Nakon izuzetnog arheološkog otkrića 2012. godine, kada je otkrivena episkopska bazilika impozantnih dimenzija, koja je mogla da primi više od 500 vjernika, istraživanja smo nastavili i tokom ove godine.
Svega 70 metara istočno od otkrivene bazilike, pronađena je još jedna ranohrišćanska bazilika sa episkopskom stolicom i svešteničkim klupama u okviru oltara, a okvirnih dimenzija 22 metra dužine i 13 metara širine, priča za "Nezavisne" Bojan Vujinović, kustos arheolog iz Zavičajnog muzeja Gradiška.
Grad koji je uništio avarski kagan: Arheolozi vjeruju da su na području selu Gornji Bakinci, smještenom na granici opština Gradiške i Laktaša, pronašli ranovizantijski grad Balkis, koji je konačno uništio avarski kagan Bajan u ljeto 597. godine.
"Grad se već više decenija pominje u arheološkim i istorijskim izvorima, ali su njegovi ostaci sve do sada ležali na gradini pomenutog sela. Bio je to, nesumnjivo, veliki svjetovni i duhovni centar, utvrđeno episkopsko sjedište sa više bazilika i ogromnim kompleksom građevina", smatra Vujinović.
Dodaje da pored polukružne oltarske apside, bazilika ima polukružnu apsidu i na sjevernom brodu.
Na osnovu materijala pronađenog tokom arheoloških istraživanja, kamene plastike, rimskog crijepa, rimskog stakla, klinova, na osnovu načina gradnje i načina ukrašavanja kamene plastike, kaže da se može zaključiti da je ova bazilika najvjerovatnije istovremena sa episkopskom bazilikom pronađenom tokom 2012. godine, čiji se period egzistencije veže za vrijeme od 4. do kraja 6. vijeka.
Pronađena i krstionica: "U sjevernom brodu ove episkopske bazilike pronađena je i krstionica, koja je djelimično oštećena postavljanjem pregradnog zida", pojašnjava Vujinović.
Da se radi o veoma značajnom pronalasku, kako kaže Vujinović, svjedoči podatak da su u pomenutom periodu samo episkopske crkve mogle vršiti obred krštenja.
On ističe da se, na osnovu materijalnih dokaza pronađenih tokom arheoloških istraživanja ove i protekle godine, može reći da je ovo mjesto bilo utvrđeni episkopski centar.
"Riječ je, prije svega, o episkopskim stolicama u oltaru pronađenih bazilika, a koje direktno upućuju na episkopsko sjedište", pojašnjava Vujinović.
Ovo ranovizantijsko utvrđenje nekada je bilo važan duhovni i svjetovni centar rimske provincije Panonije, južno od rijeke Save i zapadno od rijeke Vrbas.
Imena episkopa: "Tokom arheoloških istraživanja 2012. godine na impostu stuba pronađena su i imena episkopa koji su najvjerovatnije služili u ovoj episkopiji", priča Vujinović.
Naglašava da je riječ o episkopima Constantius, Andreas i Constanc.
"Između imena Constantius i Andreas stoji latinska riječ 'sor' (sor, sortis - služba), pa se može pretpostaviti da je jedan od ovih episkopa, ili možda oba, služio upravo u ovoj episkopskoj bazilici", pojašnjava Vujinović.
S obzirom na to da je kompletna episkopska stolica pronađena 2012. godine u ranohrišćanskoj bazilici sagrađena od oltarskih ploča, koje se na osnovu analogije datuju u vrijeme 4. vijeka, Vujinović ističe da postoji mogućnost da su pojedini fragmenti oltarskih ploča preneseni iz manje bazilike pronađene 2013. godine.
"Potom su najvjerovatnije kao relikvija ugrađene u ovu episkopsku stolicu tokom velike Justinijanove obnove istočnog carstva između 527. i 565. godine, kada je ova episkopska bazilika najvjerovatnije i obnovljena", dodaje Vujinović.
Teorija o blizini bazilika: Pojašnjava da se kroz arheološke izvore navode i teorije da blizina dvije ranohrišćanske bazilike upućuje na mogućnost da je jedna bazilika bila posvećena kultu mučenika, koji je vladao u ovom kraju, dok je druga služila za liturgijske obrede.
"Međutim, sve ovo su pretpostavke, koje će se potvrditi ili demantovati do kraja arheoloških istraživanja, kada ćemo imati dosta sigurnije rezultate", kaže Vujinović.
Osim istraživanja episkopskih bazilika, istraživanja su rađena i na prostoru gornjeg grada, gdje je pronađen dio veće građevine, ali istraživanjima je obuhvaćena samo jedna kompletna prostorija, sa nizom susjednih građevina.
Rimske kovanice vojskovođa: Najznačajniji nalaz predstavljaju rimske kovanice vojskovođa Valentinijana I (364-375) i Gracijana (367-383), kao i bronzani polufolis kovan u Konstantinopolju nakon prve reforme cara Anastasija I 498. godine.
Tada dolazi do uvođenja oznake za apoene bronzanog novca, koje su izražene u numijima.
Bronzani novac koji je imao najveću nominalnu vrijednost je folis, a pronađena kovanica predstavlja polufolis sa oznakom ''K'' na reversu i ima vrijednost 20 numija. Ovakva proizvodnja bronzanog novca aktivna je sve do 512. godine, kada dolazi druga Anastasijeva reforma i folis se povećava u veličini i gramaži.
Keramika, klinovi od gvožđa i staklo: "Pronađen je i veliki broj rimske keramike, klinova od gvožđa, rimskog stakla, fragmenata strijele, rimskih noževa, veća bronzana aplikacija krsta", kaže Vujinović.
On dodaje da je takođe pronađen i veliki broj fragmenata rimske cigle hiokausta, kroz koje je strujao topao vazduh zidovima i podovima.
"Sve ovo ukazuje na visoki standard prostorija gornjeg grada, gdje je najvjerovatnije stolovao njegov vladar", zaključuje Vujinović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.