Ovo je lista šest upornih i veoma znatiželjnih, nenaučenih naučnika. Iako mnogima učitelji nisu glavu punili formalnim obrazovanjem, neke od njih jabuka nije zviznula za džabe, pa su uspjeli da promijene tok nauke.
6. Majkl Faradej
Amater zaslužan za unapređenje znanja iz oblasti fizike i hemije.
Faradej je rođen u siromašnoj porodici i roditelji nikada nisu imali para da ga pošalju na školovanje. Sa 14 godina morao je da se zaposli, pa je posao pronašao u jednoj knjižari. Na svom radnom mjestu Faradej je neprestano čitao knjige, a literatura iz fiizke i hemije posebno ga je privlačila, tako da je vrlo brzo učio.
A onda je Faradej i sam poželio da se bavi naukom pa je zamolio jednog tadašnjeg naučnika da mu da posao, kao asistentu. Ne čudi što je Faradej bio odbijen, s obzirom da nije ima nikakvo iskustvo, a hemičar kom se obratio bio je, ni manje ni više nego najpoznatiji londonski hemičar tog vremena Hemfri Dejvi.
Ipak, sljedeće godine, Faradej je uspio da ubijedi Dejvija da ga zaposli, a onda su uslijedili pronalasci, koji su se nizali jedni za drugim.
Evo za šta je sve Faradej zaslužan: Električni motor, elektrogenerator, elektroliza, elektro-magnetna indukcija, oblik magnetnog polja, benzen, metalne nano čestice (začetak polja nano nauke) i još mnoge komplikovane stvari iz fizike zbog kojih su mnogi od nas imali kečeve na polugodištu…a ovaj čovjek škole nije vidio!
Kada su jednom upitali Dejvija šta je njegovo najveće otkriće, on je uzviknuo: Faradej!
5. Vilijam Herščel
Muzičar koji je otkrio planetu Uran
Kompozitor po obrazovanju, koji nije imao nikakvog obrazovanja iz astronomije. Otkrio je nekoliko mjeseca i jednu planetu.
Njemačkog porijekla, Vilijam Herščel sanjao je o svemiru, ali njegova stvarnost bila je daleko od zvezda, budući da je živio u Engleskoj u 18. vijeku.
Ipak, Herščel je bio darovit muzičar i svirao je nekoliko instrumenta, a sam je bio muzička zvijezda tog vremena jer je često ima vrlo posjećene svirke, da ne kažemo koncerte.
Međutim, i pored sveg muziciranja, Herščelu se u slobodno vrijeme radije zurilo u zvezde, a kako nije imao teleskop, morao je sam da konstruiše nešto slično od uveličavajućih stakala i ogledala. Sate i sate je proveo konstruišući svoj "hand made" teleskop, za koji nije mogao, kao danas jednostavno da daunloduje uputstva s neta.
Godine 1773. počeo je da osmatra zvezde, a nekoliko godina potom, upornost se isplatila i ugledao je planetu! Planeta je zvanično nazvana Uran.
4. Srinivasa Ramanujan
Indijski tinejdžer koji je sam sebe naučio matematiku.
Bez obrazovanja, a postade pravi matematički genije!
Ako ste gledali film Dobri Vil Hanting, to ne samo da se može reći i za našeg Ramanujana već se on direktno i spominje u filmu, kada Robin Vilijams govori o Metu Dejmonu, poredeći ga sa Srinivasom Ramanujanom. Ako niste gledali flim, činjenica da klinac sam sebe nauči matematiku, je dovoljno SF da zaslužuje naše 4. mjesto!
Sa 11 godina roditelji su mu kupili vježbanku iz napredne trigonometrije, koja mu je ubrzo postala toliko dosadna, da je do 13. godine već izmislio sopstvene teoreme.
Kasnije je krenuo na koledž, ali nije mogao da se koncentriše na istoriju umjetnosti ili razvijanje biljaka, jer je imao toliko teorema iz matematike koje je morao da smisli i opiše.
Pokušao je naravno da svoje ideje šalje raznim naučnicima u Indiji i Engleskoj, ali odgovora nije bilo, što zbog toga što niko nije htio da ih čita, što zbog nerazumljivosti nepostojećih teorija.
I sve tako dok jednog dana, profesor sa Kembridža nije uvidio da je pravi genije. Profesor je odmah ponudio Ramanujani da dođe u Englesku i tu nastavi da se bavi naukom, ali on je odbio. Navodno razlog je bi u tome što on ne želi da napušta domovinu, ali zapravo imao je bolest testisa zbog koje mu je bilo problematično da putuje.
Nažalost, umro je mlad, u 32. godini, a mnogi matematičari slažu se da je njegov genije ravan Njutnovom ili Arhimedovom.
3. Meri Ening
Sakupljačica školjki otkrila nekoliko vrsta dinosaurusa.
Žena iz jednog engleskog sela bez višeg obrazovanja otkrila je nepoznate vrste dinosaurusa i unaprijedila znanje o ovoj izumrloj vrsti.
Meri Ening je kao i mnogi od nas, od malena voljela da sakuplja lijepe školjke na plaži. Još dok je bila mala otac ju je vodio u šetnje i pokazivao kako se školjke i fosilni ostaci, sakupljaju, čiste i čuvaju.
