I pored etičkih i bezbjednosnih pitanja, istraživači su na korak do toga da stvore vještački život iz epruvete. Naučnici ulažu velike nade u sintetički genom, koji bi trebalo da postane stvarnost u narednih deset godina.
Investitori ulažu ogromne sume novca u istraživanja novih lijekova, materijala i hemikalija, a neki od tih projekata su bili predstavljeni na konferenciji o sintetičkoj biologiji u Londonu prošlog mjeseca.
Kao i uvijek u nauci, ovo zvuči kao naučna fantastika - laboratorije koje prave dijete iz epruvete i oživljavaju izumrle vrste poput mamuta. I jedan i drugi projekat, međutim, postaju sve bliži realnosti s obzirom na to da su naučnici veoma blizu stvaranja vještačkog života.
Na konferenciji "SynBioBeta" u Londonu, sintetički biolog Dru Endi kaže da je cijena pravljenja sintetičkog DNK sada niža, što otvara mogućnosti za razna istraživanja.
"Kad sam počeo da predajem na Masačusetskom institutu za tehnologiju, cijena pravljenja jednog vještačkog slova DNK je iznosila četiri dolara po slovu. Danas košta četiri centa po genetičkom slovu", kaže on, dodajući da je to bilo i očekivano kako vrijeme prolazi.
"Dakle, ranije sam za studente naručivao 20.000 baznih parova DNK, a ovog proljeća sam naručio deset miliona baznih parova", kaže profesor Endi, objašnjavajući kako im to omogućava da daleko više istražuju.
Nedavno je grupa globalnih istraživača objavila da će uskoro moći da naprave čitav vještački genom kvasca. Endi već zamišlja novu, produktivniju, drugu generaciju sintetičkog kvasca.
"Kvasac je važan organizam jer se od njega pravi pivo. Prave se i hljeb i vino i druge stvari. Za šta bi nova generacija kvasca bila korisna? To još nije najjasnije, ali izgleda da će se koristiti za lijekove koji se ne prave od biljaka", kaže Endi.
On dodaje da svaki prirodni biljni proizvod bi npr. mogao da se napravi fermentacijom. Taj proces bi uz pomoć kvasca dva mogao da postane stabilniji i lakši za distribuciju.
Sintetička biologija - kao uostalom i druge grane genetičkog inženjeringa - ima dosta kritičara, pogotovo u oblastima prirodne sredine i hrane. Zagovornici ovog istraživanja smatraju da takve kritike nisu osnovane:
"Mnogi su zabrinuti zbog stvari koje unosimo u sebe. Da li će to promijeniti naš DNK? Naravno da neće. Svako ima svoj DNK. Kad pojedete jabuku, ako smo u njoj onesposobili određeni enzim, kad isječete tu jabuku ona neće da potamni. Ona može da se jede i ima ukus kao i svaka druga, možda još i bolji", kaže Tomas Bostik iz biotehničke kompanije "Intrexon".
Inače, kada je riječ o kompanijama koje se ističu u ovom polju, onda je to svakako firma "Intrexon", koja je poznata po borbi protiv virusa zika. Ova kompanija koristi tehnologiju za pravljenje miliona genetički modifikovanih komaraca, koji će biti pušteni u prirodu u Brazilu kako bi desetkovali komarce koji nose taj virus.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.