Diplomirana inženjerka geodezije Randa Natraš, mlada Travničanka, jedina je naučnica u oblasti satelitske geodezije koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj radionici u Šangaju, kao i na mnogim drugim naučnim događajima širom svijeta.
Njeno naučno istraživanje bazira se na primjeni globalnih navigacionih satelitskih sistema za proučavanje stanja u gornjem joniziranom sloju atmosfere koja se naziva jonosfera, te modeliranju uticaja jonosfere na prostiranje satelitskih signala.
O svojim naučnim istraživanjima, nauci, položaju žena inženjerki i ulaganju Bosne i Hercegovine u ove i slične oblasti ova ambiciozna mlada žena govorila je za "Nezavisne".
NN: Otkud zanimanje za satelitsku geodeziju i šta ona podrazumijeva?
NATRAŠ: Zanimanje za satelitsku geodeziju se javilo tokom mog studija geodezije, kada sam izučavala ovu oblast kao poseban predmet studijskog programa. Zanimljiva je oblast i danas ima široku primjenu, te sam stoga izabrala oblast satelitske geodezije za izradu završnih radova na bachelor i master studiju, što je predstavljalo početak mog naučnog istraživanja u ovoj oblasti.
Satelitska geodezija se bazira na primjeni satelitskih sistema za pozicioniranje i navigaciju, koji nose zajednički naziv Globalni navigacioni satelitski sistemi. Njihova svrha jeste da omoguće pozicioniranje i navigaciju u realnom vremenu na Zemljinoj površini i blizu nje. Sastoje se od više satelitskih sistema, gdje je široj javnosti najpoznatiji GPS (američki satelitski pozicioni sistem). Ovi sateliti kontinuirano odašilju informacije pomoću kojih je omogućeno određivanje položaja.
NN: Na čemu se bazira Vaše naučno istraživanje?
NATRAŠ: Trenutno radim na razvoju prvih regionalnih modela korekcije jonosferskog uticaja na satelitski signal za pozicioniranje za područje BiH i zapadnog Balkana. Najdominantniji izvor grešaka u pozicioniranju i navigaciji predstavlja kašnjenje u putovanju satelitskih signala od satelita do prijemnika na Zemlji koji nastaje tokom prolaska kroz jonosferu. Stanje u jonosferi je veoma promjenljivo ovisno od doba dana, godišnjeg doba, položaja prijemnika na Zemlji, 11-godišnjeg Sunčevog ciklusa, uticaja Sunčevih oluja na Zemlji, tzv. svemirskog vremena, što predstavlja dodatni izazov u preciznom modeliranju. Stoga su kontinuirani monitoring stanja u jonoferi i primjena adekvatnih korekcija, tj. modeliranja uticaja jonosfere na satelitski signal potrebni za precizno pozicioniranje.
NN: Vaš naučni projekt je podržan istraživačkim grantom Austrijske agencije za međunarodnu mobilnost i saradnju u području obrazovanja, nauke i istraživanja (OeAD) i sproveden je na Tehničkom univerzitetu u Beču u periodu od devet mjeseci, kakav je konačan ishod i koji su dalji koraci?
NATRAŠ: Tokom boravka na Tehničkom univerzitetu u Beču pod istraživačkim grantom Austrijske agencije za međunarodnu mobilnost i saradnju u području obrazovanja, nauke i istraživanja (OeAD) radila sam na razvoju prvog modela korekcije jonosferskog uticaja za satelitsko pozicioniranje na području BiH sa visokom prostornom i vremenskom rezolucijom. Ovaj model je trenutno u procesu daljeg razvoja i poboljšanja u smislu proširenja na područje zapadnog Balkana, te analize različitih tehnika modeliranja za razvoj najprikladnijeg modela za ovu regiju, koje će biti nastavljeno u Njemačkoj pod grantom Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) u 2019. godini.
NN: Koliko sam uspjela da shvatim, Vaš naučni rad je razvijen da minimizira uticaj Zemljine gornje atmosfere na prostiranje satelitskog signala, koji predstavlja najveći izvor grešaka u satelitskom pozicioniranju i navigaciji. S obzirom na to da sam laik u tom području, kao vjerovatno i većina naših čitalaca, šta bi, prostim riječima, Vaš model trebalo da unaprijedi u BiH i njenom pozicioniranju?
