Okolina

Ljudska DNK povezana s jednim davnim egzodusom iz Afrike

Ljudska DNK povezana s jednim davnim egzodusom iz Afrike
Ljudska DNK povezana s jednim davnim egzodusom iz Afrike

Genetsko porijeklo ljudi izvan Afrike skoro u potpunosti je povezano s jednim egzodusom ljudi s tog kontinenta daleko u praistoriji, pokazuju nova istraživanja.

Mali dio genetskog naslijeđa ljudi iz tog iseljavanja iz Afrike postoji među starosjediocima na ostrvima na jugozapadu Tihog okeana, pokazale su tri studije objavljene u srijedu u časopisu Nejčr (Nature) u kojima je ispitana dezoksiribonukleinska kiselina (DNK) ljudi širom svijeta.

Ljudska vrsta, homo sapiens, nastala je prije oko 200.000 godina u Africi odakle se kolonizacijom proširila na cijeli svijet. Naučnici i dalje pokušavaju da rekonstruišu to širenje svijetom.

U novoj studiji je ispitivana DNK modernih ljudi širom svijeta, pri čemu je korištena napredna analiza u procjeni kada su se nekadašnji ljudi odvajali jedni od drugih.

Novi radovi su upotrijebili činjenicu da se ljudska DNK postepeno mijenjala što se može iskoristiti kao neka vrsta sata za procjenu kada su se dvije grupe ljudi odvojile. Tim pristupom se ne može otkriti svaka migracija iz Afrike, već samo one koje su ostavile genetsko nasljeđe koje je ostalo do danas.

Naučnici su dugo ispitivali izlazak populacije ljudi iz Afrike prije 40.000 do 80.000 ljudi, što se vjerovatnije dešavalo postepeno u toku tog perioda, a ne odjednom. Novi radovi, međutim, navode potencijalne znake ranije migracije, prije 120.000 do 130.000 godina.

U jednoj od novih studija se navodi da su pronađeni tragovi ranije migracije među urođenicima na Papua Novoj Gvineji, koja se nalazi sjeverno od Australije. Najmanje dva odsto njihove DNK možda dolazi od grupe koja se odvojila od drugih u Africi prije oko 120.000 godina, navode istraživači iz Estonskog biocentra u Tartuu i drugih institucija.

Estonski naučnici su analizirali DNK 483 čoveka iz 148 populacija širom svijeta, od kojih su šest s Papua Nove Gvineje.

Druge dvije studije su zaključile da, ako postoji genetski doprinos rane migracije, on mora biti mali. U jednoj studiji je ispitana DNK 300 ljudi iz 142 različite populacije širom svijeta, dok je drugoj ispitan genetski kod 25 stanovnika Papa Nove Gvineje i 83 australijskih Aboridžina.

Sve zajedno, ti podaci pokazuju da je veliki dio predaka modernih ljudi izvan Afrike proistekao iz jedne migracije s tog kontineta, rekao je autor jedne o studija Dejvid Rajh s Medicinskog fakulteta univerziteta na Harvardu.

Tod Disotel s Njujorškog univerziteta, koji nije učestvovao u istraživanjma, kaže da bi mogao postojati i drugi razlog za tragove DNK među stanovnicima Papua Nove Gvineje, dodajući da su analize u sva tri rada veoma složene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije