Nauka

U Viminacijumu pronađen skelet iz šestog vijeka

U Viminacijumu pronađen skelet iz šestog vijeka
Foto: Ilustracija | U Viminacijumu pronađen skelet iz šestog vijeka

Na antičkom arheološkom rimskom lokalitetu Viminacijum otkriven je grob iz vremena Velike seobe naroda, pretpostavlja se da je iz druge polovine šestog vijeka i da je pripadao ratniku iz germanskog plemena Gepida.

Više podataka o otkriću biće dostupno nakon antropološke analize, a u ovom trenutku se zna da je ratnik bio visok 1,78 metara, prenosi "Sputnjik".

U grobu germanskog ratnika otkriveni su dugi dvosjekli mač od gvožđa sa bronzanim vrhom, veliki koštani češalj u futroli od kostiju, gvozdeni dijelovi pojasa i posuda od keramike.

Uskoro će biti poznato da li je riječ o usamljenom grobu ili se na tom mjestu nalazi do sada nepoznata nekropola iz doba Velike seobe naroda.

Rukovodilac projekta "Viminacijum" Miomir Korać rekao je da su značajni takvi grobovi, jer dešifruju trenutak seobe, kao i da ovaj grob nisu očekivali na toj teritoriji.

Korać je objasnio da su period Velike seobe naroda karakterisala stalna pomijeranja različitih plemenskih grupacija, međusobne borbe, kao i naizmjenična primirja, saradnje i ratovi sa Istočnim rimskim carstvom.

"Gepidi su naselili Viminacijum u dogovoru sa vizantijskom državom, s ciljem da kao saveznici brane granicu na Dunavu. O toj saradnji svedoči i vizantijski lonac otkriven u grobu", navodi Korać. Gepidi su germanskog porekla i stigli su sa prostora Baltika. Na ovom prostoru ostavili su materijalne dokaze o vojnom nadiranju nakon udruživanja sa Gotima u drugoj polovini trećeg vijeka.

"Sada možemo bolje da sagledamo to osetljivo vreme kada su se među sobom različiti narodi udruživali, nastajali, nestajali. Gepidi su jedan od tih naroda čiji je jezik izumro", rekao je Korać.

Prema njegovim riječima, kraljevstvo Gepida obuhvatalo je prostor cijele današnje Rumunije, Slavonije, Srema, prostor neposredno ispod Dunava, dijelove Bugarske, i to pokazuju da je riječ o kraljevstvu koje je bilo dosta jako i koje je igralo značajnu ulogu sa središtem u Sirmijumu (Sremskoj Mitrovici).

U petom vijeku oslabljeni Rim napadaju različita plemena. Huni udruženi sa Gepidima, koje su prethodno porazili, negiraju rimsku granicu. Godine 441. zajedno prelaze Dunav i razaraju niz gradova, a jedan od prvih gradova koji je tada nestao je i Viminacijum.

Ubrzo poslije Atiline smrti dolazi do međusobnih razmirica, što pojedina plemena koriste.

Gepidi se 454. godine razdvajaju i nanose Hunima veliki poraz. Udružuju se kasnije sa plemenima koja su živjela na prostoru današnje Slavonije, pa se kasnije ponovo razdružuju.

"Gepidi oko kraja prve polovine šestog veka definitivno nestaju i utapaju se u tu istorijsku pozornicu", objašnjava Korać.

On je naveo da Viminacijumska nekropola ima 14.000 grobova, koji su već istraženi, a krajem osamdesetih godina otkriveno je 106 germanskih grobova.

Sačuvana je, kako je rekao, 31 deformisana lobanja, što je najveća zbirka sa cijele teritorije Rimskog carstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije