Nauka

Njemački naučnici spasavaju blago Timbuktua

Njemački naučnici spasavaju blago Timbuktua
Njemački naučnici spasavaju blago Timbuktua

Rukopisi stari i do 1.200 godina koje su islamisti na sjeveru Malija pokušali da unište, sada se nalaze na sigurnom.

Njemački naučnici rade na njihovom očuvanju i restauraciji koja bi mogla potrajati desetljećima, piše Deutsche Welle.

Eva Brozovski trenutno stalno putuje na relaciji između Njemačke i Malija. Ova 34-ogodišnja Njemica je po zanimanju restaurator i stručnjak za papir. Ona pripada timu njemačkih naučnika koji radi na restauraciji manuskripta starih nekoliko vijekova iz velike biblioteke grada Timbuktu na sjeveru Malija. Riječ je o rukopisima koji predstavljaju najvažnija pismena svjedočanstva zapadne Afrike uopšte i koji se od 1988. nalaze na popisu Svjetske kulturne baštine.

Grad Timbuktu, stotinjak kilometara sjeverno od Bamaka, bio je tokom srednjeg vijeka jedno od najvažnijih islamskih središta. Rukopisi stari i do 1.200 godina govore o astrologiji, medicini, istoriji onog vremena, kao i o tumačenju Kurana.

"Riječ je o neopisivom kulturnom blagu. Planirano je da između 280.000 i 500.000 spisa iz Timbuktua bude pohranjeno u Bamaku. Oni bi ovdje trebali biti katalogizirani i digitalizovani. Dugoročno gledano, ovi bi rukopisi trebali biti stavljeni na raspolaganje kako naučnicima iz Malija tako i onima iz cijelog svijeta. Nažalost, gotovo polovica materijala je vrlo osjetljiva i nestabilna tako da ove rukopise prvo moramo 'stabilizovati' ako ih želimo digitalizovati", kaže Brozovski.

Naime, zbog suhe pustinjske klime koja vlada u Timbuktu, papir se počeo raspadati. S druge strane, ovdje su i termiti kao i drugi insekti koji "jedu" papir. Čak je i tinta s kojima su napisani, zbog kiseline koju sadrži, papiru nanijela štetu.

"A ono što je jednom nagriženo, više se ne može spasiti", kaže ona.

Koristi priliku da apeluje na svjetsku javnost da se više angažuje kako bi na raspolaganje dobili dovoljno novčanih sredstava potrebnih za spas spisa. "Više nemamo puno vremena. Ništa nije toliko ugroženo kao zaboravljena blaga", naglašava ona.

Veliki dio neistražen

Ovaj projekt spasavanja rukopisa iz Timbuktua finansiraju njemačko Ministarstvo spoljnjih poslova, međunarodna zajednica i njemačka fondacija "Gerda-Henkel". Do sada je ova fondacija iz Diseldorfa na raspolaganje stavila 500.000 evra.

"Mi se bavimo prvenstveno istorijskim islamskim naukama. Za nas je posebno zanimljivo što je do sada istraženo i ocijenjeno svega dva do tri posto materijala. Veliki dio je, znači, potpuno neistražen", kaže Mihael Hansler, predsjedavajući fondacije "Gerda-Henkel".

Njegovo oduševljenje dijeli i Dmitri Bondarev, stručnjak za zapadnu Afriku s odijeljenja "Rukopisi Azije, Afrike i Evrope" na univerzitetu u Hamburgu. "Ako zaista želimo bolje razumjeti prošlost, onda su ovi manuskripti pravo blago. Oni će nam otvoriti do sada mnoga nepoznata vrata. Ono što do sada o njima znamo je da sadrže nevjerovatan potencijal boljeg razumijevanja istorije Afrike", kaže Bondarev.

On objašnjava kako su se tokom srednjeg vijeka istraživači iz svih krajeva Afrike, i šire, sastajali upravo u Timbuktu i ovdje razgovarali i zapisivali svoja znanja. Timbuktu se, osim toga, nalazio na najvažnijem trgovinskom putu kroz Saharu. Samim tim, ovdje su se oduvijek susretali ljudi iz svih krajeva i međusobno dijelili svoja znanja.

"Stručnjaci su u međuvremenu sigurni da bi ovi rukopisi mogli doprinijeti tome da istoriju Afrike moramo pisati iz početka", kaže Bondarev.

Opasnost

On naglašava kako bi se uz pomoć ovih rukopisa bolje i jasnije mogle interpretirati i novije akcije islamskih grupacija na sjeveru Malija, kao i novija istorija islama uopšte. S druge strane, treba naglasiti kako su upravo ove radikalne islamističke grupe gotovo uspjele uništiti ovu kulturnu baštinu.

Naime, nakon vojnog puča 2012, islamisti su uspjeli da osvoje cijelo područje sjevernog Malija, pa tako i gradove Timbuktu i Gao. Budući da su shvatili koliku važnost ovi rukopisi imaju za zapadni svijet, počeli su ih namjerno uništavati.

Spasiti ih je uspjela grupa dobrovoljaca koji su pri tome rizikovali i vlastite živote.

"Ta akcija je bila jako, jako teška i prije svega jako opasna. Šest mjeseci smo u tajnosti automobilima i kamionima iznosili ove rukopise iz Timbuktua u Bamako. Raduje me da se sada konačno ipak nešto događa po pitanju daljnjeg spasavanja ovih spisa. Krajnje je vrijeme da se pristupi restauraciji. A digitalizacija će nam omogućiti i lakši pristup", kaže jedan od spasitelja, Abdel Kader Haidara, direktor biblioteke "Mamma-Hadaira".

No, za sada još uvijek ima mnogo toga što se treba učiniti. Restaurator Eva Brozovski trenutno školuje druge za rad na ovom projektu; neke podučava u osnovnom radu restauratora papira, druge na čišćenju ili zaštiti.

"Posao napreduje ali polako, u malim koracima. Da radim sama, imala bih se s čime baviti sljedeća stoljeća. Naravno, što više ljudi radi i što je bolje finansiranje, utoliko se i posao brže obavlja. U svakom slučaju, moramo računati da će nam biti potrebno nekoliko desetljeća rada", kaže Brozovski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije