Nauka

Njutn predvidio kraj svijeta 2060. godine

Njutn predvidio kraj svijeta 2060. godine
Foto: Ilustracija | Njutn predvidio je kraj svijeta 2060. godine

Isak Njutn bio je legendarni naučnik najpoznatiji po utvrđivanju zakona gravitacije. Ali u slobodno vrijeme bavio se eksperimentima kakvih se ne bi posramio ni Voldemort, piše New York Post.

Baš poput negativca iz Harryja Pottera, Njutn je aktivno tražio kamen mudraca, mističnu alhemijsku supstancu koja je omogućavala smrtnicima da objekte pretvaraju u srebro ili zlato te koji ima moć da podari vječni život.

U svojoj novoj knjizi Isak Njutn: The Asshole Who Reinvented The Universe, autor Florian Freistetter Newtona prikazuje kao bezobzirnog genija s nimalo društvenih vještina, koji je, uprkos naučnim otkrićima, jednako bio posvećen i alhemiji.

"Alhemija za Njutna nije bila samo hobi", piše. "Ako ništa, bilo bi bliže istini reći da je Njutnovo istraživanje fizike hobi kojim se bavio između teoloških i alhemističkih istraživanja".

Njutn je bio toliko opsjednut eksperimentima da je izgradio vlastite rerne i dimnjake samo kako bi ih mogao provoditi. Smatrao je da je potraga za alhemijom toliko sveta da o njoj nikada nije javno pričao, već je o njoj pisao samo u šiframa.

Svoje alhemijske recepte namjerno je ostavljao zbunjujućima, a njegov recept za kamen mudraca koji je navodno stvarao zlato sadržavao je sastojke poput "vatrenih zmajeva", "Dianinih golubica" ili "orlova od žive". "Takve riječi očekivali biste od sredjevjekovnih čarobnjaka. Ali one su Njutnove", piše Freistetter.

"Njutn je alhemiju vidio kao još jedan način za razumijevanje svemira", objašnjava autor knjige za NY Post. "Bio je uvjeren da je pravi bog prisutan svugdje, ne samo u spiritualnoj formi, već i u supstanci. Zbog toga vjerovao je da postoji neka vrsta božje čestice, neki temeljni dio materije koji bi omogućio transformaciju iz svega u sve. Istraživanje alhemije za njega je bilo jednako važno i ozbiljno kao i ...nauka".

Njutn je rođen 1643. godine u Engleskoj, a od malih nogu navodio je bio ekscentričan i čudan. "Što će postati od mene? Mogu samo naricati. Ne znam šta da radim", Njutnove su riječi, ali ne iz starijih dana već dok je još bio mlad.

Njegov otac umro je prije nego se on uopšte rodio, a majka se preudala i poslala ga da živi s djedom i bakom. Njutn, pametniji od svojih vršnjaka, živio je poprilično izolovano.

Dnevnik koji je pisao s 19 godina sadrži mnoge napise tipične za tinejdžersku dob, ali i rečenice iz kojih se iščitava kako je mnogima želio smrt.

"Od samih početaka naučne karijere, Njutn je ispunjavao sve kriterije za "ludog profesora"", piše Freistetter writes te dodaje kako je mladi naučnikk spavao tek tri do četiri sata dnevno, a jeo nije gotovo ništa.

"Kao mladić gurnuo si je iglu u oko kako bi mogao saznati više o prirodi svjetla", piše autor te ističe kako to nije bio jedini način na koji je Njutn riskirao za nauku. "Takođe, zurio je u pomračenje Sunca koliko god je mogao, kako bi utvrdio njen utjicaj na vid". "Preživio je sve te eksperimente na sebi bez gubitka vida i bio je duboko fasciniran onime što je otkrio", navodi Freistetter.

U međuvremenu, Njutn se još više zakačio za alhemiju te je izabrao pseudonim Jehovah Sanctus Unus, koji je koristio među svojim kolegama. A usudio se i predvidjeti kad bi svijet mogao završiti.

Predviđanje je bazirao na istraživanju Biblije

Svoje istraživanje doduše bazirao je na opsežnim studijama biblijskih tekstova, iz kojih je zaključio da će se svijet "resetovati" 2060. godine, kad "Kraljevstvo nebesko" prevlada na Zemlji. "Mogao bi završiti kasnije, ali ne vidim razloga zašto bi završio prije", Njutn je hrabro izjavio.

"Njutn je proveo puno vremena proučavajući religiozne tekstove i pokušavao je napraviti hronologiju događaja iz prošlosti kako bi sve te priče posložio u... red", kaže Freistetter says. "Bio je uvjeren da su budući događaji već predodrađeni Bogom. Iz Biblije, Njutn je izdvojio neka "proročka" razdoblja. Za njega 2060. godina bila bi novi početak, možda u pratnji rata i katastrofe, ali ultimativni start nove božanske ere".

Njutn je umro u martu 1727. godine. Iako njegova fascinacija alhemijom prikazuje drugo lice naučnika, Freistetter kaže kako to ne bi trebalo uticati na njegovu reputaciju - ili njegovo nasljeđe - kao jednog od najvećih umova u svijetu.

"Njutn je bio genij kao ni jedan drugi. Niko prije ili poslije njega, uz mogući izuzetak Ajnštajna, nije naše znanje i poglede promijenio toliko fundamentalno kao on. Pokazao nam je da se svijet može razumijeti, da postoje stvari kao prirodni zakoni i da mogu biti formulisani na precizan, matematički način. On je omogućio modernu nauku".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije