BEOGRAD - Srpski istraživački tim dobio je gotovo dva miliona evra od Evropskog istraživačkog savjeta /ERC/ da bi pokušao da odgonetne tajnu nagle demografske ekspanzije čovječanstva u neolitu.
Srpski tim će istražiti zbog čega se u neolitu povećao broj stanovništva, da li je za to "kriva" ishrana ili kultura, koliko su žene rađale u praistoriji i koja vrsta hrane je povećala plodnost kod žena, piše "Blic".
Tim arheologa i bioarheologa sa beogradskog Filozofskog fakulteta prvi je istraživački tim iz Srbije koji je od ERC-a dobio sredstva u iznosu od 1,7 miliona evra za istraživanje neolitizacije Evrope.
Profesor Sofija Stefanović navela je da su ljudi živjeli na demografskom minimumu do neolita, a onda je povećan natalitet, ali nisu pronađeni biološki dokazi za tu tvrdnju.
S tim u vezi, tim naučnika je došao na ideju da istraži uticaj kulture i ishrane na porast broja porođaja u vrijeme mezolita i neolita - od 10000. do 5000. godine prije nove ere.
"Mišljenje je da je u neolitu zbog uvođenja nove ishrane - ugljenih hidrata i žitarica, došlo do veće plodnosti kod žena. Međutim, ne postoje kliničke studije koje potvrđuju da ugljeni hidrati utiču na trudnoću. Naša je teza da to pre može imati veze s uvođenjem ribe u ishranu, koja je bogata cinkom, što ćemo i istražiti", kaže Stefanovićeva.
Istraživački tim Srbije radiće na ovom projektu pet godina. U prvoj studiji obaviće analizu izotopa iz kostiju i skrobnih zrnaca u zubnom kamencu, jer je dokazano da svaka trudnoća ostavlja trag na zubu, kao godovi kod drveta, pa je moguće utvrditi koliko je žena imala djece.
Najveći dio materijala koji će biti korišten u ovom istraživanju je sa đerdapskog lokaliteta, gdje je nalazište od čak 500 skeleta, od kojih su neki živjeli prije neolita, a neki poslije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.