednik SAD Abraham Linkoln potpisao Emancipatorsku proklamaciju kojom je ukinuto ropstvo, što je dodatno izazvalo bijes 11 južnih robovlasničkih država koje su se borile za otcjepljenje.

1877. - Britanska kraljica Viktorija Prva proglašena caricom Indije.

1879. - Rođen engleski pisac Edvard Morgan Forster, oštrouman posmatrač i analitičar, duhovit i ironičan. Živio je u Italiji i Grčkoj i neka djela su tematski vezana za te zemlje. Uspješno je kontrastrirao slobodu paganizma i sputanost engleske civilizacije. Djela: romani "Gdje se anđeli plaše da kroče", "Soba sa izgledom", "Jedno putovanje u Indiju", "Najduže putovanje", priče "Nebeski omnibus", "Vječni trenutak", studija "Vidovi romana".

1880. - U Srbiji uvedene obavezne metarske mjere i zvanično prestale da važe mjere poput aršina, lakta, pedlja. Mjerna jedinica za dužinu je postao metar, podijeljen na decimetre, centimetre i milimetre.

1881. - Umro francuski revolucionar Luj Ogist Blanki, osnivač i član tajnih revolucionarnih udruženja. Dvaput je osuđivan na smrt i dobio je nadimak "Okovani Prometej", jer je u tamnicama proveo 36 godina i pet mjeseci. Konspirativan rad, zavjereničke grupe i oružani ustanak je smatrao jedinom taktikom proletarijata. Diktaturu proletarijata je zamišljao kao diktaturu male grupe profesionalnih revolucionara.

1895. - Rođen američki političar i pravnik Edgar DŽon Huver, šef Federalnog istražnog biroa od 1924. do smrti 1972. Predvodio je borbu protiv organizovanog kriminala, posebno tridesetih godina 20. vijeka u vrijeme prohibicije. Reformisao je FBI i znatno unaprijedio metode policijske borbe protiv kriminala uspostavljanjem prve kartoteke otisaka prstiju i kriminološke laboratorije. Mnogi ga smatraju mračnom figurom američke političke scene, jer je godinama progonio niz istaknutih američkih liberala, uključujući crnačkog borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga, čak i filmskog glumca Čarlija Čaplina.

1901. - Države: Novi Južni Vels, Viktorija, Kvinslend, Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija osnovale australijsku zajednicu s Edmundom Bartonom kao prvim premijerom, koja je te godine dobila status dominiona i u tom svojstvu primljena u Britanski komonvelt.

1912. - Rođen engleski dupli agent Harold Adrijan Rasel Filbi, poznat kao "Kim" Filbi, jedan od najuspješnijih u sovjetskoj obavještajnoj službi u koju je stupio kao student u Kembridžu 1934. Poslije rata bio je oficir za vezu između britanske i američke obavještajne službe, što mu je omogućilo da u periodu "hladnog rata" Moskvi dostavlja informacije od najvećeg značaja. Kad je gotovo otkriven, nestao je u Bejrutu i obreo se 1963. u Moskvi, gdje je i umro 1988. Za izvanredne zasluge za SSSR, koji je smatrao otadžbinom, nagrađen je najvišim sovjetskim odlikovanjima.

1915. - Rođen srpski pisac Branko Ćopić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, koji je pisao svježim, sočnim i slikovitim jezikom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U Narodnooslobodilačkom ratu je učestvovao od 1941. Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata je objavio zbirke pripovijedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci". NJegova prozna djela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha. Napisao je veći broj knjiga za djecu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pjesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Posljednjom zbirkom pripovijedaka "Bašta sljezove boje", za koju je dobio NJegoševu nagradu, vedri, čak vjetropirasti Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovjek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od "crnih konjanika" - ubica španskog pjesnika Federika Garsije Lorke. To kao da je nagovijestilo njegovo samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala djela: romani "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovijedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".

