Nauka

Geni određuju potrebu za slatkišima

Geni određuju potrebu za slatkišima
Geni određuju potrebu za slatkišima

LONDON - Geni određuju ko je više naklonjen slatkišima, a ko manje, tvrde britanski naučnici.

Neki ljudi su rođeni sa slabijim osjećajem za slatko i potrebno im je više šećera nego drugima.

Naime, britanski naučnici tvrde da grupa gena određuje osjećaj za slatko.

Obično se konzumacija previše šećera smatra slabošću, ali nova studija tvrdi da geni određuju percepciju slatkog.

Kao što su neki ljudi rođeni sa slabijim sluhom pa moraju da pojačavaju  zvuk na televizoru, tako i ljudi sa slabijim osjećajem za slatko moraju da dodaju kašiku više u kafu da bi dobili isti osjećaj slatkog.

Dr Danijela Rid i njen tim testirali su 243 para jednojajčanih blizanaca, 452 para dvojajčanih blizanaca i 511 ljudi.

Svaka osoba isprobala je i ocijenila intenzitet četiri dijela slatkog:  fruktoze, glukoze i dva umjetna zaslađivača.

Jednojajčani, odnosno indentični blizanci, imaju identične gene, dok neidentični dijele polovinu gena.

Posmatranje blizanaca omogućilo je istraživačima da odrede koliko je njihov DNK sudjelovao u percepciji intenziteta slatkog okusa.

Ustanovljeno je da genetski faktor utiče oko 30 odsto na različitu percepciju slatkoga od osobe do osobe.

Oni koji su osjećali priprodni šećer slabije jednako su slabije osjećali i takozvani "zamjenski šećer".

U zavisnosti od toga koliko šećera konzumiramo kao djeca to kasnije takođe utiče na osjećaj za slatko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije