NJUJORK - Sivi kameni grad ispresijecan tramvajskim šinama, neuništivog šarma, Beograd izgleda kao rođak Berlina iz Istočne Evrope, piše The New York Times u rubrici o putovanjima.
U tekstu pod naslovom "36 sati u Beogradu" arfitektura centra Beograda je opisana kroz "bogate fasade iz 19 i 20, potom velike zgrade koje predstavljaju katalog arhitektonskih stilova od neoklasicizma, neorenesanse i romantizma pa do futurističkog dizajna novih objekata".
Opisujući beogradske fasade, The New York Times je posebno istakao mural Vladimira Veličkovića kao i crtež Dragana Stanačeva, koji, kako navode, "izaziva vrtoglavicu".
New York Times je dio teksta posvetio istorijskim dijelovima grada, tvrđavama i parkovima, kroz koji je opisao uži centar Beograda do pogleda na "usće Save u Dunav, gdje počnju beogradske noći".
Istorija grada je dijelom opisana kroz nazive ulica, poput ulice Džordža Vašingtona, preko muzeja posvećenih komunističkom periodu, do opisa atmosfere "na kaldrmi Skadarske ulice".
U uvodnom delu opisan je "epski noćni život, "razvijena kultura ispijanja kafa" i "sokače namijenjeno talentovanim beogradskim dizajnerima".
"Beogradska oblast Savamala pod Brankovim mostom privlači umjetničkim galerijama, nju vejv berbernicama i Mikser hausom - industrijskim prostorom koji su zauzeli srpski dizajneri", navodi list i dodaje da je posebna pažnja data domaćim modnim kreatorima dodijeljivanjem prostora u Čumićevbom sokačetu.
Nakon ovih opisa američki list se pita: "da li je Beograd budući Berlin".
Ističu se i niske cijene u Beogradu, prije svega hrane, a potom ide priča o Knez Mihailovoj ulice, gdje "turisti mogu da kupe sve od knjiga, garderobe, suvenira do rukotvorina i novina".
Beogradski restorani su pohvaljeni zbog kvaliteta, obima porcija i cena, ali pre svega zbog ukusa.
"Bake bi bile ponosne na beogradske lidere balkanske tradicionalne kuhinje, koji kuvaju stara jela sa vještinom i sastojcima 21. vijeka", piše The New York Times.
Kroz tekst su nabrajane cijene i nazivi lokalnih brendova garderobe, piva, restorana, muzeja, vina pa do konstatacije da se iz svetskihg metropola direktno leti do beogradskog aerodroma.
Cijeli tekst možete pročitati ovdje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.