Tim stručnjaka sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) razvio je novi način proizvodnje stakla koje može od uobičajenog da postane potpuno neprozirno, što otvara mogućnost uštede energije blokiranjem sunčevog svjetla tokom toplih dana usljed manjeg korištenja klima-uređaja.
Kako je objavljeno na sajtu tog fakulteta, iako postoje slični primjeri samozatamnjujućeg stakla, novootkriveni način je mnogo bolji jer staklo postaje potpuno crno i to za mnogo kraće vrijeme nego što je to do sada bio slučaj.
Prednost u odnosu na postojeće materijale jeste i to što je za zatamnjivanje i posvetljivanje stakla potrebno veoma malo energije kako bi se to stanje održalo, odnosno elektricitet je neophodan samo za pokretanje promjene, a ne i za održavanje u tom stanju.
Novu tehnologiju razvili su profesor hemije na MIT-u Mirčea Dinka, polaznik doktorskih studija Kalid Al-Kabi i asistent na Brandajs univerzitetu Kejsi Vejd.
Kako je Dinka objasnio, njihovo otkriće koristi elektrohromatske materijale, koji mijenjaju boju i transparentnost kao reakciju na električni napon.
“Ovo je potpuno drugačije od fotohromatskih (foto-osetljivih) materijala koji mogu da se nađu u naočarima za sunce i koji postaju tamnije kada svjetlost bude jača. Takvi materijali sporije reaguju, a promjena u njihovoj prozirnosti je mnogo manja”, rekao je Dinkal.
On je dodao i da je njihovo otkriće bolje i od postojećih elektrohromatskih materijala koji se trenutno primjenjuju u „boingu 787“, kojima je potrebno nekoliko minuta da potamne, a čak ni tada to ne bude potpuno crno, već samo tamnija nijansa zelene.
Razlog za sporu promjenu nijanse leži u tome što se ona bazira na kretanju elektrona, koji prozoru daju negativni električni naboj, da bi mu zatim pozitivno naelktrisani joni vratili električni balans i stvorili efekat promjene boje.
Međutim, dok se elektroni kreću veoma brzo kroz materijal, joni to čine znatno sporije, što dovodi do usporavanja čitavog procesa.
Tim sa MIT-a je to prevazišao upotrebom sunđerastih materijala, takozvanih metal-organskih okvira (metal-organic frameworks - MOFs) koji mogu da provode i elektrone i jone velikom brzinom.
Takvi materijali u upotrebi su već 20 godina zbog svoje mogućnosti da unutar strukture skladište gasove, ali naučnici sa Masačusetskog tehnološkog instituta su prvi koji su iskoristili njihova električna i optička svojstva.
S obzirom na to da su svojstva materijala prikazana u laboratorijskim uslovima, sljedeći korak istraživačkog tima jeste da napravi uzorak za testiranje, veličine jednog kvadratnog inča (6,45 kvadratnih centimetara), kako bi ona bila prikazana potencijalnim investitorima, ali i da bi se utvrdili troškovi eventualne proizvodnje prozora od tog materijala.
Kao dodatak samopotamnjujućem prozoru materijal bi mogao da se iskoristi i za ekrane uređaja male električne snage, poput onih kakve koristi Kindl e-čitač, ali, kako je istakao Dinka, to bi bilo zasnovano na potpuno drugačijem pristupu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.