„Sanjao sam da sam leptir. Sada ne znam da li sam ja Mao Ce koji sanja da je leptir ili leptir koji sanja da je Mao Ce.“ (Mao Ce)
Svi ljudi sanjaju. Neki snovima pridaju veći, a neki manji značaj. Za neke ljude snovi predstavljaju samo nejasne i nepovezane sllike uma, za druge snovi su vodiči koji nam ukazuju šta je za nas važno u životu. Mnogo je sanovnika napisano na osnovu ljudskog iskustva vezanog za snove. Da li su snovi samo uobrazilja uma? Da li postoje samo da bi veliki pjesnici sanjali svoje muze? Ili nešto govore i nama, običnim smrtnicima?
Interesovanje za snove potiče još od starih Egipćana, koji su smatrali da su snovi poruke bogova. Slično interesovanje za snove su pokazivali i stari Grci i Rimljani. Egipćani su vjerovali da, u toku sna, duša uranja u nebeski praokean i izranja podmlađena. Izgleda da su i oni vjerovali u iscjeliteljsku moć snova, koju potvrđuju i moderna istraživanja.
Svi ljudi sanjaju, kao što je rečeno na početku. Neki se ne sjećaju svojih snova, neki vrlo živopisno opisuju i po nekoliko snova za jednu noć. Istraživanja govore da se ljudi sjećaju samo pet posto sna. Snovi se dešavaju u toku faze sna koja se naziva REM faza (rapid eye movement ili brzi pokreti očnih jabučica). U ostalom dijelu spavanja se ne sanja. Istraživanja takođe pokazuju da, ako se ljudi koji spavaju bude u toku noći nekoliko puta, oni koji se bude će biti umorniji ako se bude u REM fazi nego oni koji se bude u drugoj fazi. Istraživanja čak navode i neke dramatične negativne promjene u ponašanju kod ljudi koji su buđeni u REM fazi, drhtavica, tremor u nekim slučajevima i ozbiljni psihički poremećaji. To pokazuje da su snovi veoma značajni za naše svakodnevno funkcionisanje, sjećali se mi njih ili ne sjećali. Naš um se kroz snove oslobađa i prorađuje određene sadržaje koje smo doživjeli tokom dana. Izgleda da su snovi naši „mentalni čistači“. Nije čudo što su ljudi još od zore civilizacije obraćali pažnju na snove i pokušavali da odgonetnu njihovu poruku.
U mnogim starim civilizacijama su se snovi vračeva veoma poštovali i na osnovu njihovih snova su donošene mnoge važne odluke. Istorija civilizacije pamti mnoge važne snove zabilježene u svetim knjigama Kuranu i Bibliji. Kuran kaže da Bog u snu uzima duše. Onome kome produži život, vraća dušu prije nego što se probudi. Jedan od najpoznatijih protumačenih snova u Bibliji je san egipatskog faraona o sedam debelih i sedam mršavih krava, koje slijede ove prve i proždiru ih. San je protumačen tako da će biti sedam dobrih, rodnih godina, za kojima će uslijediti sedam nerodnih, gladnih godina u toku kojih će se pojesti sva hrana i narod će umirati od gladi. San je spasao narod jer su, na osnovu njegovog tumačenja, ljudi ostavili dovoljno zaliha hrane da prežive teške, nerodne godine.
Sve velike objave su dobijene u snu.Tako je Mojsije dobio Deset božjih zapovijesti, David je dobio Psalme, Isus Jevanđelja, a Muhamed Kuran. Božja riječ je stizala do ljudi ovim posebnim tajanstvenim kanalom. Taj tajanstveni kanal je važan i za današnjeg čovjeka, budući da čovjek od 60 godina života provede 20 godina u spavanju, a četiri godine u sanjanju. Izgleda da snovi imaju nešto da kažu. Frojd je bio jedan od onih koji su posvetili veliki dio svog naučnog rada tome da odgonetne šta to snovi zapravo govore.
Carski put u nesvjesno
Nesvjesno ima svoju logiku i u njemu se, prema Frojdu, često odigravaju naši dublji, potisnuti mentalni sadržaji. Drugim riječima, snovi su često odraz naših skrivenih želja. Te želje mi skrivamo od svoje svjesne strane psihe, ne priznajemo ih sebi. Ali se oni potkradaju u snu i pojavljuju se prerušeni u simbole, koje mi poslije moramo da otkrijemo ako želimo da znamo šta nam je san poručio.
Iako snovi djeluju apsurdno i nerealistično u mnogim situacijama, Frojd je smatrao da oni imaju svoje posebno značenje. Zato ih je nazivao carskim putem u nesvjesno. Nesvjesno je onaj dio čovekove psihe koji nije pod njegovom kontrolom, za razliku od svjesnog. Nesvesno ima svoju logiku i u njemu se, po Frojdu, često odigravaju naši dublji, potisnuti mentalni sadržaji. Drugim riječima, snovi su često odraz naših skrivenih želja. Te želje mi skrivamo od svoje svesne strane psihe, ne priznajemo ih sebi. Ali se oni potkradaju u snu i pojavljuju se prerušeni u simbole, koje mi poslije moramo da otkrijemo ako želimo da znamo šta nam je san poručio.
Npr. mladić koji sanja da mu je rođaka poklonila dva balona na vašaru otkriva da ima potisnutu seksualnu želju prema njoj, ali, pošto su u rođačkom odnosu, ta želja se javlja prerušena u snu, gdje baloni simbolizuju njene grudi. Frojd je smatrao da snovi često otkrivaju seksualne konflikte i naše potisnute seksualne i agresivne želje koje ne smijemo da izrazimo u budnom stanju, ali i dalje predstavljaju dio nas koji nam nešto poručuje. Frojd je otkrivao značenje snova pomoću tehnike slobodnih asocijacija, koju je primjenjivao na svojim pacijentima. Udobno zavaljeni na kauču pacijenti bi, bez cenzure i osuđivanja, govorili šta im pada na pamet i spontano bi se pojavljivali sadržaji koji su bili potiskivani i odstranjivani iz svijesti, a koji su bili uzrok njihovih psihičkih simptoma.
Frojd je na osnovu snova i slobodnih asocijacija otkrivao šta je to što muči ljude, a ne priznaju sebi i drugima. Jedna njegova pacijentkinja je, na primjer, imala problem da su joj ruke bile oduzete od lakata naniže, tako da nije mogla da obavlja posao daktilografa, iako se način na koji se oduzetost manifestovala nije mogao pripisati fiziološkim uzrocima t.j. oštećenju živaca. Koristeći ove tehnike, Frojd je otkrio da ona zapravo ne želi da radi ovaj posao, ali, na svjesnom nivou, smatra da mora, pa je svoje nezadovoljstvo nesvjesno manifestovala na način da ne može da pokreće ruke i tako nije u stanju da obavlja posao. Sukob između zahtjeva svjesnog i nesvjesnog dijela psihe se često manifestuje kroz konkretne simptome, u ovom slučaju kroz oduzetost ruku.
Manifestni i latentni sadržaj sna
Frojd je razlikovao manifestni i latentni sadržaj sna. Manifestni sadržaj je ono što se u snu naizgled odigrava, a latentni sadržaj je ono skriveno, što treba da otkrijemo. Pošto u snu cenzura svjesnog uma slabi, naše potisnute želje i sadržaji se ušunjavaju u san i prikazuju u obliku simbola. Ipak, cenzura nije potpuno otklonjena, jer da jeste, potisuti sadržaji bi se direktno otkrivali. Ali često nismo u stanju ni u snu da se na direktan način suočavamo sa onim što ne prihvatamo na svjesnom nivou, pa koristimo simbole kao prenosnike važnih značenja. Ovo je bilo veoma važno otkriće moderne psihološke nauke.
