Okolina

Kiseonik se na Zemlji pojavio prije 2,33 milijarde godina

Kiseonik se na Zemlji pojavio prije 2,33 milijarde godina
Kiseonik se na Zemlji pojavio prije 2,33 milijarde godina

Planeta Zemlja je nastala prije, približno, 4,6 miliojardi godina, ali tokom dvije milijarde godina njenog postojanja nije bilo kiseonika. Tako bar tvrde naučnici sa Instituta za tehnologiju Masačusets (MIT).

Naime kako se navodi u njihovim istraživanjima, objavljenim u naučnom magazinu "Sciense Advances", prvi značajan, nepovratan priliv kiseonika u Zemljinu atmosferu dogodio se prije oko 2,33 milijarde godina, što je, na kraju, dovelo do nastanka višećelijskog života.

Naučnici su, međutim, nedavno uspjeli da marginu greške na tako velikom broju svedu na „svega“ plus-minus sedam miliona godina.

Stručnjaci sa MIT-a su do ovog otkrića došli proučavanjem sedimentnih jezgara i određivanjem glavnog prelaza u obrascu maseno nezavisne frakcije izotopa sumpora (S-MIF).

Tokom prve dvije milijarde godina postojanja naše divne planete kiseonika nije bilo u dovoljnim količinama.
Istraživači su utvrdili da je porast kiseonika u atmosferi, iako veoma mali, trajao od milion do deset miliona godina, a zatim izazvao čitav niz događaja koji su na kraju doveli do nastanka višećelijskog života.

„To je bio početak dugog perioda koji je kulminirao stvaranjem kompleksnog života. Bilo je potrebno, grubo rečeno, oko 1,7 milijardi godina da evoluiraju životinje slične onima koje danas poznajemo“, rekao je profesor Odjeljenja za Zemaljsko, atmosfersko i planetarno istraživanje MIT-a (EAPS) Rodžer Samons.

Naučnici su uglavnom saglasni da je kiseonik nastajao u okeanima kao nusprodukt cijanobakterijske fotosinteze prije tri milijarde godina, i da ga u atmosferi nije bilo jer su ga u tome sprečavali gladni mikrobi ili gvožđe.

„Možda je i ranije bilo privremenih ispuštanja kiseonika u atmosferu, ali njihovo obilje i trajanje trenutno ne mogu da se izmjere“, rekao je Samons koji je objasnio da se sve to promijenilo „Velikom oksidacijom“.

Samonsov tim želi da istraži i pretpostavke da postoji veza između „nagle i brze" pojave kiseonika sa ledenim dobom u neoproterozoiku (geološki period koji je počeo prije milijardu godina, a završio se prije 541 milion godina) koje je bilo toliko oštro da su se Zemljini okeani u potpunosti zaledili (teorija poznata kao Zemlja kao snježna grudva).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije