DREZDEN - Arheolozi u Njemačkoj pronašli su četiri bunara stara više od 7.000 godina, koji su sa podzemnom konstrukcijom od hrastovih greda dokaz da su neolitski ljudi u centralnoj Evropi bili iskusne drvodjelje, sposobne da stabla prečnika jednog metra istešu u grede i uklope ih.
Jedan od bunara, koji je otkriven u blizini grada Altšerbic, "izvađen" je iz zemlje u jednom 70 tona teškom bloku i prebačen u Drezden na dalja proučavanja, piše stručni list "Arheologija".
Daljim analizama utrđeno je da su drevne drvodjelje grede uklapale bez eksera, sistemom usijeka i žljebova, na način na koji se prave brvnare.
"Znamo da su Rimljani to umjeli da rade, ali da je taj sistem bio u upotrebi 5.000 godina ranije bilo je pravo iznenađenje", rekao je arheolog Rengert Elburg.
Komadi drveta, njih 151, izvučeni iz bunara, važan su izvor podataka i za dendrohronologe koji će proučavanjem godova i promjena na drvetu dobiti dodatne informacije o klimatskim promjenama u prošlosti.
Bunar u Altšerbicu bio je u upotrebi manje od deset godina da bi potom bio namjerno zatrpan sa 26 netaknutih posuda, stotinama dijelova posuđa i organskog materijala od lješnika i jagoda do pečuraka za koje se zna da imaju snažno halucinogeno svojstvo.
Elburg kaže da su posude, takođe, bile iznenađenje.
"Obično ne nalazimo očuvane posude iz neolita. Kada nađete 26 netaknutih, jasno vam je da je riječ o ritualnom obredu. Možda je bunar bio korišćen u ritualne svrhe ili u specijalnim prilikama", kaže on.