BIJELJINA - Ekološke organizacije "Eko-put" iz Bijeljine i "Eko-Leonardo" iz Priboja organizovale su danas u Bijeljini okrugli sto s ciljem dobijanja podrške za pokretanje inicijative stavljanja pod zaštitu delte rijeke Drine i dobijanja određenog stepena zaštite kao rezervata biosfere u regionu Drina - Sava.
Na skupu o temi "Značaj zaštićenih područja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i mogućnosti stavljanja pod stepen zaštite donjeg toka i delte rijeke Drine", održanom povodom Svjetskog dana vlažnih staništa - 2. februara, istaknuto je da bi donji tok rijeke Drine trebalo da bude pod određenim stepenom zaštite.
"Kamapanja je praktično počela danas, ovom prezentacijom, a trajaće sve dok ovo područje ne dobije status zaštićenog", rekla je moderator okruglog stola Snežana Jagodić Vujić, koja je predsjednik ekološkog udruženja "Eko-put".
Ona je dodala da je za ove aktivnosti organizacije potrebna podrška javnosti i lokalne zajednice.
"Istina je da se ljudi plaše proglašavanja područja zaštićenim jer smatraju da će biti zabranjena sječe šume, lova, ribolova, a za nas to jedino znači ekonomski prosperitet cijele zajednice", rekla je Vujićeva.
Prema njenim riječima, sve što bude rađeno mora biti potkrijepljeno naučnim činjenicima i dokazima o rijetkim biljnim i životinjskim vrstama koje se nalaze na ovom području.
Ona je istakla da najjednostavniji odgovor na sve izraženije smanjenje biodiverziteta predstavlja uspostavljanje zaštićenih prirodnih područja, da se samo tako mogu, barem djelimično, nadoknaditi veliki gubici i opstanak velikog broja biljnog i životinjskog svijeta, odnosno očuvanje ekosistema.
"Ukoliko je površina zaštićenih područja veća, to smo bliži jednoj od osnovnih zamisli trajno održivog razvoja", dodala je ona.
Vujićeva je navela da je u svijetu od ukupno 18,8 miliona kilometara kvadratnih zaštićene površine oko 60 odsto pod strogom zaštitom, a 40 odsto pod djelimičnom zaštitom.
Ona je dodala da se u međunarodnom sistemu zaštite 220 miliona hektara odnosi na rezervate biosfere, a 126 miliona hektara na spomenike prirode.
"Ovi podaci se ne odnose na zaštićena svjetska močvarna područja, koja su od globalnog značaja, a čija površina iznosi ukupno oko 77 miliona hektara", rekla je Vujićeva.
Današnji okrugli sto održan je u okviru provođenja projekta "Aktiviraj se i volontiraj za zdravu životnu sredinu".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.