LONDON - Ko je odgovoran za smrt dvojice britanskih prinčeva u slučaju za koji su mnogi istoričari rekli kako će zauvijek ostati misterija?
Filipa Lenglej, istoričarka koja je učestvovala u istraživanjima, koja su dovela do jednog od najvećih otkrića moderne nauke, to jest lokacije gdje je pokopan Ričard III, uvjerena je da su se približili rješavanju slučaja, donosi Independent.co.uk.
Do sada se smatralo kako je kralj Ričard III ubio svoje rođake u ljeto 1483. godine, nakon što je umro njihov otac Edvard IV. Bio je brat engleskog kralja Edvarda IV. U mladosti je bio povjeren na brigu grofu od Varvika, koji je njegovom bratu pomogao osvojiti krunu, te je oženio njegovu mlađu kćerku, Anu Nevil, koja je bila Edvardova udovica, sina i nasljednika kralja Henrika VI.
Edvard V imao je 12, a njegov brat Ričard devet godina, a u iščekivanju krunidbe odvedeni su u Tower of London, navodno pod izgovorom da je to zbog njihove bezbjednosti. Ali, dječaci su nestali, a njihova je smrt ostala jedan od najvećih misterija britanske istorije.
Lenglejova će novootkrivene detalje objaviti tokom proslave 530. godišnjice bitke kod Boswortha, zadnje značajne bitke Ratova dviju ruža u kojoj je ubijen Ričard III. Ratovi dviju ruža vođeni su između 1455. i 1485. godine. Bio je to isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika kuće Lankastera i kuće Jork. Obje kuće bile su ogranak kraljevske kuće Plantagenet, vukući svoje porijeklo od engleskog kralja Edvarda III.
"Imamo tri ključne tačke u istrazi, od toga dvije nikada nisu uzete u obzir", najavila je istoričarka i rekla kako sa sigurnošću znaju da je tadašnji nasljednik Ričarda III, Henri Tudor, pokušao uništiti sve dokaze o zakonskim pravima Ričarda da naslijedi kraljevsku titulu.
"Ipak, ne znamo koliko je tih dokumenata uspio uništiti, ali postoji nada da je više informacija dostupno u 'evropskom pravcu' istrage', rekla je Lenglejova o slučaju koji godinama zanima istoričare. U najnovijim otkrićima učestvuju i neke britanske porodice koje su dopustile pristup vrijednostima iz tog razdoblja koje su naslijedile od davnih predaka.
"Imamo izvrsnu mrežu naučnika i profesionalaca u ovom području iz cijelog svijeta koji su spremni i sposobni ponovno otvoriti istragu o tome što se zapravo dogodilo s prinčevima', rekla je Lenglejova.
Ipak, jedno područje neće biti dozvoljeno istražiocima da ga pregledaju, a odnosi se na ledi Čapel u Westminster Abbeyu gdje navodno stoje ostaci dječaka, jer su 1674. pronađena dva dječja kostura. Istoričari smatraju da ih je pronašao radnik i da su stajala ispod stepeništa koje vodi do kapele Bijele kule.
Kako u ovom slučaju nije dovoljno da se uključe samo istoričari, pomoći će i profesionalci za nerazriješena ubistva, dakle policija, advokati i kriminalisti koji se bave zločinima za koje se čini da im se nikad neće otkriti okolnosti ili počinioci. Takođe, još nikad nije službeno potvrđeno je li se radilo o ubistvu pa ih čeka još jako puno posla.
Do sada su, uglavnom pod motivom da bi se približili nasljeđivanju krune ili je zaštitili, osumnjičeni Ričard III, Henriy VII (Hendri Tudor), Henri Staford i ser Džejms Tirel, koji je jedini mogao biti motiviran naredbom svog kralja, Ričarda III. O njemu je i Šekspir pisao u svojem djelu "Ričard III".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.