Samo trideset sekundi dijelilo je Zemlju od drugačije istorije, koja bi veoma usporila pojavu novih vrsta, računajući i homosapiense, navode istoričari.
Da je asteroid koji nauka krivi za izumiranje dinosaurusa udario samo 30 sekundi ranije ili kasnije napravio bi daleko manju štetu, a ogromni gmizavci - dinosaurusi bi, vjerovatno, preživjeli.
U novom dokumentarcu BBC-ija, naučnici istražuju tačan trenutak udara asteroida, te njegove posljedice.
Veliki asteroid je prije 66 miliona godina pogodio Zemlju u današnjem Meksičkom zalivu i napravio krater širok 180, a dubok 30 kilometara.
Nedavna mjerenja pokazala su da su stijene oko kratera bogate sulfatima. Upravo taj sumpor odigrao je ključnu ulogu u kataklizmi koja je uslijedila.
Udar asteroida pretvorio je sumpor u prah i lansirao ga visoko u atmosferu, što je blokiralo sunce i drastično ohladilo planetu.
Sa prosječnom temperaturom koja je na velikom dijelu Zemlje bila ispod nule, uslijedilo je veliko izumiranje.
Oni dinosaurusi koji nisu ubijeni užarenim kamenjem koje pada s neba, sumpornom parom, kiselom kišom ili cunamijem, pomrli su od gladi, jer je zbog hladnoće i nedostatka Sunčeve svjetlosti nestao i veći dio vegetacije.
Preživjele su manje životinje, prvenstveno naši toplokrvni preci, ali ne i veliki gmizavci.
Ali, da je asteoriod, za koji geolozi procjenjuju da je bio prečnika 15 kilometara i padao brzinom od 65.000 kilometara na čas - pao na Zemlju nekoliko sekundi ranije ili kasnije, završio bi u dubokim vodama Tihog ili Atlantskog okeana.
Tada bi se u atmosferi, umjesto 100 milijardi tona sulfata, našla obična vodena para.
Život bi stradao od cunamija i poneke kišne godine, ali ne bi došlo do zahlađenja koje je izbrisalo dinosauruse.
A onda se postavlja pitanje da li bi sisari ikada preuzeli glavnu riječ u evoluciji.
"Taj asteroid udario je na jako loše mjesto", smatra geofizičar Šon Galik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.