Dalija ili georgina, kako se u narodu još zove, je nacionalni cvijet Meksika iz kojeg je i potekla, a koji simbolizuje uzvišenost i eleganciju. U Evropu je stigla tek krajem 18. vijeka. Prvi stanovnici koji su je vidjeli od gomolje dalije mislili su da je povrće, a ne cvijeće. Tek je švedski naučnik Andreas Dahl otkrio svu ljepotu njenih cvjetova te je po njemu cvijet i dobio ime.
Opis biljke
Dalija pripada porodici glavočika (asteraceae) i cvate cvjetovima od nježnoružičaste, žućkaste ili boje sljeza, do vatrenocrvene, jarkožute, ljubičaste i zagasitopurpurne. Cvjetovi mogu biti jednobojni, dvobojni ili višebojno prošarani, izmrljani, istačkani ili nijansirani u raznim kombinacijama boja.
Prema obliku cvatne glave, dalije se dijele na nekoliko razreda: jednostavne dalije (mignon), dalije poluispunjenog cvata, dalije s cvatom poput anemone, kaktus i polukaktus dalije, dekorativne te pompon dalije.
Danas se uzgajaju mnoge vrste dalija, a najčešća je vrsta dahlia variabilis grmolikog oblika koja naraste 60 do 180 cm u visinu.
Dalija je vrlo osjetljiva na mraz i sadi se krajem aprila do početka maja, tako da je korijenov vrat pokriven sa 10 cm zemlje. Vole sunčani položaj, ali ne podnose sušu te vole pjeskovito, dobro drenirano tlo. Prihranjivanje se provodi od juna do septembra s gnojivima s većim sadržajem fosfora i kalijuma.
Vrste i sorte
Postoje mnogobrojne vrste i sorte dalije. Negdje se spominju čak i brojke od 20.000 vrsta tog predivnog cvijeća. Prve sorte s neobičnim cvjetovima nastale su početkom 19. vijeka i od tada nastaje veliko zanimanje za nju. Vremenom su ukrštanjem nastale nevjerovatne cvjetne kombinacije.
Razlikujemo ih po visini, obliku cvijeta i veličini cvijeta.
Po visini se razlikuju niske i visoke. Niske narastu od 20 cm, dok visoke postignu visinu i od 150 cm.
Po obliku cvijeta daliju dijelimo na: jednocvjetne, prstenaste, božur dalije, peonijaste, dekorativne, loptaste, pomponaste, kaktusaste, polukaktusaste, anemonaste.
I po veličini cvijeta dijelimo ih na: minijaturni do 10 cm, mali 10 do 15 cm, srednji 15 do 20 cm, veliki 20 do 25, divovski preko 25 cm. A rekord je cvijet veliki čak 53 cm.
Sadnja dalija
Prikladna je za sadnju u vrtove, cvjetne gredice, pojedinačno ili u većim skupinama. Vrlo često nas pogled na daliju podsjeća na bakine vrtove, tako da je vrlo lijepo vidjeti u prirodnim ili seoskim vrtovima, dok se nove sorte vrlo dobro mogu uklopiti i u savremene urbane vrtove.
Kod sadnje treba imati na umu da je dalija vrlo osjetljiva na mraz. Zbog toga se korjenasti gomolji sade krajem aprila do početka maja, a biljke uzgojene iz reznica nakon 15. maja kada prođe svaka opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. Niske sorte sade se na razmak 20x20 cm, a visoke 30-40x30-40 cm.
Korijenov vrat
Dalije traže sunčani položaj. Što je više svjetla to je bolja cvatnja. Iako ne podnose sušu, draže im je pjeskovito tlo, a uz to duboko prekopano i rastresito za nesmetan uzgoj gomolja. U sušnim područjima trebaće, uz redovno zalivanje, na tlo oko dalija staviti debeli sloj malča od treseta, usitnjene kore drveća ili plastičnu foliju radi sprečavanja isparavanja vode.
Razmnožavanje
Jednostavne (mignon) dalije razmnožavaju se sjemenom koje se sije u sandučiće od polovine februara do marta pri temperaturi 18 do 20° C. Nakon mjesec dana biljčice se pikiraju na veći razmak, a u maju sade u vrt.
Dalije poluispunjenih i ispunjenih cvatnih glava razmnožavaju se dijeljenjem korijenovog gomolja. Svaki komad mora imati i dio korijenovog vrata iz čijih će se pupova razviti biljke. Ovako razmnožavane biljke daju manji broj većih cvatnih glava, za razliku od nepodijeljenih korijenovih gomolja koji cvatu obilnije, ali manjim cvatnim glavama.
Dalije se mogu razmnožiti i zelenim reznicama, tako da se korjenasti gomolji posade u supstrat koji je mješavina treseta, pijeska i vrtnog tla i drže na toplome (23° C). Sadnja se obavlja u januar. Nakon tri sedmice potjeraće izbojci koji će poslužiti kao reznice. Reznica treba biti duga šest do osam centimetara, s najmanje tri para listova te s dijelom korijenovog vrata radi lakšeg ukorjenjivanja. Ukorjenjuju se u smjesi tla i pijeska, u vlažnom i toplom (15 do 20° C) okruženju, pod plastičnom folijom. Vrijeme ukorjenjivanja je jedna do dvije sedmice.
Njega tokom rasta
Dalije traže puno njege. Stalno su gladne, žedne, a visoki kultivari trebaju potporu. Treba je preko ljeta i za vrijeme velikih vrućina redovito polivati vodom i obezbijediti joj dovoljnu vlagu. Na vašu brigu uzvratiće dugotrajnom i bogatom cvatnjom na gredicama i kao rezani cvijet u vazama. Prihranjivanje se provodi od juna do septembra gnojivima s većim sadržajem fosfora i kalijuma. Da bi se mlade biljke dobro razvile, ostavlja im se samo jedan izboj, dok starije biljke s većim korjenastim gomoljem mogu imati i po nekoliko izboja po biljci.