1915. - Nijemci u Prvom svjetskom ratu u kanalu La Manš torpedovali britanski ratni brod "Formidabl", usmrtivši 547 ljudi.

1924. - Treća zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije u Beogradu usvojila rezoluciju o nacionalnom pitanju, kojom je traženo samoopredjeljenje i dobrovoljni savez jugoslovenskih naroda. Usvojena je i rezolucija o neodrživosti poretka uspostavljenog na osnovu Versajskog mira poslije Prvog svjetskog rata. Ti dokumenti su počivali na doktrini Kominterne o "imperijalizmu srpske buržoazije" i ugnjetavanju nesrpskih naroda u državi stvorenoj poslije Prvog svjetskog rata. Tako je pod vidom borbe za nacionalnu ravnopavnost zametnuta klica antisrpske politike koja se ogledala u obračunavanju s baukom unitarizma, čija je logična posljedica bio ustav SFRJ iz 1974. u koji su ugrađeni snažni konfederalni elementi, što je znatno doprinijelo krvavom razbijanju Jugoslavije početkom devedesetih godina 20. vijeka.

1925. - U Beogradu osnovana ilegalna štamparija Komunističke partije Jugoslavije iz koje je izašao list "Komunist" - prvi centralni partijski organ. Poslije trećeg broja policija je otkrila štampariju i uhapsila urednika Mošu Pijade koji je osuđen na 20 godina robije.

1925. - Naziv glavnog grada Norveške, poznatog kao Kristijanija, od 1674. promijenjen u Oslo.

1942. - Na konferenciji predstavnika vlada SAD, SSSR, Velike Britanije, Kine i još 22 države u Vašingtonu u Drugom svjetskom ratu potpisana deklaracija UN. Potpisnice su preuzele obavezu da rat protiv sila Osovine nastave do njihove kapitulacije i da s njima ne zaključuju separatni mir ili primirje.

1956. - Odlukom Ustavotvorne skupštine proglašena nezavisnost Sudana, bivše britanske kolonije.

1958. - Stupio na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice /EEZ/, poznate kao Zajedničko tržište, koji su 25. marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna NJemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija. Zajednici nazvanoj potom Evropska zajednica /EZ/, sada Evropska unija /EU/, 1973. su pristupile Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i Portugalija, a 1995. Švedska, Finska i Austrija.

1959. - Revolucionarni pokret "26. jul" pod vođstvom Fidela Kastra pobijedio na Kubi, a diktator Fulhesio Batista je poslije potpunog rasula njemu lojalnih trupa pobjegao u Dominikansku Republiku.

1960. - Proglašena nezavisnost francuske afričke kolonije Kamerun, kojoj je 1959. Pariz dao autonomiju.

1962. - Zapadna Samoa postala prva nezavisna država u Polineziji.

1965. - Pod vođstvom lidera pokreta "Al fatah" Jasera Arafata formirana Palestinska oslobodilačka organizacija, ali su izvan nje ostale pojedine palestinske grupe, uključujući Narodni front za oslobođenje Palestine Žorža Habaša. PLO je u početku bio teororistička organizacija, odgovorna je za ubistvo 11 izraelskih sportista na Olimpijskim igrama 1972. u Minhenu.

1966. - Predsjednika Centralnoafričke republike Davida Daka vojnim udarom oborio blizak rođak, pukovnik Žan Bedel Bokasa. Bokasa je 1976. ukinuo republiku i proglasio se za monarha Centralnoafričkog carstva. S vlasti je svrgnut 1979. i, osim po nevjerovatnim ekstravagantnostima i rasipanju državne imovine, upamćen je po strašnim zločinima nad sopstvenim narodom.

1972. - Umro francuski pjevač i glumac Moris Ševalije, zaštitni znak francuske muzičke komedije, koji je plijenio šarmom i lakoćom i neusiljenošću pjevačkog i glumačkog manira. Najzapaženije uloge je ostvario u filmskim muzičkim komedijama. Napisao je autobiografiju "Moj put i moje pjesme". Filmovi: "LJubavna parada", "Nasmijani poručnik", "Vesela udovica", "Ćutanje je zlato", "Imao sam sedam kćeri", "Život za karijeru", "Žiži", "Fani", "LJubav popodne".

