Nauka

Iz kog grada je HIV počeo da se širi svijetom?

Iz kog grada je HIV počeo da se širi svijetom?
Iz kog grada je HIV počeo da se širi svijetom?

Oksfordski tim naučnika sproveo je opsežno istraživanje kako bi utvrdio na koji način se određeni tip virusa HIV-a proširio planetom? Šta je tako posebno u vezi s virusom HIV-1 grupe M?

Tako je utvrđeno da je pandemija najverovatnije počela u Kinšasi, glavnom gradu Demokratske Republike Kongo.

Jasno je zbog čega su virus HIV-a i sida djelovali tako zbunjujuće na naučnike kada su se tek pojavili. Od side su oboljeli mladi i zdravi ljudi jakih imunih sistema, koji su brzo postajali slabašni, a činilo se da se virus pojavio niotkuda, piše National Geographic Srbija.

Kako piše B-Bi-Si, najverovatnije je da se virus HIV-a najpre pojavio među afričkim majmunima, a zabilježeno je da se u nekoliko slučajeva dijagnostikovao i kod ljudi, najvjerovatnije zbog konzumacije mesa ovog primata.

Ovu teoriju potvrđuje i to što su pojedini zaraženi virusom HIV-a izuzetno sličnim onome koji nosi čađavi mangabi.

Međutim, HIV koji potiče od afričkih majmuna nije postao globalni problem.

Treba imati na umu da su ljudi sličniji bezrepim majmunima poput gorila i šimpanzi.

Međutim, čak i kada se HIV prenosio s ovih vrsta na ljude, nije došlo do pandemije.

Recimo, HIV koji potiče od bezrepih majmuna je HIV-1, a jedan od njegovih tipova – HIV-1 grupe O kod ljudi je otkrivena na zapadu Afrike, ne i širom sveta.

Zapravo, samo jedan oblik HIV-a je široko rasprostranjen u svijetu.

Riječ je o virusu HIV-1 grupe M (major), koji je dijagnostikovan u čak više od 90 posto slučajeva širom planete. To povlači očigledno pitanje – šta je tako posebno u vezi s ovim tipom virusa?

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni 2014. godine daje pomalo neočekivan odgovor – moguće da u vezi s njim ne postoji baš ništa posebno.

On, naime, nije naročito infektivan koliko bismo očekivali. Riječ je navjerovatnije o tome da je ovaj tip „iskoristio priliku“ da se proširi.

„Do tako rapidnog širenja su doveli pre ekološki nego evolucijski faktori“, objašnjava Nuno Farija s Univerziteta u Oksfordu.

Farija i njegove kolege su osmislili „porodično stablo“ virusa HIV-a nakon što su analizirali različite nizove genoma oko 800 ljudi zaraženih HIV-om koji žive na tlu centralne Afrike.

Zahvaljujući tehnici upoređivanja sekvenciranih genoma i brojanja razlika među njima, naučnici su uspjeli da dođu do odgovora na pitanje kada je živio posljednji zajednički predak dviju osoba.

Riječ je o tehnici koja se često upotrebljava, a njome je, na primjer, utvrđeno da je posljednji zajednički predak čovjeka i šimpanze živio pre najmanje sedam miliona godina.

„RNA virusi kao što je HIV evoluiraju oko milion puta brže nego ljudski DNK“, objašnjava Farija, što znači da „molekularni sat“ virusa HIV-a kuca izuzetno brzo.

Štaviše, Farija i njegov tim su zaključili da se HIV razvijao tako brzo da svi njegovi genomi potiču od istog pretka, koji je živio pre oko samo sto godina.

Kinšasa ili belgijski Leopoldvil

Tim je, zatim, nastavio istraživanje kako bi utvrdio mjesto rađanja pandemije, što nije bilo teško jer su čuvani podaci o tome gdje je svaki od uzoraka uzet.

Tako je utvrđeno da je pandemija najverovatnije počela u Kinšasi, glavnom gradu Demokratske Republike Kongo.

Farija se potom okrenuo istorijskim izvorima, koji su otkrili da je dvadesetih godina prošlog vijeka Kinšasa, tada Leopoldvil i belgijska kolonija, tek postala prestonica i počela da privlači pažnju mladih i ambioznih stanovnika ovog dijela Afrike.

Među njima se našao i određeni broj prostitutki, pa je virus počeo brzo da se širi populacijom.

S obzirom na to da je Leopoldvil bio jedan od gradova koji su najbolje povezani s drugim sredinama, širenje se nije zaustavilo u granicama ovog grada.

Ipak, prava „eksplozija“ dogodila se šezdesetih godina.

Nakon što je Demokratska Republika Kongo stekla nezavisnost, postala je veoma privlačna nezaposlenim govornicima francuskog jezika iz svih krajeva planete, a nemali broj radnika u Kinšasu je došao s Haitija.

Kada su se ovi mladi radnici vratili na Haiti, sa sobom su na drugu stranu Atlantskog okeana, piše BBC, donijeli i HIV-1 grupa M.

Kasnije, s jačanjem liberalnih stavova, naročito kada je riječ o seksualnosti, ovaj virus je počeo da se širi još brže.

„Nema razloga da vjerujemo da se neki drugi podtip ne bi ovako brzo raširio u sličnim ekološkim okolnostima“, smatra Farija.

Ipak, tu, nažalost, još uvek nije kraj širenju virusa HIV-a.

(NN, National Geographic Srbija)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije