Nauka

Fizičar opisao kako će izgledati naš život za 200 godina

Fizičar opisao kako će izgledati naš život za 200 godina
Foto: Ilustracija | Fizičar opisao kako će izgledati naš život za 200 godina

Američki fizičar i pisac Alen Lajtmen vjeruje da će ljudi kroz 200 godina komunicirati mislima i sa čipovima u glavi biti direktno povezani sa internetom, a ono čega se pribojava je nuklearni rat, do koga može doći zbog "dvojice ludih vođa koji se ponašaju kao djeca".

"Biologija i tehnologija, radeći zajedno, proizvode novu vrstu ljudskog bića i mislim da ćemo u narednih 100 do 200 godina više razumjeti kako je memorija skladištena u čovječijem mozgu. Vjerujem da ćemo svi imati kompjuterske čipove u mozgu koji će nas direktno povezivati sa internetom. Biće dovoljno samo da pomislimo na neku informaciju koja nam je potrebna i ona će se pojaviti u našoj glavi", rekao je Lajtmen u intervjuu Tanjugu.

On vjeruje da će ljudi moći da komuniciraju međusobno mislima.

"Možda će čovjek izgledati isto kroz 200 godina, ali će biti potpuno drugačiji. Vjerujem da ćemo postati polumašine i polukomjuteri i da nas biologija i tehnologija, u sadejstvu, vode ka tome", istakao je Lajtmen.

Lajtmen boravi u Beogradu povodom premijere predstave "Ajnštajnovi snovi" u Jugoslovenskom dramskom pozorišteu, rađenoj po njegovom istoimenom bestseler romanu, u kome se kroz snove slavnog naučnika posljednjih mjeseci prije završetka teorije relativiteta, bavi različitim aspektima vremena.

Primjećuje da se danas, naročito u razvijenim zemljama, živi previše brzo.

"Svi negdje žure, brzina komunikacija, protok informacija, pametni telefoni, svi smo non stop povezani, stalno jurimo, ne dajemo sebi vremena da razmislimo ko smo i koje su naše vrijednosti. Živimo u jednom ubrzanom svijetu i to nas uništava duhovno, nanosi nam veliku štetu", rekao je Lajtmen.

Kaže da su "Ajnštajnovi snovi" više fikcija i nalikuju romanima Gabrijela Garsije Markesa i Salmana Ruždija, ali i primećuje da moderna nauka zapravo ima mnogo toga fantastičnog u sebi.

"U 20. vijeku smo naučuili da je priroda mnogo drugačija od onoga što smo mislili. Ako pogledamo na nivou atoma, vidimo da se priroda ponaša mnogo drugačije, da dio nas može da bude na dva mjesta istovremeno. Sada znamo i da naš univezum nije oduvijek postojao i da je začet prije 14 milijardi godina. Moderna nauka nam otkriva nevidljivi svijet i u tom smislu nauka je fantastična", primijetio je Lajtmen.

Vlasnik pet počasnih doktorata, prvi koji je dobio dvostruko namještenje na Masačusetskom institutu za tehnologiju, u oblasti prirodnih i društvenih nauka, bavi se istraživanjem u oblasti astrofizike i ujedno je autor šest romana.

Od detinjstva je bio zainteresovan podjednako za nauku i umetnost i kaže da je pravio rakete, imao malu kućnu laboratoriju, ali i pisao poeziju. Smatra da se nauka i umetnost dopunjuju u čoveku i da je samo tako ljudsko biće kompletno.

"Verujem da intuicija, osjećaj svijeta, važna i u nauci i u umjetnosti. I nauka i umjetnost tragaju za istinom, samo što umjetnost traga za unutrašnjom istinom, a nauka za istinom u spoljašnjem svijetu", ističe priznati fizičar.

Nauka i umjetnost, smatra on, podjednako izražavaju ono što je ljudsko u nama.

"Mi smo racionalna, logična bića, a s druge strane smo spontani sanjari. Kao ljudska bića imamo mnogo aspekata u sebi. Ako smo samo naučnici ili samo umjetnici, nismo kompletni. Potrebni su nam mostovi, ali i slike", objasnio je Lajtmen.

Ajnštajn je upozorio 1939. godine predsjednika SAD Ruzvelta na opasnost od nastanka atomske bombe, a Lajtmen danas kaže da se plaši nuklearnog rata.

"Mislim da imamo dvojicu ludih lidera, jednog na čelu Amerike i drugog na čelu Sjeverne Koreje. Obojica su nepodobni da budu vođe, a oboijica kontrolišu nuklearno oružje i to me mnogo plaši. Obojica se ponašaju kao djeca", iskren je fizičar.

Pored posvećenosti nauci i pisanju, Lajtmen je osnivač i Fondacije Harpsvel, neprofitne organizacije s misijom da pruži pomoć novoj generaciji žena lidera u jugoistočnoj Aziji.

"Ja sam feminista i vjerujem da su žene tokom istorije bile diskriminisane i da su isto tako diskriminisane i danas u svim zemljama. Veliki resurs se gubi time što se ne daje prilika ženama i sa Harpsvel fondacijom pokušavamo ne samo da damo priliku ženama već da pronađemo žene lidere i da im pomognemo da to postanu", objasnio je Lajtmen, koji je i otac dvije kćeri.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije