Visokogorstvo kao tip planinarstva predstavlja vrhunsko sportsko dostignuće koje uspiju postići samo pojedinci. A upravo je to uspjelo banjalučkoj planinarki Silvani Nađ, koja je učestvovala u nedavno završenoj ekspediciji na Himalaje i tom prilikom postavila ženski entitetski visinski rekord. Naime, ona je prva planinarka iz RS koja se popela na visinu iznad 5.000 KM.
Silvana Nađ je predsjednik banjalučkog Planinarskog društva "Kozara", a planinarenjem se bavi preko 20 godina. Ljubav prema planinarenju je, priča, stekla još u djetinjstvu, kada je s roditeljima često išla na banjalučka izletišta Šehitluke i Šibove. Tada je zavoljela prirodu.
"Roditelji su bili ti koji su me naučili kako da se ponašam i zavolim prirodu. Zatim sam u osnovnoj i srednjoj školi išla na izlete, a kasnije sam počela ići na ekspedicije s nekim starijim drugarima od kojih sam mnogo naučila o planinarenju", priča Silvana Nađ.
Ova planinarka obišla je sve najviše vrhove u bivšoj Jugoslaviji, a zatim poželjela da se okuša i na najvišim vrhovima svijeta.
"Do sada nisam išla na ekspedicije po Evropi, ali sam zato u bivšoj Jugoslaviji puno hodala. Obišla sam skoro sve planine, od Maglića, Durmitora, Triglava, Velebita, Prokletija... do 3.000 metara nadmorske visine, a onda je došlo vrijeme kada sam poželjela da odem malo više, da vidim koliko se mogu popeti i gdje mi je granica", kaže ona.
Tako je u martu prošle godine stupila u vezu s "Ikstrim samit timom" iz Beograda i sa Draganom Jaćimovićem, poznatim alpinistom i prvim Srbinom koji je savladao Mont Everest, krov svijeta. Priključila se njegovoj ekspediciji na Himalaje.
"Ekipa je brojala 23 čovjeka, išli smo u dvije ekipe; znači bio je treking po Himalajima i uspon na Lampik, na 6.200 metara. Ja sam se prijavila na treking jer još vučem neke povrede noge", kaže Nađeva, koja je u ekspediciji na Himalaje bila jedina iz RS.
Na relativno dug put, priča, krenuli su 7. aprila iz Beograda.
"Putovali smo preko Istanbula, Delhija, Katmande, gdje smo se malo odmorili, a zatim sutradan ujutro u pet krenuli za Luklu, mjesto koje se nalazi na 2.800 metara, u podnožju Himalaja. Tada su krenula naša putešestvija po Himalajima 20 prekrasnih dana", priča ova planinarka.
Uspon na Nagar Cang (5.100 m), s kojeg se pruža prekrasan pogled na najviše vrhove svijeta, i prelazak 5.380 m visokog prevoja iznad Lobučea do Gorak Šerpa (5.200 m) oduvijek su bili planinarski snovi koje je Silvana uspješno dosanjala i doživjela.
"Himalaji su vijenac najviših vrhova svijeta, čija ljepota oduzima dah i koja se teško može opisati. Ima preko 20 vrhova, a veliki broj njih je visok preko 8.000 metara. Tek kada se popnete na jedan od tih planinskih vijenaca osjetite koliko ste mali i kako planina može biti moćna. Jednom kada dođete i doživite ih, uvijek će vas zvati da se ponovo vratite", poručuje ova strastvena planinarka.
Za vrijeme planinarenja je, dodaje, pila oko sedam litara tečnosti i jela vegetarijansku hranu bogatu ugljikohidratima.
"Pila sam pet litara vode dnevno i dvije litre čaja, zatim jela čorbu s puno povrća, rižu, špagete i ponekad krompir. Svako jutro doručkujemo kuvano žito. Pošto se na visini zbog razrijeđenog kisika gubi snaga, potrebno je uzimati i dodatnu energiju, tako da dosta jedemo slatkiše, čokoladu, suvo grožđe", objašnjava.
Kao i pred svaku veću ekspediciju, i pripreme za Himalaje su bile intenzivne. Tako je ova planinarka, da bi se što bolje pripremila za odlazak na najviši vrh svijeta, svakodnevno odlazila na plivanje i pješačila tridesetak kilometara dnevno.
Odlaskom na Himalaje, kaže, ispunio joj se životni san. Ipak, priznaje, želja joj je da se još jednom vrati na ovaj planinski vijenac i okuša se na nekom od još viših vrhova.
"Jednom prilikom moj kolega, banjalučki planinar i alpinista Petar Pećanac, koji je prošle godine savladao Mont Everest, mejlom mi je napisao da mu je žao što idem na Himalaje, jer su Himalaji kao droga. Njegove riječi su bile da kada jednom odeš na krov svijeta, poslije stalno skupljaš pare da se ponovo vratiš", priča Silvana Nađ.
Sljedeća ekspedicija na koju se sprema, a koja je u organizaciji Planinarskog društva "Kozara", jeste odlazak na najviši vrh Irana - Damavand, visok 5.671 metar. U ekspediciji, koja je planirana početkom jula, učestvovaće 10 ljudi, a ona će biti jedan od njenih članova.
Za mnoge planinare odlazak na neku od većih ekspedicija je nedostižan san. Problem je što su ekspedicije jako skupe, a planinari ih moraju sami plaćati.
"Sve veće ekspedicije su jako skupe i za njih se često dižu krediti, jer s našim standardom i platama rijetko ko od planinara može uštedjeti za neki dalji put. Takođe, oprema je jako skupa, a na veće ekspedicije morate imati baš dobru opremu", objašnjava i dodaje da ju je put i ekspedicija na Himalaje s opremom koštala oko 6.000 KM.
Smatra da bi javnost ipak trebalo malo više da povede računa o ovoj vrsti sporta, tim više što posljednjih godina naši planinari nižu velike uspjehe.
"Kao predsjednik društva ću se potruditi da se ekspedicija na najviši vrh Irana novčano pomogne. Iskreno se nadam da će Administrativna služba grada Banjaluka i Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS imati sluha za nas", poručuje na kraju Silvana Nađ.
Kursevi za omladinu
Iako je jedno vrijeme planinarenje kod nas stagniralo, Silvana Nađ kaže da zadnjih nekoliko godina ono postaje izuzetno privlačno.
"Planinarsko društvo 'Kozara' je prije rata radilo intenzivno, ali je u toku rata ta aktivnost zamrla, a Planinarski dom 'Šibovi' je bio oduzet. Prije desetak godina dom nam je vraćen. Opštinske vlasti su nam dodijelile sredstva tako da se trenutno radi na obnavljanju ovog planinskog doma, koji bi do septembra trebalo da bude završen", priča ona.
Jedan od glavnih ciljeva ovog planinarskog društva je držanje kurseva planinarenja za omladinu.