1973. - Velika Britanija, Danska i Irska priključile se Evropskoj ekonomskoj zajednici /EEZ).

1978. - U vazduhu u blizini Bombaja eksplodirao indijski putnički avion "boing 747" i nesreću nije preživio niko od 213 ljudi u njemu.

1979. - SAD i Kina uspostavile diplomatske odnose, 30 godina poslije osnivanja Narodne Republike Kine.

1980. - Umro italijanski političar Pjetro Sandro Neni, vođa italijanskih socijalista. Kao ubijeđeni antifašista učestvovao je u Španskom građanskom ratu i bio je član Komiteta za odbranu Madrida i politički komesar divizije. U Drugom svjetskom ratu u Francuskoj ga je uhapsio Gestapo. Odmah po oslobođenju zemlje postao je generalni sekretar Socijalističke partije Italije, a 1945. predsjednik. Bio je potpredsjednik u prvoj poslijeratnoj vladi, nekoliko mjeseci i šef diplomatije, takođe potpredsjednik u vladi lijevog centra 1963. Djela: "Istorija četiri godine 1919-1922", "Šest godina građanskog rata u Italiji", "Istorija klasne borbe u Italiji", "Zločin fašizma u Africi 1936".

1981. - Grčka je postala deseta članica Evropske ekonomske zajednice.

1984. - Sultanat Bruneji, mala država na sjeverozapadu ostrva Borneo izuzetno bogata naftom i prirodnim gasom, britanski protektorat od 1888, postao je nezavisna država.

1992. - Sukobljene strane u građanskom ratu u Hrvatskoj dale saglasnost za raspoređivanje mirovnih snaga UN.

1992. - Egipatski diplomata Butros Butros Gali na mjestu generalnog sekretara UN naslijedio peruanskog kolegu Havijera Peresa de Kueljara.

1993. - Češka i Slovačka postale samostalne države, čime je prestala da postoji Čehoslovačka, osnovana 1918.

1995. - U BiH je, poslije posredničke misije nekadašnjeg predsjednika SAD DŽimija Kartera, stupio na snagu četvoromjesečni prekid neprijateljstava, koji su muslimanske snage 40 dana prije isteka roka grubo narušile ofanzivama na srpske položaje na Vlašiću i Majevici, što međunarodna zajednica nije propratila čak ni simboličnom osudom.

1995. - Švedska, Finska i Austrija priključile se Evropskoj zajednici, čime je broj članica te organizacije, sadašnje EU, povećan na 15.

1997. - Turske trupe ponovo upale u sjeverni Irak i turski zvaničnici su saopštili da su tom prilikom ubijena 72 kurdska gerilca.

1998. - Islamski teroristi na zapadu Alžira masakrirali više od 400 ljudi, uključujući žene i djecu, u najgorem nasilju tokom šestogodišnjeg terora oružanih islamističkih grupa.

1999. - Zvanično puštena u promet jedinstvena evropska valuta evro i skoro 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja EU dobilo je istu valutu prvi put još od vremena Rimskog carstva. Banke su počele da posluju s evrom tri dana kasnije.

2004. - U Rusiji stupio na snagu novi zakon, kojim je omogućeno civilno služenje vojnog roka.

2006. - Stupio na snagu Zakon o odbrani BiH, čime su ugašena entitetska ministarstva odbrane.

2007. - Rumunija i Bugarska primljene u Evropsku uniju.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Švajcarci otvorili žičaru u oblacima
Zanimljivosti

Švajcarci otvorili žičaru u oblacima

Vic dana: Telešop
Zanimljivosti

Vic dana: Telešop

Dogodilo se na današnji datum, 18. oktobar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 18. oktobar

Bebi dali ime Metohija
Zanimljivosti

Bebi dali ime Metohija

Najčitanije