LONDON - Džinovski dinosaurus opisan kao krvoločni ubica na osnovu strašnih kandži na rukama, čiji su ostaci pronađeni prije pet decenija u pustinji Gobi, u Mongoliji, zapravo je bio bezubi, bezopasni div, navode paleontolozi nakon nedavnog otkrića ostatka fosila.
Umjesto da, kao što se dugo vjerovalo, lovi krupnu divljač i rastrže plijen oštrim kandžama, Deinocheirus mirificus se hranio biljkama i malim ribama, stoji u studiji objavljenoj u časpisu Nature.
Svoje impresivne, 2,4 metra dugačke ruke najvjerovatnije je koristio za čupanje i prikupljanje vegetacije, ističu istraživači.
Ovaj ogromni gmizavac, veličine autobusa, živio je pored rijeka prije 70 miliona godina na teritoriji današnje pustinje Gobi.
"Punih 50 godina Deinocheirus je bio jedan od najtajanstvenijih dinosaurusa", kažu autori studuje.
Njegov opis se dugo zasnivao na paru masivnih ruku sa zastrašujućim kandžama, nekoliko rebara i kostiju ramena otkrivenih 1965.
Zahvaljujući otkriću novih fosila, iskopanih 2006. i 2009. u formaciji Nemegt, u pustinji Gobi, i lobanji koja je ove godine pronađena kod jednog privatnog kolekcionara u Nemačkoj, naučnici su uspjeli da kompletiraju sliku dosad najvećeg dinosaurusa iz grupe ornitomimosaura, tzv. dinosaurusa-nojeva.
"Ispostavilo se da je Deinocheirus bio miroljubivi džin koji se mahom hranio biljkama i sitnom ribom, a ne strašan dinosaurus mesožder", rekao je za AFP Juong Nam Li sa južnokorejskog Instituta za geonauku i mineralne resurse u Daejeonu.
Dug 11 metara od nosa do vrha repa i težak više od šest tona, Deinocheirus je bio bezubi dinosaurus koji se sporo kretao.
Bio je prilično zdepast, sa relativno kratkim donjim ekstremitetima, izdužene njuške i velikom krijestom na leđima.
Na osnovu oblika njegovih ustiju, naučnici su zaključili da je imao masivan jezik kojim je usisavao hranu sa dna rijeka, jezera i bara.
Zahvaljujući svojim širokim, ravnim stopalima Deinocheirus je mogao da se kreće u vodi, a da ne propadne kroz mulj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.