Kasnije, Meri je razvila i dobar biznis. Postala je poznata po svojoj tezgi sa neobičnim školjkama i fosilnim ostacima, koje su turisti kupovali. A koliko je postala poznata govori i činjenica da je neki čovjek, zvani Teri Salivan izmislio poznatu brzalicu – She sells seashells from the seashore-.
I da, ova poznata brzalica, odnosi se baš na Meri Ening.
Ali da se vratimo fosilima. Školjke su se sve bolje prodovale i Meri bi tako nastavila, da jednog dana, Merin brat sav zadihan nije došao kući rekavši kako je ugledao nekakavu kostursku glavu u stijeni. Vidjevši čitavu lobanju gmizavca, Meri je pokušala da otkopa cijeli skelet krokodila. Kad ono - nije krokodil nego dinosaurus- glavom i repom!
Bio je to Plesiosaurus, kasnije je pronašla još par rođaka koji su dobili imena Pterodactylus i Squaloraja.
Za nauku 19. vijeka, koja je još uvijek odbijala da povjeruje u teoriju o nestanku dinosaurusa, ovo je bilo veliko otkriće. Danas se Meri Ening smatra začetnicom geologije, iako Londonsko Geološko Društvo nije priznavalo žene naučnice, ni sljedećih 50 godina nakon njene smrti.
2. Donald G. Harden
Školski učitelj koji je pronikao u kod "Zodijak" koji je koristio poznati serijski ubica.
Jadni učitelji ne samo što moraju da izlaze na kraj sa divljom i nesposobnom djecom nego još moraju da pomažu i nesposobnoj policiji.
Sigurno ste već čuli za serijskog ubicu "Zodijaka", o kome su napisane mnoge knjige, a postoje i sajtovi, a za nepismene i film. E pa taj ludak je ubijao bez nekog posebnog razloga, tvrdeći da mu to pruža zadovojstvo.
A kako bi još više izluđivao policiju, slao je kodirane poruke. Novinama je slao pisma u šiframa, a za svoje "pismo" koristio je 12 različitih znakova za slovo E ili obrnuto slovo Q…
Tek, na njegovom slučaju bili su angažovani svi stručnjaci za dekodiranje koje je FBI mogao da ponudi, a poruke je uspio da prouči jedan običan učitelj, koji se šiframa bavio u svoje slobodno vrijeme.
Evo šta je pisalo u jednom dekodiranom pismu:
JA VOLIM DA UBIJAM LJUDE ZATO ŠTO JE TO MNOGO ZABAVNO ZABAVNIJE JE NEGO UBIJANJE U DIVLJOJ IGRI U ŠUMI ZATO ŠTO JE ČOVJEK NAJOPASNIJA ŽIVOTINJA OD SVIH ZA UBIJANJE KADA UBIJEM TO MI DAJE NAJUZBUDLJIVIJI OSJEĆAJ KOJI JE ČAK BOLJI NEGO KAD SE TRESEŠ SA DJEVOJKOM NAJBOLJI DIO JE TO DA KADA JA UMREM BIĆU PREPOROĐEN U RAJU A ONI KOJI SU UBIJENI BIĆE MOJI ROBOVI NEĆU VAM DATI MOJE IME JER ĆETE POKUŠATI DA USPORITE NA VRHU MOJE KOLEKCIJE ROBOVA ZA MOJ ŽIVOT POSLIJE ŽIVOTA EBEORIETEMETHHPITI.
Ubica je na kraju uhvaćen, ali je najvjerovatnije da se predao, jer policija ni pored riješene poruke nije mogla da mu uđe u trag pa nisu pomogli ni najbolji profajleri tog vremena. Harden svakako nije kriv, dovoljno je što je zadatak riješio, nije valjda trebalo i policije da se igra?!
1. Gregor Mendel
Neobrazovani monah, otkrio kako funkcioniše genetika.
Genetika! Šta o tome reći? Da je nema teško bi se danas liječili od mnogih bolesti. Mnogima je genetika izgovor za razne koještarije. Zahvaljujući genetici možemo napraviti stvorenje sa tijelom pterodaktila, nogom ovce i glavom puža (možda).
Sad, možda ste očekivali da je za sve ovo zaslužan nekakav specijalni tim stručnjaka u bijelim mantilima. Ako ste to pomislili, onda niste čitali ovaj tekst kako treba, pa barem ponovo pročitajte naslove. Ako jeste, onda idemo dalje.
Dakle, u pitanju je jedan monah! On se zove Gregor Mendel i rođen je 1882. u Češkoj. Bio je iz siromašne porodice, pa o obrazovanju nije bilo ni govora, zato Gregore, pravac manastir!
U manastiru Mendel se prilično zainteresovao za baštovanstvo. I tako, dok je jednog dana nadgledao svoje biljke opazio je neobičnu pojavu na grašku.
Određene osobine, kao što su veličina i boja graška prenosile su sa starijih na mlađe biljke. Mendel je uskoro počeo sam da pravi eksperimente i zapisuje svoja zapažanja.
Naravno, niko nije povjerovao tamo nekom monahu sa sela.
Bilo je potrebno da prođe skoro 50 godina da bi grupa naučnika zbjnjena sličnim pojava na biljkama, slučajno nabasala na Mendelovo djelo. Hugo de Vries zaslužan je za otkriće Mendelovog otkrića.
Pa vi sad vidite šta vam je bolje, da l da bježite iz škole il da idete u manastir...
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.