NJUJORK - Rast populacije, klimatske promjene i ekološka devastacija guraju Zemlju prema potencijalno kobnim i, što je još stravičnije, nepovratnim biološkim promjenama - upozoravaju naučnici.
Grupa od 22 naučnika, koja je ovo upozorenje iznijela u zadnjem broju časopisa "Natura", tvrdi da je ljudska aktivnost na Zemlji već izazvala trajne promjene u biosferi, što je direktno povezano s masovnim izumiranjem brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
"Ljudi svojim ponašanjem dovode do tranzicije koja ima potencijal da pretvori Zemlju u dosad nepoznato stanje", navodi se u naučnom radu grupe autora iz SAD, Evrope, Kanade i Južne Amerike, čiji sadržaj prenosi "Los Anđeles tajms".
Naučnici su uvjereni da se svijet približava tački nakon koje nema povratka i navode da se broj ljudi na Zemlji prebrzo povećava, a da globalno zagrijavanje dodatno pogoršava situaciju. Nikako ne pomaže ni činjenica da je skoro 40 odsto naseljive površine "rezervisano" za urbani razvoj i agrikulturu.
"Krajnje posljedice onoga što činimo Zemlji mogle bi, u najgorem slučaju, biti nalik udaru asteroida. Ne želim zvučati kao da najavljujem Armagedon, ali mislim da ne smijemo više ignorisati znakove upozorenja", rekao je Antonio Barnoski, profesor biologije na Univerzitetu Berkli.
Do 2050. godine na Zemlji će živjeti najmanje 9,3 milijarde ljudi. Do 2070. godine, kaže Barnoski, globalno zagrijavanje dovešće do najviših temperatura u istoriji čovječanstva.
Zbog emisije ugljen-dioksida okeani postaju sve otrovniji, dok se izgled kopna istovremeno drastično mijenja, zahvaljujući ljudskoj djelatnosti. Sve to uzrok je izumiranja biljnih i životinjskih vrsta.
"Stvorili smo balon ljudske populacije ili ekonomije, koji je sasvim neodrživ. Ili će se drastično izduvati ili će pući. Ako pukne, posljedice za ljude, kao i za bioraznolikost planetnj, biće katastroFalne", kaže DŽejms Braun, proFesor biologije sa Univerziteta u Novom Meksiku.
Teorija da ljudska aktivnost neizbježno vodi prema Zemljinom uništenju nije nova, a naučnici su na to prvi put počeli upozoravati još prije pedeset godina.
"To je ono što su vidjeli naučnici 60-ih i 70-ih godina /20. vijeka/. Nismo nikad bili sigurni kada će se to desiti. Ali, sada dolazimo do te tačke. Nisam nimalo optimističan. Mislim da je bila naša dužnost da se oglasimo, da kažemo što vidimo. Hoćemo li imati uticaja, to zaista mogu predvidjeti", kaže Mikael Fortelijus, profesor paleontologije sa helsinškog Univerziteta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.