Ljudske ćelije čine samo 43 odsto ukupnog broja ćelija čovjeka. Ostalo su mikroskopski kolonizatori, kažu naučnici. Razumijevanje mikrobioma, skrivene polovine našeg tijela, ključno je za razumijevanje niza bolesti, od alergija pa sve do Parkinsona.
Bez obzira na to koliko se temeljno perete, svaki kutak, svaka pukotina vašeg tijela prekrivena je mikroskopskim stvorenjima. To uključuje bakterije, viruse, gljivice i arheje (organizme koji su se nekada pogrešno svrstavali u bakterije).
A najveća koncentracija našeg mikroskopskog života nalazi se u mračnim dubinama naših crijeva, koja su lišena kiseonika.
Procjene o tome koliki je udio mikroba u našem organizmu vremenom su se mijenjale.
"Danas je procjena da je to otprilike jedan prema jedan, odnosno da ljudskih ćelija ima oko 43 odsto u ukupnom broju", rekao je Rob Najt, profesor sa Univerziteta u San Dijegu, te je dodao da smo više mikrobi nego ljudi.
Međutim, kako naučnici ističu genetski smo potpuno inferiorni. Ljudski genom sastavljen je od 20.000 gena. Ali ako se tome pridodaju geni našeg mikrobiomskog svijeta, ta brojka raste na između dva i dvadeset miliona mikrobiomskih gena.
"Ono što nas čini ljudima, po mom mišljenju, kombinacija je našeg DNK plus DNK naših mikroba", rekao je Sarkis Mazmanijan, mikrobiolog sa kalifornijskog tehnološkog instituta "Caltech".
Bilo bi naivno misliti da ljudi nose toliko mikrobiomskog materijala bez ikakve interakcije ili uticaja na naše zdravlje. Nauka ubrzano otkriva u kojoj mjeri oni imaju ulogu u našim probavnim i imunološkim sistemima, zaštiti od bolesti i proizvodnji vitamina. To je nov način razmišljanja o ljudskom mikrobiomskom svijetu. Donedavno se naš odnos s mikrobima uglavnom svodio na ratovanje. Antibiotici i vakcine ljudsko su oružje protiv onih koji uzrokuju boginje, mikrobakterijsku tuberkulozu ili protiv otpornih stafilokoka. To je spasilo ogroman broj života. Ali naučnici brinu o tome kakvu je štetu ljudski napad na "loše bakterije" napravio našim "dobrim bakterijama".
Naučnici su istakli da su u posljednjih 50 godina ostvarili sjajan posao u eliminaciji zaraznih bolesti. Ali to je izazvalo veliko povećanje autoimunih bolesti i alergija. Prema njihovim riječima, to je posljedica uspjeha u borbi s patogenima. Doprinijeli smo razvoju novog seta bolesti s kojima sada moramo da se nosimo. Mikrobiomi se, između ostalog, povezuju i s upalnim bolestima crijeva, Parkinsonovom bolešću, možda čak i sa depresijom i autizmom. Naučnici rade na tome da mikrobe pretvore u novi oblik lijekova.
Profesor Trevor Louli sa britanskog Instituta za genomiku i genetiku jedan je od onih koji pokušavaju da uzgoje mikrobiom zdravih ljudi i koriste ga za liječenje pacijenata.
"Sve je više dokaza da 'popravljanje' nečijeg mikrobioma može dovesti do remisije u bolestima poput ulceroznog kolitisa", rekao je Louli.
Mikrobiomska medicina u svom je razvoju, ali naučnici misle da će nadgledanje ljudskog mikrobioma uskoro postati svakodnevan događaj koji može obezbijediti zlatni rudnik informacija o našem zdravlju. (Hina)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.