NATRAŠ: U trenutnoj fazi razvoja modela ne postoje konkretni planovi implementacije u BiH, pošto je ovaj projekat pokrenut mojim ličnim entuzijazmom. Implementacija takvog modela u nacionalni pozicioni servis BiH mogla bi omogućiti visoko precizno pozicioniranje u realnom vremenu, čak i tokom perioda naglih promjena u jonosferi, npr. tokom intenzivnog uticaja svemirskog vremena, koje mogu dovesti do značajnih grešaka u određivanju pozicije.
NN: Koliko je teško u današnje vrijeme baviti se naučnoistraživačkim radom u BiH?
NATRAŠ: Smatram da su uslovi i prilike za bavljenje naučnoistraživačkim radom u BiH u današnje vrijeme daleko od dobrih. Željela bih napraviti paralelu sa mojim iskustvom istraživanja na Tehničkom univerzitetu u Beču kao pozitivnog primjera. Austrijski univerziteti su orijentisani ka provođenju kvalitetnih i inovativnih naučnih istraživanja i imaju finansije da takva istraživanja ostvare. Putem istraživačkih programa finasiranim od grantova na nacionalnom i internacionalnom nivou mladi istraživači se zapošljavaju da rade na istraživanju i ujedno završe doktorski studij. Nakon završenog istraživačkog projekta oni većinom nastavljaju svoju karijeru u drugim istraživačkim institucijama ili u industriji, te stvaraju nova mjesta za mlade istraživače za rad na novim projektima. Pored toga, postoji mogućnost da mladi istraživači apliciraju na nacionalne programe stipendija za provođenje istraživanja.
U BiH je, nažalost, drugačija situacija. U prvom redu mislim da je problem nepostojanje grantova i stipendija za istraživače. Ambicioznim mladim istraživačima treba pružiti prilike da provedu istraživanja kroz programe stipendiranja i doktoriraju kroz te programe. Upisivanje doktorskog studija u našoj državi je često nemoguća misija zbog visokih troškova.
U mom slučaju bavljenje naučnoistraživačkim radom u BiH je veoma otežano zbog nepostojanja financijske potpore i uslova za nastavak istraživanja. Trenutno jedino rješenje za dalje istraživanje i akademsko usavršavanje vidim u odlasku izvan granica BiH, tamo gdje će se te prilike pružiti.
NN: Kako Vi gledate na trenutni problem "odliva mozgova"?
NATRAŠ: Problem "odliv mozgova" gledam kao posljedicu stanja u našoj državi, gdje su visokoobrazovani ljudi nezadovoljni i ne pronalaze drugu perspektivu zbog prilika koje im se (ne) nude u BiH, nesigurnosti, političkog i ekonomskog stanja, izbora podobnih, a ne sposobnih. Razumljivo je da težimo boljim prilikama za zaposlenje i ostvarenje ciljeva, većem životnom standardu, sigurnosti, svjetlijoj budućnosti itd., što se očituje u "odlivu mozgova".
NN: Koliko je teško baviti se naučnoistraživačkim radom te koliko to truda iziskuje?
NATRAŠ: Naučnoistraživački rad obuhvata istraživanje neistraženog i stvaranje novoga. Iziskuje dosta čitanja i izučavanja, praćenja aktuelnog istraživanja u svijetu, umrežavanje sa naučnicima, kontinuiranu edukaciju, otvoren um, maštovitost. Naučno istraživanje omogućava da se neprestano uči i usvajaju nova znanja i iskustva. Dug je proces koji ne daje odmah rezultate, te nekad ne donese rezultate koje smo očekivali. Istraživanje je uzbudljivo i izazovno, globalnog je karaktera, pa omogućava i putovanja i upoznavanje novih ljudi i kultura. Lično volim raditi na nečem novom i neistraženom, to mi budi interesovanje za upoznavanje svijeta koji nas okružuje, te stvaranju i oblikovanju boljeg svijeta kroz naučnoistraživački rad.