Jung je dalje razvijao teoriju snova, dajući im više univerzalni značaj. Za Junga snovi ne predstavljaju samo potisnute seksualne i agresivne konflikte i želje, već predstavljaju sve važne poruke koje naše nesvjesno koristi da nam pomogne da postanemo svjesni važnih dijelova psihe koji će nam pomoći da budemo cjelovite ličnosti. Za Junga je veoma važan bio pojam individuacije. Individuacija je razvoj ličnosti u kojoj su dijelovi psihe u harmoničnom skladu, a ličnost je zaokružena. Snovi predstavljaju dijelove psihe koji se nisu dovoljno razvili, pa snovi imaju kompenzatornu funkciju. Takođe, Jung je smatrao da kroz snove ne dobijamo samo poruke našeg individualnog nesvjesnog dijela ličnosti, već i poruke iz kolektivnog nesvjesnog.
Naime, svaki čovjek je, zapravo, i proizvod svih prethodnih generacija i nosi u sebi kolektivno sjećanje svojih predaka. Ta sjećanja se često u snovima pojavljuju u vidu arhetipova ili slika koje su karaktristične za sve ljude, ali svaki čovjek razvija te slike u skladu sa svojim posebnim, individualnim iskustvom. Tako imamo arhetip majke kao brižnog i zaštitničkog subjekta karakterističan za sve ljude, ali ga svi mi bojimo svojim iskustvom i u snovima doživljavamo na svoj način. Saznanje da su svi ljudi, kroz kolektivno nesvjesno, na neki način povezani, takođe je bilo veoma značajno, posebno za otkrivanje simbolizma sna.
Kada osoba sanja neki životno važan san, Jung je to nazivao „veliki san“ i smatrao da osoba u formi arhetipa dobija poruke iz kolektivnog nesvjesnog, koje mu pomažu na putu do individuacije koja je, na kraju, navažniji zadatak svakog čovjeka. Smatrao je da svaki san ima svoju formu u vidu ekspozicije sna ili predstavljanja scene sna, zatim razvoj u kome se nešto dešava, kulminaciju sna i na kraju, razrješenje u kome se daje rješenje neke kritične situacije. Nešto slično kao kod bajki i priča koje, opet, imaju veze sa našim kolektivnim nesvjesnim. Snovi su vodiči, za Junga, i ne treba ih zanemarivati. Često nam otkrivaju kuda treba da idemo.
Između vjerovanja i nauke
Vrlo često i sami nismo svjesni da, zapravo, znamo više nego što mislimo, a to se može otkriti u našim snovima. Tu se nauka i narodna vjerovanja slažu. Imamo određene sposobnosti na osnovu kojih možemo da pretpostavimo kako će se neki događaji ili situacije odvijati u budućnosti, a snovi mogu da nam ih otkriju.
Mnogi ljudi se obraćaju sanovnicima da im pomognu u tumačenju simbola snova. Sanovnici su zbirke protumačenih simbola sna koji se prenose sa generacije na generaciju i dio su narodnog predanja I tradicije. Da li ima istine u onome što kažu sanovnici? Prema riječima doktora Ivana Nastovića, specijaliste kliničke psihologije, u sanovnicima se obično simboli tumače uniformno, dakle za sve ljude isto. Jedan te isti simbol u snu može da ima sasvim različita značenja za različite ljude. Značenja snova se otkrivaju na osnovu ličnih asocijacija snivača i zato su sanovnici često pogrešna rješenja. Sanjati voz za nekog može da bude povezano sa nekim prijatnim sjećanjem iz detinjstva, a za nekog drugog može značiti želju za putovanjem.
Sanovnici obično navode jedno tumačenje za sve snove sa datom simbolom. Takođe, doktor Nastović smatra da nesvjesno ne može da laže. Dakle, ono što nam san poručuje je lična istina. Za razliku od svijesti, koja je sklona manipulaciji i obmanjivanju, nesvjesno, putem simbola, otkriva ono što je istinito, makar bilo i neprijatno za nas. Zato se snovima posvećuje velika pažnja u praksi kliničke i dubinske psihologije. Takođe, nije lako tumačiti sopstvene snove. Marija Lujza fon Franc kaže:” Kao što ne možemo da vidimo svoja leđa, tako često ne možemo ni da sagledamo sami smisao našeg sna.” Zato se i Jung često obraćao svoijm učenicima da mu pomognu u tumačenju njegovih snova.
Da li snovi mogu da budu prekognitivni? Odnosno, da li možemo da predvidimo neke događaje na osnovu naših snova? Ljude obično najčešće i zanima ta vrsta snova. Čak se često snovi koji imaju sasvim drugačiju funkciju u sanovnicima tumače kao prekognitivni. Jung je smatrao da u svakom čovjeku postoje određene prekognitivne forme, t.j. određena apriorna znanja koja nisu povezana sa iskustvom. Oslanjajući se na ove neistražene dijelove naše ličnosti, on je smatrao da postoje snovi kojima možemo da predvidimo neke buduće događaje i da nas naše nesvjesno može upozoriti na neke buduće događaje ili situacije. Vrlo često i sami nismo svjesni da, zapravo, znamo više nego što mislimo, a to se može otkriti u našim snovima. Tu se nauka i narodna vjerovanja slažu. Imamo određene sposobnosti na osnovu kojih možemo da pretpostavimo kako će se neki događaji ili situacije odvijati u budućnosti, a snovi mogu da nam ih otkriju.
Snovi i ozdravljenje
Da su snovi zaista važni za ljude potvrđuje i doktor Berni Zigel u svojoj knjizi “Ljubav, medicina, čuda”. Ovaj onkolog se bavio liječenjem bolesnika od kancera, često u terminalnoj fazi. On je pristupao svojim pacijentima na neuobičajen način, koji je uključivao odnos prema bolesti kao poruci tijela da nešto nije u redu. Nakon što bi zajedno otkrivao sa svojim pacijentima šta za njih znači bolest i na koji način je povezana sa njihovim dubinskim vjerovanjima, često bi tražio od svojih pacijenata da mu ispričaju neke svoje snove koje smatraju važnim. Na osnovu zajedničkog tumačenja snova pacijenti su mogli da dođu do potisnutih, neizraženih emocija vezanih za svoj život i bolest, kao i do saznanja koji bi im tretman najviše odgovarao u borbi protiv bolesti. Koristeći crteže i snove pacijenta, doktor Zigel je, svojim jedinstvenim pristupom, uspio da postigne neke zadivljujuće rezultate u borbi protiv raznih oblika kancera. Snovi su često put ka nečijem srcu.
Koliko pažnje treba obraćati na snove? Da li je, kao što se kaže, san laža, a Bog istina? Da li je religioznim ljudima dozvoljeno da tumače snove?
Prof. Vladeta Jerotić smatra da na snove treba obraćati pažnju, ali ne treba precjenjivati njihov značaj. Prof.Jerotić navodi primjere tumačenja snova koja potiču još iz Starog zavjeta. Neki duhovnici, kao što je Sveti Jovan Lestvičnik, smatrali su da se ne treba baviti snovima i da snovi nepotrebno zaokupljaju duh monaha koji su pozvani da se tokom dana bave molitvom.
Drugi, opet, kažu da snovi mogu da poručuju nešto važno, kao što je smatrao i vladika Nikolaj Velimirović: ”Neka vam snovi budu učitelji. Snovi opominju, nagrađuju, kažnjavaju, predskazuju.” Izgleda da su snovi značajni za čovjeka i njegov put ka individuaciji. Za tumačenje snova je potrebno imati odgovarajuće znanje, intuiciju, empatiju. Tumačenje snova počiva na razumijevanju drugog. Ako se otvorimo za njihove poruke, mogu nam biti od velike pomoći.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.