Internet

Internet ne koristi 3,9 milijarde ljudi

Internet ne koristi 3,9 milijarde ljudi
Internet ne koristi 3,9 milijarde ljudi

U svijetu će do kraja ove godine 3,5 milijardi ljudi koristiti internet, što je 48 odsto svjetskog stanovništva i oko 300 miliona više nego prošle godine, ali još uvijek 3,9 milijardi ljudi ili oko 52 odsto svjetskog stanovništva nema pristup mreži, što stvara 'globalni digitalni jaz', poručili su ITU i UN-ova komisija za broadband.

Te prognoze i poruke ITU-a (International Telecomunication Union - Međunarodna telekomunikacijska unija) te UN-ove komisije za broadband ili širokopojasni pristup objavljene su krajem prošle sedmice s porukom da razvoj broadbanda pridonosi održivom razvoju u svijetu.

"Broadband tehnologije mogu biti snažan podsticaj razvoju brojnih društvenih i ekonomskih djelatnosti, ali to traži udružena ulaganja javnog i privatnog sektora u pristup, vještine i obrazovanje", poručuju iz te UN-ove komisije upozoravjaući da se "pristup internetu približava zasićenju u bogatijim i razvijenijim zemljama, ali povezanost i dalje ne napreduje dovoljno brzo da pomogne da se premoste razlike u područjima poput obrazovanja i zdravstva u siromašnim dijelovima svijeta, gdje se internet i najmanje koristi".

Osim globalnog korištenja, podaci ITU-a i UN-ove komsije pokazuju i da se i ove godine nastavio trend da su prvih deset zemalja po korištenju interneta u domaćinstvima u Aziji i na srednjem Istoku, pri čemu je Južna Koreja prva u svijetu s 99 odsto domaćinstava priključenih na internet.

Slijede Katar, s 96 odsto, i Ujedinjeni Arapski Emirati, s 95 odsto, dok je Island prvi među zemljama koje imaju najveći postotak stanovnika-osoba koje koriste internet, njih 98,2 odsto. Iza Islanda su Luksemburg, Holandija, Andora i Danska, u kojima internet koristi oko 97 odsto stanovnika.

U korištenju fiksnih širokopojasnih priključaka na internet zemlje-lideri su Monako i Švajcarska, s penetracijom od oko 45 odsto u tom segmentu ili s više od 47 pretplata na sto stanovnika.

Znatno više mobilnih od fiksnih pretplata na internet

Najveći postotak aktivnih mobilnih širokopojasnih priključaka odnosno pretplata, 144 na 100 ljudi, ima  Finska, koju slijede Singapur (142) i Kuvajt (139), a prema podacima ITU-a, u azijsko-pacifičkoj regiji nalazi se 1,7 milijardi ili 48 odsto od ukupnog broja mobilnih širokopojasnih pretplata u svijetu.

U obje Amerike ih je 778 miliona, u Evropi 483 miliona, u Africi 280 miliona, u arapskim zemljama 185 miliona, a u Rusiji i ostalim zemljama ZND-a 150 miliona.

S fiksnim broadband pretplatama situacija je nešto 'slabija', te ih je u regiji Azije-Pacifika 49 odsto od ukupnog broja u svijetu ili 432 miliona, u Evropi ih je 199 miliona, Amerikama 188 miliona, u ZND 43 miliona, a najmanje 19 miliona u arapskim zemljama i 6,4 miliona u Africi.

Iz ITU-a i UN-ove komisije ističu i da je ove godine znatno porastao i broj gospodarstava u kojima je više od 50 odsto stanovništva online, na 91 sa 79 iz prošle godine. Ali, za razliku od 2014. i 2015., kada su u prvih deset ekonomija redom bili iz Evrope, ove godine na sedmo mjesto se 'probio' Bahrein, a na deveto Japan.

Najveća internet tržišta Kina, Indija i SAD

Zanimljivim drže što je Indija ove godine postala drugo najveće internet tržište s 333 miliona korisnika, čime je, kako navode, i preuzela to drugo mjesto od SAD-a, dok je na prvom opet Kina u kojoj je 721 milion korisnika interneta.

Velikim napretkom označili su stvaranje nacionalnih broadband planova koje sada u svijetu ima 151 zemlja, za razliku od njih 102 u 2010., kao i to što širokopojasnu vezu na globalnom nivou sada ima 52 odsto domaćinstava, pri čemu u razvijenom svijetu to ima 84 odsto domaćinstava, dok je u zemljama u razvoju takođe prisutan porast, sa prošlogodišnjih 38 odsto domaćinstava na 41 odsto u ovoj godini.

Najveći optimizam vidi pak u segmentu mobilnog broadbanda jer već 165 zemalja sada imaju brze 4G mreže.

(NN, N1)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije