Koji koraci su bili prvi u evoluciji čovjeka? Zašto smo napredovali u ovom, a ne nekom drugom smjeru? Zašto smo ostali jedina vrsta humanoida?
Zašto imamo velike mozgove?
Može se reći da je ljudski mozak izuzetno "skup" organ, budući da zauzima samo dva procenta ukupne mase tijela, a koristi više od petine energije organizma. Do prije dva miliona godina ni jedan naš predak nije imao veći mozak od primata, ukoliko pravimo poređenje u odnosu na razvijenost tijela.
Da li se onda pitate zašto i kako smo mi dobili baš takav mozak? Jedna opcija je da je veliki mozak pružao našim precima mogućnost da bolje naprave i iskoriste oruđa koja su im pomagala da prežive, a druga je da nam je veliki mozak pomogao da razvijemo bolju međusobnu komunikaciju. Takođe, radikalne promjene u okruženju naših predaka uticale su na razvoj mozga kako bi ljudi bili u stanju da se nose sa novinama u svom okruženju.
Zašto ljudi hodaju na dvije noge?
Naši preci su hodali uspravno mnogo prije nego evolucije mozgova ili korišćenja kamenog oruđa i oružja. Ne možemo da se ne zapitamo – zašto? Možda zbog toga što hodanje na samo dva ekstremiteta zahtijeva mnogo manje utrošene energije nego kretanje na "sve četiri". Neki naučnici smatraju da je pomagalo nekadašnjim ljudima da kontrolišu temperaturu tijela i izbjegnu direktno izlaganje kože suncu.
Zašto nemamo krzno?
Ljudi su prilično golišavi kada ih uporedimo sa bliskim rođacima šimpanzama, na primjer, tako da nas to dovodi do još jednog pitanja - zašto nismo zadržali krzno? Jedna od mogućnosti je da su se naši preci evolutivno "riješili" krzna kako bi se rashladili tokom lova i putovanja kroz vrele savane u Africi. Druga mogućnost ukazuje na to nam je oslobađanje od krzna pomoglo u spriječavanju širenja parazita i bolesti, dok treća, prilično radikalna ideja sugeriše da je ljudska nagost razvijena neposredno poslije našeg prilagođavanja na vodu i plivanje, iako većina vodenih sisara posjeduje gusto krzno.
Zašto su istrijebljeni naši najbliži rođaci?
Prije oko 24.000 godina, vrsta Homo sapiens nije bila sama na svijetu – imali smo najbliže rođake Neandertalce. Takođe, vrsta prozvana "hobit" čiji su ostaci pronađeni u Indoneziji, takođe je pripadala rodu Homo, a čini se da je postojala do prije 12.000 godina. Zašto su svi oni nestali, a mi preživjeli? Postoje mogućnosti da je neka infekcija ili promjena u okruženju kobno uticala na sve njihove pripadnike zbog nemogućnosti njihovog organizma da se odbrani, ali i šansa da se Homo sapiens obračunao s rođacima i istrebio ih nije sasvim nerealna. Ipak, još uvijek ne postoje čvrsti dokazi ni za jednu od hipoteza.
Da li se ljudska evolucija ubrzava?
Nedavni dokazi upućuju da čovječanstvo ne samo da evoluira, već i da se ta evolucija ubrzala i to do sto puta u odnosu na brzinu razvoja iz vremena začetaka poljoprivrede. Veliki broj naučnika se ne slaže s tom hipotezom, ali i dalje ne postoje dokazi ni za jednu tvrdnju. Ipak, ako je to istina, postavlja se pitanje zašto se evolucija ubrzava? Ishrana i bolesti možda su uticali na to da se čovjek ubrzano mijenja.
Šta je hobit?
Da li su "hobiti", mali skeleti otkriveni na indonežanskom ostrvu Flores zapravo ostaci istrijebljene vrste ljudi ili su samo primjerci deformisanih Homo sapiensa? Da li je u pitanju druga vrsta, i to ne izumrlih ljudskih rođaka, već sasvim odvojena kao što su na primjer, šimpanze? Rješavanje ove nedoumice moglo bi da pomogne u rasvjetljavanju misterije o čovekovoj evoluciji više nego i jedno otkriće ranije.
Zašto su se moderni ljudi preselili iz drevne Afrike?
Prije oko 50.000 godina, "moderni" ljudi napuštali su Afriku i kolonizovali gotovo sve kontinente došavši i do udaljenih ostrva u Pacifiku. Veliki broj naučnika smatra da je ova migracija povezana sa mutacijama koje su transformisale mozak čovjeka i dovele do složene upotrebe jezika i alata. Razvoja kulture i civilizacija. Mnogo popularnije stanovište sugeriše da je takvo ponašanje postojalo i prije egzodusa, budući da je broj jedinki vrste već dostigao dovoljan broj za takav razvoj.
Da li smo imali seks s neandertalcima?
Da li se ljudska vrsta ukrštala sa dalekim "rođacima"? Da li su nam ostali neki geni kao zavještanje naših istrijebljenih srodnika? Naučnici smatraju da Neandertalci možda nisu ni izumrli, već da su jednostavno apsorbovani u moderno čovječanstvo.
Ko je bio prvi hominid?
Naučnici su otkrili mnogo hominida, ali je pronaći najstarijeg veoma teško. Taj zadatak je, međutim, veoma važan jer će pomoći da se odgovori na ključno pitanje o ljudskoj evoluciji – koje adaptacije su nas učinile ljudima i kojim redoslijedom su se desile?
Odakle potiču ljudi?
Najoštrije debate na polju društvenih nauka vođene su zbog nesuglasica o tome odakle potiče čovjek. Hipoteza o Africi kao prapostojbini svih ljudi je najraširenija, ali postoje i takozvane multiregionalne hipoteze da su ljudi evoluirali od različitih arhaičnih vrsta hominida na raznim krajevima svijeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.