Veliki cunami u Sredozemnom moru mogao bi uništiti brojna turistička odredišta i ugroziti obalska područja na kojima živi 130 miliona ljudi, objavili su naučnici u novoj studiji.
Cunamiji se obično više povezuju za okeane, nego za mora, ali Sredozemno more takođe znaju pogoditi opasni i veliki talasi. Prije nešto više od 100 godina Evropu je pogodio posljednji veliki cunami - 13-metarske talase izazvao je potres pored obale Sicilije. Samo cunami usmrtio je oko 2.000 ljudi.
Ponekad cunami na Sredozemnom moru mogu biti i još destruktivniji. Velika vulkanska erupcija na Santoriniju prije 3.500 godina izazvala je talase koji su desetkovali stanovništvo tadašnje minojske civilizacije.
Danas na obalama Mediterana živi milioni ljudi, a aktivni vulkani i potresi su i dalje tu. Istraživanje naučnika sa Univerziteta u Bolonji, objavljeno u časopisu "Ocean Science" sugeriše da bi čak i potres umjerene snage u istočnom Sredozemnom moru mogao prouzrokovati cunami koji bi imao potencijala ugroziti veliki dio od 130 miliona ljudi koliko ih živi na njegovim obalama.
Tim evropskih naučnika napravio je računarski model cunamija koje bi izazvao potres od sedam stepeni po Rihteru ispod Sicilije ili Krete. Ogromni talasi pogodili bi obale Grčke, Italije i Libije, a simulacija je pokazala kako bi mnoga područja, do pet metara nadmorske visine, završila pod morem. Tako bi 3,5 kilometara kvadratnih Krete ostalo pod morem. Siciliju bi poštedjele strme litice, dok bi teško stradala brojna grčka ostrva, kao i Peloponez.
U posljednjih 15 godina zabilježeno je 177 cunamija na svijetu, a od toga četiri su bila na Sredozemnom moru i prošli su bez smrtnih posljedica i nisu bili veliki. Ali, istorija, kao i seizmologija sugeriše da je moguće da se dogode i razorni talasi. Je li Evropa spremna za veliki cunami?
Sredozemno more je podložno tektonskim i vulkanskim aktivnostima usljed sudaranja afričke tektonske ploče i zapadnog dijela evroazijske ploče. Jedan od rezultata tih sudaranja su i Alpe, koje još rastu. Današnje Sredozemno more ostatak je drevnog Tetis mora koje je nekad razdvajalo Afriku i Evroaziju.
Ali, bitna razlika između tektonskih uslova na Tihom okeanu i Indijskom okeanu je da se tamo tektonske ploče sudaraju na način da jedna podilazi pod drugu i tako prouzrokuju mnogo veće cunamije. Naučnici su zaključili da sicilijski cunami 1908. godine nije bio direktna posljedica sudara ploča, nego rezultat pada velike lavine u more koju je izazvao potres.
Ali, katastrofalne posljedice po ljude ne mora izazvati samo visina talasa, nego koje područje pogode. Tako je 1958. godine nastao 30-metarski cunami i udario u obale Aljaske, ali na slabo naseljenom području pa je poginulo samo petero ljudi.
Razorni cunami, koji je izazvao veliku tragediju u Indoneziji 2004. godine imao je talase visoke oko 24 metra na nekim područjima. Ali, pogodio je vrlo naseljena područja i posljedice su bile katastrofične.
Mediteranska obala je takođe vrlo napučena s oko 130 miliona ljudi duž obale s velikim gradovima poput Barselone, Alžira, Napulja, Tripolija, Aleksandrije i Tel Aviva.
Malo vremena za upozorenje
Drugi veliki problem je i što talas mora preći malu udaljenost prije nego što će pogoditi obalu tako da je i malo vremena za upozoriti sve ljude. Tačnije, simulacija predviđa kako bi se unutar dva i po sata talasi proširili preko cijelog Mediterana.
Ačileas Samaras sa Univerziteta u Bolonji vodio je izradu računarskog modela i kaže da, iako simulirani cunami nisu mali, u istoriji je bilo zabilježeno i puno većih katastrofa u regiji.
"Htjeli smo otkriti kako bi cunamiji pogodili obalska područja u seizmički najaktivnijem dijelu Mediterana, ali i području koje je u istoriji imalo zabilježene cunamije", rekao je Samaras.
Studija bi tako mogla pomoći vlastima u donošenju planova za razne potencijalne cunamije, ali i da se utvrde najranjivija područja za svaki od njih i da se donese odgovarajući plan zaštite.
Nakon razornog cunamija 2004. godine pod UNESCO-om je organizovana Međunarodna koordinacija za sistem ranog upozoravanja na cunami u sjevernoistočnom Atlantiku, Sredozemnom moru, te povezanim morima poput Jadranskog mora.
Ta organizacija zadužena je za praćenje seizmičke aktivnosti, nivoa mora i drugih važnih podataka, te za izdavanje upozorenja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.