NN: Sa Vaše tačke gledišta, kakva je pozicija žene naučnice i inženjerke u bh. društvu i da li je teško uskladiti porodične obaveze koje su nam po defoltu nametnute?
NATRAŠ: Iz ličnog iskustva inženjerke u BiH, susretala sam se sa otežavajućim okolnostima i predrasudama zbog društvenog poimanja da je to "muško" zanimanje, od upisa na tehnički fakultet, tokom studija do kasnijeg obavljanja poslova. Postoje izuzeci i pozitivni primjeri, ali nažalost njih je manje. Ti vidovi diskriminacije nisu prepoznati u našem društvu i ljudi ih pravdaju izgovorima zasnovanim na partijarhalnom sistemu vrijednosti. U bh. društvu i dalje postoje podjele na "muške" i "ženske" poslove. Stoga smatram da je ženama naučnicama, inženjerkama i općenito poslovnim ženama dodatno otežano jer se podrazumijeva i očekuje da one treba da preuzmu i porodične obaveze. Svoju naučnu karijeru gradim van granica BiH, gdje je radno vrijeme fleksibilno i dozvoljava da se privatne obaveze usklade sa naučnim. Također naučne institucije i naučni programi u EU podržavaju i potenciraju veću zastupljenost žena u oblastima STEM-a: nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike.
NN: Koliko Bosna i Hercegovina ulaže u nauku, te šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo učiniti kako bi se nauka približila mladim ljudima?
NATRAŠ: Statistike o ulaganju BiH u nauku su porazne. One kažu da je ulaganje manje od 0,1 posto bruto društvenog proizvoda, što je daleko ispod svjetskog standarda. U tim prilikama se teško može očekivati naučnoistraživački napredak i konkurentnost na svjetskom nivou. Da bi se mladi ljudi zainteresirali za naučnoistraživački rad, prvo je potrebno stvoriti ambijent u kojem su pruženi uslovi i prilike za istraživanje i razvoj nauke, gdje se naučnoistraživački rad cijeni. Financijska ulaganja od strane države treba da budu mnogo veća i treba stvoriti radna mjesta gdje će se mladi ljudi baviti isključivo naučnoistraživačkim radom. Krucijalno je da univerziteti budu mjesta inovativnih naučnih istraživanja, da studenti već tokom studija imaju mogućnost uključenja u naučne projekte koji će biti provedeni na nacionalnim i internacionalnim nivoima. Također podržati učestvovanje na različitim međunarodnim seminarima i radionicama, visoko rangiranim konferencijama koje bi doprinijele usavršavanju mladih istraživača i kvalitetnom naučnom istraživanju i bile bi dodatna motivacija za bavljenje naukom. Porazno je da studenti većinom nemaju motivacije i ambicije da rade naučna istraživanja i da daju svoj maksimum, jer se to ne cijeni i ne prepoznaje u BiH. Bavljenje naukom je prepušteno samo entuzijazmu pojedinaca.
NN: Koja je Vaša poruka za sve mlade koji žele da se bave naukom i savjet kako da dostignu svoje ciljeve?!
NATRAŠ: Moja poruka je da odu u inostranstvo na svjetske univerzitete i naučne institucije, da iskoriste stipendije i grantove koje mnoge razvijene zemlje nude za istraživanja i studij inostranim studentima i naučnicima kako bi se usavršili, obavljali vrhunska naučna istraživanja, učestvovali na svjetskim naučnim događajima, sklopili kontakte sa renomiranim stručnjacima.
Savjet za dostizanje ciljeve jeste vrijedan rad i trud, učenje i usavršavanje, mnogo strpljenja i neodustajanje. Bez obzira na to koliko danas ciljevi izgledali neostvarivi i nedostižni, ako se počne, ulaže trud i rad sve je moguće. Važno je da mladi ljudi definišu ciljeve koje zaista vole i čine ih sretnim, te će tako ostati motivirani i dosljedni na putu njihovog ostvarenja, te radit ono što ih usrećuje i njihov život čini ljepšima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.