Hardware

Sve o baterijama: Kako i kada ih puniti, šta znači mAh

Sve o baterijama: Kako i kada ih puniti, šta znači mAh
Foto: Ilustracija | Sve o baterijama: Kako i kada ih puniti, šta znači mAh

Baterije u pametnim telefonima danas su zasigurno njihova najveća bolna tačka. Dok se razvoj procesorske, memorijske i ekranske tehnologije kreće po principima Murovog zakona, baterije to ne prate ni izbliza.

Iako se za ne tako blisku budućnost najavljuju određeni revolucionarni pomaci, dominantna tehnologija danas je litijum-jonska. Uz te baterije inače se i dalje vežu određeni mitovi. Za razliku od nikl-kadmijumovih baterija iz prošlosti, nije ih potrebno kalibrirati, testirati, prazniti ni puniti do kraja, ali svejedno imaju svojih specifičnosti (da ne spominjemo da su prilično zapaljive u određenim uslovima).

Litijum-jonske baterije imaju i svoj vijek trajanja, koji je negdje između 3 i 5 godina, a većina proizvođača telefona naglašava da njihove baterije mogu izdržati između 300 i 500 ciklusa punjenja (jedan ciklus je jedno punjenje od 0 do 100 odsto). To sve je, međutim, na papiru, u praksi se češće događa da do degradacije dolazi već nakon dvije godine, a neka istraživanja pokazala su da baterije propadaju već nakon 100 ciklusa punjenja. Nakon toga više neće moći držati svoj puni kapacitet, nego će pasti na 80-ak odsto.

Kada puniti bateriju?

Pravilo s litijum-jonskim baterijama je da bi bilo idealno kada bi većinu vremena mogle da budu na oko 50 odsto napunjenosti. Kada padnu ispod 50 odsto, malo ih dopunite, ali probajte ih ne puniti sasvim do 100 odsto.

Iako se neće dogoditi apsolutno ništa ako to radite - pa ni ako to radite redovno - za što bolje zdravlje baterije i duži vijek trajanja bolje je ne ići sasvim do kraja.

Takođe, probajte da ne puštate bateriju da padne ispod 20 odsto. Često se postavlja pitanje treba li pustiti bateriju da padne na nulu prije nego što se napuni - ne treba.

To pravilo vrijedilo je za baterije na bazi nikla, koje su imale takozvani "memorijski efekat".

Memorijski efekat je teza da baterije "zaborave" na kapacitet koji se ne koristi redovno. Na primjer, ako učestalo bateriju punite kada padne na 20 odsto i pustite je da ode do 80 odsto, teorije kaže da će baterija naprosto zaboraviti na preostalih 40 odsto (onih od 0 do 20 te od 80 do 100 odsto).

To je, otprilike, bilo tačno za nikl-metal-hidridne i nikl-kadmijumove baterije, ali one se u modernim telefonima (i ostalim uređajima) više gotovo uopšte ne koriste. Dakle, kod litijum-jonskih baterija treba raditi upravo suprotno: dopunjavati ih tokom dana i ne puštati ih da odu na 0 te do 100 odsto.

Šta je mAh?

mAh je standardizovana oznaka za kapacitet baterije i iskazuje ga u miliamper satima (miliampere hour). To naprosto znači da ako imate bateriju kapaciteta 1.000 mAh, ona će moći na jedan sat strujom snabdijevati potrošača kojem treba 1.000 miliampera (mA), odnosno jedan Amper (A).

Ako ima kapacitet od 5.000 mAh, isti takav potrošač će moći da radi 5 sati. Voltaža se, pak, iskazuje u Voltima (V) i odnosi se na stepen potrošnje. Najjednostavnije poređenje bilo bi s rezervoarom u automobilu. Voltaža u tom slučaju pokazuje koliko se goriva troši, a mAh se odnosi na kapacitet rezervoara. Što veći rezervoar, to će duže neki uređaj raditi.

U kojim slučajevima puniti bateriju do kraja?

Eksperti preporučuju da se napravi cijeli ciklus punjenja - dakle od 0 do 100 odsto - jednom mjesečno. To će rekalibrirati bateriju, nešto kao resetovanje kompjutera.

Isto vrijedi i za tablete te prenosne računare.

Smijem li da ostavi telefon na punjaču preko noći?

Naravno. Iako bi, dakle, bilo bolje iskopčati ga iz struje na oko 80 odsto, telefon je dovoljno pametan da sam prestane da se puni kada dođe do 100 odsto.

Ali možda nije loše u tim situacijama izvaditi uređaj iz zaštitne maske, ako je imate, jer se litijum-jonske baterije vole zagrijavati.

Ima li opasnosti u brzom punjenju?

Mnogi savremeni telefoni, najviše flagship modeli, danas dolaze s nekom tehnologijom brzog punjenja. Iako vrlo praktično, jer često u samo 15-ak minuta napuni bateriju do pola, brzo punjenje nije baš najbolje za bateriju jer može da dovede do smanjenja kapaciteta.

Brzo punjenje pri tome ponekad vodi do još snažnijeg zagrijavanja, a ekstremne temperature nisu dobre za zdravlje baterije (ni visoke ni niske).

Tačnije, ispod 0 stepeni Celzijusa količina struje je smanjena, dok se iznad, recimo, 45 stepeni količina čak i povećava, ali se tada dramatično ubrzava i degradacija baterija.

Stoga, telefone nikad ne treba držati na direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Smije li se koristiti bilo koji punjač?

Ako je moguće, koristite punjač koji je došao s uređajem, jer će sigurno imati potrebnu voltažu i ostale karakteristike.

Ako već koristite neki drugi punjač, probajte da nađete neki koji je sertifikovao proizvođač vašeg telefona.

Ako punite uređaj na kompjuteru, preko USB ulaza, puniće se otprilike upola sporije nego ako ga ukopčate u zidnu utičnicu s adapterom koji je došao uz telefon. To se događa zato što USB 2.0 priključak pruža samo 0.5 ampera (A) struje, dok većina punjača pruža 1 A, a neki su već u mogućnosti da pruže i 2 ampera.

Spremanje na duži period

Ako znate da bateriju nećete koristiti neko duže vrijeme, napunite je na oko 40 do 50 odsto, nikako je nemojte ostaviti praznu. Ako je ostavite potpuno praznu i tako ostane vrlo dugo, postoji mogućnost da više neće uopšte moći držati napon.

Imajte u vidu da litijum-jonske baterije ugašene gube između 5 i 10 odsto mjesečno pa ih probajte redovno dopunjavati.

Kako produžiti trajanje baterije u jednom danu?

Vrlo jednostavno - ograničite sav hardver i softver koji guta mnogo struje. Naravno i nažalost, to znači da ostajete bez većine karakteristika koje pametne telefone čine pametnim.

Koraci pomoću kojih se može izvući više energije iz jednog punjenja su: smanjenje svjetline zaslona, koji je jedan od najvećih potrošača; koristite Wi-Fi mrežu umjesto 4G kada god je to moguće; potpuno ugasite prenos podataka i GSM mrežu; gledajte što manje videosadržaja; upalite štedljivi način rada, kakav imaju svi savremeni telefoni; isključite lokacijske usluge; isključite Bluetooth, NFC; uključite režim rada u avionu, koji će pogasiti većinu velikih potrošača.

(Jutarnji.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije